ZAGREB, 9. srpnja (Hina) - U Hrvatskoj će 2008. godine biti samo 16 banaka, od kojih dvije velike koje će držati 55 posto bankarskog tržišta, tri podružnice inozemnih banaka, dvije srednje velike regionalne banke, te sedam gradskih i
dvije specijalizirane manje banke. One će biti apsolutno konkurentne bankama susjednih zemalja, predvidio je predsjednik Uprave Zagrebačke banke mr. Franjo Luković na današnjem okruglom stolu koji je na temu "Hrvatske banke 2000." održan u Hrvatskoj gospodarskoj komori u organizaciji Privrednog vjesnika i Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje (HIBO).
ZAGREB, 9. srpnja (Hina) - U Hrvatskoj će 2008. godine biti samo
16 banaka, od kojih dvije velike koje će držati 55 posto bankarskog
tržišta, tri podružnice inozemnih banaka, dvije srednje velike
regionalne banke, te sedam gradskih i dvije specijalizirane manje
banke. One će biti apsolutno konkurentne bankama susjednih
zemalja, predvidio je predsjednik Uprave Zagrebačke banke mr.
Franjo Luković na današnjem okruglom stolu koji je na temu
"Hrvatske banke 2000." održan u Hrvatskoj gospodarskoj komori
u organizaciji Privrednog vjesnika i Hrvatskog instituta za
bankarstvo i osiguranje (HIBO).#L#
Osnovni uvjeti da se to predviđanje ostvari je, prema njegovim
riječima, prije svega zaokret u makroekonomskoj politici, a zatim
kvalitetna supervizija Hrvatske narodne banke (HNB), razvoj
tržišta novca i kapitala, smanjenje obvezatnih rezervi ispod 10
posto te pad udjela devizne štednje.
Guverner HNB-a dr. Marko Škreb predviđa buduće jačanje
konkurencije, ali ne povećanjem broja banaka već kroz značajniji
ulazak stranog kapitala i inozemnih banaka u postojeće hrvatske
banke.
Prema njegovim riječima, HNB nije odgovorna za ukupni financijski
sustav niti je isključivo odgovorna za stabilnost bankarskog
sustava. Naime, na stabilnost prije HNB-a utječe upravljanje
bankama i tržišna disciplina i prije svega zdravo gospodarstvo
i mogućnost vraćanja kredita.
Središnja banka, također, ne može sprečavati propast banaka jer bi
to bilo suprotno elementima tržišnog gospodarstva i tržišne
discipline. Ali, ona može eliminirati nastanak krize.
Škreb je najavio da će novi Zakon o bankama vjerojatno biti usvojen
do kraja ove godine, a početkom iduće godine na snagu će stupiti i
Odluka HNB-a o bonitetu, kao i obveza izvješćivanja banaka o
najvećim dodijeljenim kreditima.
Tendencije u svjetskom bankarstvu pokazuju da se deponenti sve
više okreću prema ulaganjima i investicijama, što znači da će se u
budućnosti izgubiti tradicionalna uloga banaka. Svjetske
projekcije također predviđaju osnivanje mega-banaka i osnivanje
Europske banke do 2008., koja će biti protuteža američkoj,
japanskoj i kineskoj banci, naglasio je dr. Žarko Primorac.
"Razina stope nacionalne štednje je u Hrvatskoj dvostruko niža
nego u drugim srednjoeuropskim zemljama, a njezin udio u bruto
domaćem proizvodu (BDP) je samo 12 posto", naglasio je predsjednik
uprave Privredne banke mr. Božo Prka.
Prema njegovim riječima, kamatna marža je indikator potrebe
restrukturiranja hrvatskog bankarskog sustava. Visoki troškovi
depozita, rizika i operativni troškovi su glavni problemi
hrvatskih banaka.
Prka predlaže hitno i drastično smanjenje premija za osiguranje
depozita jer će to utjecati između ostalog i na smanjenje kamatnih
stopa koje bi morale pasti na šest posto.
(Hina) js sbo
091537 MET jul 98