ZAGREB, 10. lipnja (Hina) - Hrvatski proizvođači alatnih strojeva i alata, nakon ratnih godina, od prošle godine ponovno bilježe rast proizvodnje, čime Hrvatska postaje jedina zemlja u tranziciji s rastom proizvodnje u toj branši.
Rast proizvodnje ostvaren je isključivo izvozom, a ne prodajom na hrvatsko tržište, jer 70-tak tvrtki te branše 75 posto proizvodnje izvozi. U prošloj je godini vrijednost proizvodnje alatnih strojeva i alata iznosila 48 milijuna dolara, dok je godinu ranije vrijednost proizvodnje bila 32 milijuna dolara. Izvozom alatnih strojeva i alata u prošloj je godini ostvareno 34 milijuna dolara, a godinu ranije izvozom je ostvareno 27 milijuna dolara, istaknuo je danas na okruglom stolu o stanju i perspektivi proizvodnje alatnih strojeva i alata, održanom na sajmu BIAM na Zagrebačkom velesajmu, predsjednik ALSTRO-a (Udruge proizvođača proizvodne tehnologije i opreme) Zvonimir Špeljak. Uz ALSTRO, okrugli stol su organizirali i KoREMA, IMEKO i IFAC.
ZAGREB, 10. lipnja (Hina) - Hrvatski proizvođači alatnih strojeva i
alata, nakon ratnih godina, od prošle godine ponovno bilježe rast
proizvodnje, čime Hrvatska postaje jedina zemlja u tranziciji s
rastom proizvodnje u toj branši. Rast proizvodnje ostvaren je
isključivo izvozom, a ne prodajom na hrvatsko tržište, jer 70-tak
tvrtki te branše 75 posto proizvodnje izvozi. U prošloj je godini
vrijednost proizvodnje alatnih strojeva i alata iznosila 48
milijuna dolara, dok je godinu ranije vrijednost proizvodnje bila
32 milijuna dolara. Izvozom alatnih strojeva i alata u prošloj je
godini ostvareno 34 milijuna dolara, a godinu ranije izvozom je
ostvareno 27 milijuna dolara, istaknuo je danas na okruglom stolu o
stanju i perspektivi proizvodnje alatnih strojeva i alata,
održanom na sajmu BIAM na Zagrebačkom velesajmu, predsjednik
ALSTRO-a (Udruge proizvođača proizvodne tehnologije i opreme)
Zvonimir Špeljak. Uz ALSTRO, okrugli stol su organizirali i KoREMA,
IMEKO i IFAC. #L#
Govoreći o mogućnostima daljeg razvoja proizvodnje alatnih
strojeva i alata, sudionici su u raspravi ustvrdili kako u
Hrvatskoj zasad nema pravih poticaja tehnološkom razvoju u
industriji. Istaknuli su kako je dosadašnji rast postignut
isključivo trošenjem raspoloživih resursa. Uz napomenu kako ta
industrija ima resurse, naglašena je potreba da država kvalitetnim
poticajnim mjerama, primjerice smanjenim porezima i kamatama
potiče investicijsku klimu i učini proizvodnju konkurentnijom.
Glavni predavač na okruglom stolu bio je Antony Bratkovich,
tehnički direktor Američke udruge proizvodnih tehnologija.
Bratkovich je Hrvat, koji više od 30 godina, na čelu tvrtke za
proizvodnju alatnih strojeva i alata uspješno posluje u SAD-u.
Osvrnuvši se na stanje proizvodnje alatnih strojeva i alata u
Hrvatskoj, Bratkovich je istaknuo kako bi se proizvodnja u
Hrvatskoj, uz podršku Vlade i bez puno ulaganja, za kratko vrijeme,
mogla udvostručiti.
Uspoređujući stanje te proizvodnje u SAD-u i Hrvatskoj Antony
Bratkovich je rekao kako u Hrvatskoj nedostaje sistematizirano
znanje u toj branši, dok u SAD-u postoji sistem propisa, koje donosi
sama industrija, a ne država, a koji racionaliziraju proizvodnju.
(Hina) bma gk
101848 MET jun 98