SJEDNICE ODBORA I KLUBA ZASTUPNIKA HDZ-A

ZAGREB, 7. srpnja (Hina) - Uoči sutrašnje 32., izvanredne, sjednice Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora danas je Klub zastupnika HDZ-a na zatvorenoj sjednici, koja je trajala gotovo četiri sata, raspravljao o predloženim zakonskim tekstovima.#L# Prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju, koji je u trećem saborskom čitanju, kako se doznaje, podržan je bez većih polemika iako su i na njega pojedini zastupnici imali primjedbe. Najduža i najpolemičnija rasprava vodila se o Prijedlogu zakona o pravima i obvezama državnih dužnosnika, a kako se saznaje moguće je da će se o tom zakonskom prijedlogu raspravljati na Predsjedništvu HDZ-a ili pak na Nacionalnom vijeću stranke. Među ostalim, najviše je primjedbi i rasprave bilo u svezi plaća državnih dužnosnika pa se čulo pitanje jesu li važnije plaće ili pak činjenica da je čast biti saborski zastupnik ili ministar. Što se tiče samih plaća jedna od temeljnih primjedbi odnosi se i na činjenicu da su u ovom trenutku primjerice plaće visokih dužnosnika županija veće od plaća pojedinih ministara, što, smatraju pojedini zastupnici, nije logično. O različitim mišljenjima o zakonskom prijedlogu o pravima i obvezama državnih dužnosnika svjedočila je i rasprava na sjednici Odbora za zakonodavstvo. Vladimir Šeks predložio je da se proširi krug dužnosnika koji bi imao obvezu davanja izjave o cjelokupnoj imovini, da uz suprugu izjava obuhvaća i imovinu djece dužnosnika koja s njim žive u zajedničkom kućanstvu. Predložio je također da se svim dužnosnicima, koji bi bili obuhvaćeni predloženim zakonom, onemogući članstvo u bilo kojem upravnom ili nadzornom odboru. Šeks također drži da bi u Saboru trebalo osnovati poseban odbor koji će prosuđivati o sukobu javnog i privatnog interesa dužnosnika. Na sjednici Odbora za zakonodavstvo postavljeno je i pitanje trebaju li dužnosnici sudbene vlasti biti obuhvaćeni tim ili posebnim zakonom. Bosiljko Mišetić smatra da je jedno pitanje reguliranje plaća dužnosnika, a drugo pak odnos javnog i privatnog interesa. Dužnosnici moraju biti dobro plaćeni, a sasvim je drugo pitanje i nužda razraditi mehanizam spriječavanja zlouporaba položaja u nadzornim ili upravnim odborima, smatra Mišetić. Pučki pravobranitelj Ante Klarić, koji je suradnik Odbora za zakonodavstvo, ocijenio je kako predloženi tekst trpi niz pravnih, političkih i nomotehničkih primjedbi te da je "pljuska pravnoj struci". Nelogičnim je ocijenio da zamjenici pučkog pravobranitelja, koji su birani na osam godina, ne ulaze u krug državnih dužnosnika, dok su to s druge strane primjerice direktori nekih javnih poduzeća - menadžeri. O prijedlozima da se zakonski tekst uputi u treće saborsko čitanje, odnosno da o njemu Sabor raspravlja na jesen, Smiljko Sokol je kazao kako bi to loše odjeknulo u javnosti. 'Kiselu jabuku' treba pregristi smatra on, dok Milivoj Kujundžić predlaže raspravu na jesen. Smatra da bi se prava i obveze ministara odnosno nositelja izvršne vlasti trebale uređivati posebnim zakonom, a ne da se jednim zakonom reguliraju prava i obveze nositelja izvršne, sudbene vlasti i zastupnika. Zamjerio je predlagatelju što je plaću predsjednika Hrvtskog državnog sabora izjednačio s plaćom guvernera Hrvatske narodne banke, te što bi pučki pravobranitelj imao plaću tek 50 posto od plaće predsjednika države. I Odbor za pravosuđe na svojoj je sjednici ocijenio kako bi prava i obveze visokih pravosudnih dužnosnika i nositelja izvršne vlasti trabali biti uređeni posebnim zakonima. Ako tako ne odluči Zastupnički dom, Odbor će predložiti amandman kojim će zatražiti da se uz već navedene dužnosnike, u taj krug uključe i predsjednici Visokog trgovačkog i prekršajnog suda te Upravnog suda Hrvatske. (Hina) sšh ds 071751 MET jul 98