NJE 9. VII. SZ: HRVATSKA JE MEĐU ZEMLJAMA KOJE BILJEŽE GOSP. RAST

NJEMAČKA SÜDDEUTSCHE ZEITUNG 9. VII. 1998. Jaz u istočnoj Europi sve je dublji "Uzmemo li za mjerilo gospodarski razvoj, reformske države srednje i istočne Europe podijelile su se na dva bloka: Poljska, Mađarska, Slovačka i Slovenija bilježit će i sljedeće dvije godine jak gospodarski rast. Te zemlje dosegle su u prvom kvartalu ove godine porast društvenog brutto proizvoda između pet i 6,5 posto. Hrvatska je također zabilježila gospodarski rast, ali od 3,5 posto. Oštar kontrast u odnosu na te rezultate bilježe Rusija, Bugarska i Ukrajina, koje su praktički prisiljene živjeti sa stagnacijom. Razvoj češkog gospodarstva prigušen je 1997. zbog monetarne krize. U Rumunjskoj su neodlučne reforme i politička nestabilnost ponovno rezultirale negativnim trendom. Navedeni rezultati proizlaze iz istraživačkog rada bečkog Instituta za međunarodne gospodarske usporedbe (WIIW), koji se bavi statusom quo i gospodarskim izgledima reformskih država u tekućoj i sljedećoj godini. Autori studije posvećuju puno prostora primjedbi da se jaz između zemalja sklonih reformama i onih koje ih odbijaju sve više produbljuje. Financijska je stabilnost učvršćena, a danas prisutna transparentna i predvidiva zakonska i gospodarska klima bilježi pozitivne rezultate u prvom redu u četiri države s kojima EU želi pokrenuti pregovore o pristupu (Poljska, Češka, Mađarska i Slovenija), ocjenjuju autori studije. 'Te su države spremne za pregovore o pristupu', zaključio je stručnjak WIIW Peter Havlik. Svaka stopa rasta, veća od dva posto, treba biti ocijenjena kao proces hvatanja koraka, tvrdi on. 'Godine 2002. do 2003. te će zemlje biti spremne za pristup EU', kazao je Dariusz Rosati s varšavske School of Economics, koji je kao gost sudjelovao u izradi studije WIIW-a. Zahvaljujući povećanoj potražnji na domaćim i zapadnoeuropskim tržištima proizvodnja u prerađivačkoj industriji u Poljskoj, Mađarskoj i Sloveniji osjetno je porasla, napominju autori studije. Ulaganja i industrijski izvoz ocijenjen je bitnom pokretačkom snagom 'dojmljivih gospodarskih rezultata' većine srednjoeuropskih reformskih država, čije su trgovinske i proizvodne bilance - uz iznimku Rusije - zahvaljujući ubrzavanju izvoza bolje ili bar nisu lošije. Inflacija je također bila u padu. Stopa nezaposlanosti ostala je u većini zemalja visoka, dosegla je u prosjeku 10 posto i zabilježila je lagan pad samo u Mađarskoj i u Poljskoj. Napredne reformske države i dalje imaju dobre izglede: njihov jak gospodarski rast bit će nastavljen i sljedeće dvije godine u slučaju nastavka općenito konzervativne politike i izbjegavanja precjenjivanja realnih tečajnih vrijednosti. WIIW polazi od pretpostavke da će Hrvatska smanjiti vrijednost svoje valute. Slovačka će također smanjiti vrijednost svoje valute do kraja ove godine kako bi mogla nadzirati svoje dramatično porasle dugove - to će se u najmanju ruku dogoditi ako - sukladno očekivanju - oporba pobijedi na jesenjim izborima i ostvari svoje najave. 'Ponovno su odgođene' šanse za skorašnji stabilan oporavak gospodarstva u Rusiji i Ukrajini, istaknuli su autori studije. Razvoj 'dvije problematične zemlje' bitno će ovisiti o uspješnom nastojanju vlade da financira svoj proračunski deficit i da ubrza svoje strukturne reforme. Neprekidni sukobi tijela zakonodavne i izvršne vlasti 'izuzetno će otežati' napredak, smatraju gospodarski istražitelji" na kraju izvješća. 100021 MET jul 98