IZVJEŠĆE SA SJEDNICE VLADE RH OD 11. LIPNJA

Vlada RH: Prihvaćen zakon o bankama Temeljem zaključka Hrvatskog državnog sabora, Vlada je danas prihvatila i Saboru uputila Prijedlog zakona o bankama. Njime se, ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro, hrvatsko bankarstvo približuje bankarskoj regulativi Europske unije. Vlada je donijela i odluku kojom povećava iznos osiguranih štednih uloga. Saboru su upućene i izmjene i dopune Zakona o trošarinama na duhanske prerađevine i alkoholna pića, a kojima se, među ostalim, predlaže oslobađanje plaćanje trošarina za domaće vino. Predloženim Zakonom o bankama povećava se iznos minimalnog osnivačkog kapitala banke na 20 milijuna kuna za dozvole za obavljanje poslova prikupljanja štednje građana i davanje kredita građanima, te malim i srednjim poduzetnicima. Za "srednju licenciju" osnivački kapital bio bi 40 milijuna kuna, a za "punu licenciju" 60 milijuna kuna. Zakonski prijedlog predviđa veće ovlasti Hrvatske narodne banke u odnosu na poslovne banke, za koje se utvrdi da rizično i neprimjereno posluju. Također se bitno smanjuje rizik izloženosti banke prema skupinama upravljački i vlasnički povezanih osoba na temelju danih kredita i drugih potraživanja, vrijednosnih papira i vlasničkih udjela do najviše 25 posto kapitala banke. Izloženost banke prema pojedinim njezinim dioničarima i s njima povezanim osobama neće smjeti prelaziti pet posto jamstvenog kapitala. Sanacija banaka, po predloženom zakonu, predstavljat će iznimku, i bila bi moguća samo za slučajeve širega i višeg interesa. Premijer Zlatko Mateša istaknuo je da je hrvatski bankarski sustav u suštini stabilan, te da se Vlada zauzima da se stabilnost i trajno zadrži. Temeljni cilj Vlade je, zaštita malih štediša, koji su osnovica bankarskog sustava a ne zaštita poduzetnika, naglasio je premijer. Tomu će pridonijeti i odluka o osiguranju štednih uloga kojom se, prema riječima ministra Škegre, povećava iznos osiguranih štednih uloga s dosadašnjih 30.000 do 50.000 kuna, na 100.000 kuna. Taj iznos bio bi osiguran u stopostotnom iznosu, a pritom bi se za kunske iznose priznavala kamatna stopa u visini eskontne stope HNB, a za devizne iznose eskontna stopa domicilne države. Takvim načinom osiguranja bilo bi obuhvaćeno 75 do 80 posto ukupne štednje, a s primjenom odluke počelo bi se 1. srpnja ove godine. S dva zakonska prijedloga izmjena i dopuna zakona o posebnim porezima na duhanske prerađevine i na alkohol, usklađuje se ta regulativa sa zahtjevima Svjetske trgovinske organizacije i izjednačuje iznos trošarina za domaće i strane proizvođače. Izmjenama Zakona o posebnom porezu na alkohol, trošarine bi se oslobodila domaća vina. Škola završava sutra Nastava u osnovnim i srednjim školama završit će sutra, 12. lipnja, a svim učenicima koji žele ispraviti ili popraviti ocjene to treba omogućiti tijekom sljedećeg tjedna. Jednoglasna je to odluka Vlade koju je predložio ministar prosvjete i športa Božidar Pugelnik. Govoreći o stanju u školstvu i najavi sutrašnjeg početka općeg štrajka u školstvu, koji su inicirali Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Sindikat hrvatskih učitelja, ministar Pugelnik je ustvrdio kako je Vlada ispoštovala isplate prema Kolektivnom ugovoru. Osvrćući se na najave sindikata o raspravi o osnovici plaća, Pugelnik je izvijestio da je tijekom prošle godine osnovica u školstvu rasla 21,23 posto, a da će u ovoj godini rasti 27,12 posto, a to je rast bez poreznog rasterećenja. Prema Pugelnikovim riječima sindikati su zahtijevali da im se