ZASTUPNIČKI DOM: O OBVEZAMA I PRAVIMA DUŽNOSNIKA

ZAGREB, 9. srpnja (Hina) - Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora počeo je popodne raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika. U odnosu na prvi prijedlog, konačni tekst bitno je izmijenjen, a sudeći po intenzivnim konzultacijama koje su trajale i tijekom jutra između Sabora i Vlade, još uvijek se traže najcjelovitija rješenja.#L# Na tekst što ga je predložila Vlada, odbori Zastupničkog doma podnijeli su niz amandmana, a na vlastiti je tekst amandmanima, uvažavajući zastupničke primjedbe, intervenirala i Vlada. Slijedom toga proširen je krug dužnosnika, pa će to uz predsjednika Republike, članove Vlade, saborske zastupnike, predsjednike Vrhovnog i Ustavnog suda i suce tog suda, postati i suci Vrhovnog suda, zamjenik guvernera i viceguverner HNB-a. U krug dužnosnika ući će i zamjenici državnog odvjetnika i pravobranitelja, zamjenici pučkog pravobranitelja, zamjenici glavnog državnog revizora. I predstojnici UNS-a (Ured za nacionalnu sigurnost) i HIS-a (Hrvatska izvještajna služba) te ravnatelji državnih upravih organizacija i agencija hrvatske Vlade, također će postati državni dužnosnici. Plaću Predsjednika Države utvrdit će Hrvatski državni sabor. Na današnjoj sjednici Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove odlučio je Domu predložiti da plaća Predsjednika bude 50.000 kuna netto. Odluku će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu predloženog zakona donijeti Zastupnički dom. Plaće dužnosnika po predloženom zakonu utvrđivat će se u određenom postotku u odnosu na plaću Predsjednika Države. U odnosu na prvotni prijedlog, Vlada je predložila smanjenje tih postotaka. Prema ranijem prijedlogu, predsjednik Zastupničkog doma i premijer imali bi pravo na 80 posto plaće Predsjednika, a po novome na 50 posto. To znači da bi dobivali po 25.000 kuna. Dužnosnici su po novome svrstani u dest, umjesto u devet razreda. Po visini plaće, nakon predsjednika Zastupničkog doma i premijera slijede predsjednik Županijskog doma, potpredsjednici Zastupničkog doma, predsjednici Ustavnog i Vrhovnog suda te guverner HNB-a. Oni bi primali 48 posto iznosa predsjednikove plaće ili 24.000 kuna. Ministri bi dobivali 20.000 kuna, a zastupnici 18.000 kuna. Najniže plaće, među dužnosnicima, imali bi zamjenici ministara i to 16.000 kuna, što iznosi 32 posto od plaće Predsjednika Države. Da li će ti omjeri uistinu i biti takvi, odlučit će se kod donošenja zakona. Naime, Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove već je izišao sa amandmanima po kojem bi se u plaći izjednačili ministri i saborski zastupnici. Odbor je mišljenja kako je to potrebno učiniti jer su zastupnici, koji bi po Vladinu prijedlogu imali za četiri postotka manju plaću, birani od naroda, što nije slučaj sa ministrima. Vlada je prihvatila primjedbe zastupnika da dužnosnici ne smiju biti članovi upravnih ili nadzornih odbora trgovačkih društava ili upravnih vijeća ustanova, odnosno izvanproračunskih fondova. Smjeli bi biti samo članovi upravnih tijela neprofitnih pravnih osoba kakve su zaklade, udruge itd., bez prava na naknadu. Vlada je vlastitim amandmanom predložila da dužnosnici predaju pismenu izjavu o imovini stupanjem na dužnost i prestankom obnašanja dužnosti onom tijelu koje ih je izabralo, odnosno imenovalo. Predsjednik Republike i zastupnici izjavu bi podnosili predsjedniku Hrvatskog državnog sabora. Odbor za zakonodavstvo svojim amandmanom traži da te izjave budu dostupne javnosti. Obrazlažući prijedlog zakona, ministar uprave Marjan Ramuščak kazao je kako je to potrebno učiniti da se konačno skine mistifikacija sa plaća i imovine dužnosnika. Izjava bi trebala sadržavati popis imovine dužnosnika, bračnog druga i djece koja s njim žive u zajedničkom domaćinstvu ili zajednički poslovno djeluje. Pravo na službenu rezidenciju imali bi predsjednici Države, Vlade i Sabora. (Hina) sšh/bm dd 091702 MET jul 98