smjenski rad prizna kao ostalima u gospodarstvu, a u jučerašnjim razgovorima tražili su rast prosječne mase plaća 10,5 posto, i u idućim mjesecima pomicanje za dva platna razreda, te isplatu regresa. Ti zahtjevi sveukupno znače iznos od oko 480 milijuna kuna. U situaciji kad je za učenike svaki sat iznimno važan, Pugelnik je upitao i kolika je "odgojna komponenta ljudi koji se skrivaju iza učenika i roditelja". To je, smatra, lažna demokracija radi negiranja svega što je u školstvu postignuto od 1990. Pugelnik je ustvrdio kako je došlo vrijeme da se tome stane na kraj, pa i pod cijenu njegove ostavke. Ni jedna vlada nije više pregovarala sa sindikatima, ni učinila više za rast plaća državnih službenika i namještenika, ocijenio je premijer, dodajući kako Vlada mora biti dosljedna, konkretna i poštena prema sindikatima s kojima je potpisala sporazum. Ne možemo funkcionirati u situaciji u kojoj neki sindikati, na temelju pozicije koju je netko drugi izborio, grade svoj image, rekao je Mateša. Vlada će, istaknuo je, učiniti sve da roditelji i učenici ne budu predmet ucjene i taoci ove situacije. Resornom ministarstvu naredio je da osigura sustav koji će maksimalno zaštititi interese roditelja i učenika, te da iskoristi i sve zakonske mogućnosti koje mu stoje na raspolaganju. Tražio je i da se vidi što znači najava da je sindikat "Preporod" izišao iz potpisanog sporazuma o plaćama za državne službenike i namještenike, odnosno dovodi li to u pitanje ugovor potpisan za školstvo. Premijer je poručio da ministar Pugelnik ima njegovu punu podršku. Znam da to što radite nije lako, niti ugodno, ali treba pokazati dosljednost, funkcioniranje pravne države i poštivanje potpisanog, rekao je Mateša. Ministar financija Borislav Škegro napomenuo je da su i tijekom pregovora uvijek po strani bila dva sindikata - Vesne Kanižaj i Dalmira Kube. Vlada je priklanjajući se velikoj većini potpisala dogovor s 12, od 14 sindikata, pa i tada su ti sindikati javnih djelatnosti isticali da će, ako se popusti dodatnim zahtjevima, smatrati da je ugovor prekinut. "Vlada nema nikakav izbor - ili u štrajk ide 12 od 14, ili dva od 14 sindikata", rekao je Škegro, ustvrdivši da nema nikakvih razloga za štrajk. Ne radi se o tvrdoglavosti Vlade, nego činjenici da Vlada nema načina da ispuni te zahtjeve, objasnio je. Po Škegrinoj ocjeni radi se o vlastitoj promociji sindikata i to u predizborno vrijeme i radi vlastite promidžbe prije izbora, kojima bi se utvrdila reprezentativnost sindikata. Članovi Vlade istaknuli su da učenici nikako ne mogu biti zakinuti. Kako je rekao ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara, "tu agoniju" za 650.000 učenika treba prekinuti, a odluka je u interesu djece i roditelja. Napominjući da profesori i učitelji imaju deset posto veću plaću od ostalilh državnih službenika, ministar obrane Andrija Hebrang, predložio je da se ušteda, jer se za vrijeme štrajka neće isplaćivati plaća onima koji štrajkaju, raspodijeli kao jednokratna pomoć državnim službenicima i namještenicima. Predstojnik vladina Ureda za zakonodavstvo Marijan Prus obrazložio je da je najavljeni štrajk nezakonit, te da postoje opravdani razlozi za sudsku zabranu štrajka i elementi za pokretanje prekršajne odgovornosti sindikata. Prema Zakonu o radu štrajk se mora najaviti, a i prema kolektivnom ugovoru za srednje škole i učeničke domove štrajk treba najaviti tri dana ranije. Dokumenti sindikata iz nekih škola su sa datumom 10. lipnja, pa štrajk zapravo ne može početi 12. lipnja, kazao je Prus. 111615 MET jun 98