POSLOVNI PREGLED, BROJ 49

POSLOVNI PREGLED, broj 49 20.- 24. travnja 1998. SADRŽAJ: · VLADA ODLUČNA RASPETLJATI SITUACIJU U DUBROVAČKOJ BANCI 2 · NAJAVLJENO RASTEREĆENJE PLAĆA 2 · JAČANJE NADZORA NAD FINANCIJSKIM SREDSTVIMA SUSTAVA HTZ-A 3 · NEDOSTAJE STOTINJAK INSPEKTORA RADA 3 · OGRANIČAVANJE TRŽIŠNE UTAKMICE PRIJETI SMANJENJEM BROJA TVRTKI 3 · USTAVNI SUD NEĆE OCJENJIVATI USTANOVNOST ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU 3 · SUSTAV NACIONALNIH RAČUNA - NAJVAŽNIJI PROJEKT DZS-A 3 · PLIVA - ULAGANJEM U ISTRAŽIVANJE I RAZVITAK U 21. STOLJEĆE 4 · PODRAVKA PREDSTAVILA VEGETU S NOVIM ZAŠTITNIM ZNAKOM 4 · KOPRIVNIČKA DANICA OČEKUJE POZITIVNO POSLOVANJE 4 · KRAŠ LANI PROIZVEO 478 TONA VIŠE SLATKIŠA 4 · LURA GRUPA PLANIRA POVEĆATI TRŽIŠNI UDJEL 5 · PRVI ZAJEDNIČKI NASTUP ČLANICA DASTRA GRUPE 5 · MILS PLANIRA POVEĆATI OTKUP MLIJEKA 5 · OSJEČKA PIVOVARA POVEĆAVA PROIZVODNJU 5 · GLOBUS GRUPA DUGUJE DUBROVAČKOJ BANCI 285,33 MILIJUNA KUNA 6 · U PETROKEMIJI OBILJEŽENO 30 GODINA PROIZVODNJE NPK GNOJIVA 6 · RESTRUKTURIRANJE INE BEZ FINANCIJSKE POMOĆI DRŽAVE 6 · DOBIT POSLOVNOG CENTRA ZAGREB INA-TRGOVNINE 63,5 MILIJUNA KUNA 6 · PREDSTAVLJENA POSLJEDNJA PONUDA ZA IZGRADNJU TE NA JADRANU 6 · KONČAR-MJERNI TRANSFORMATORI DOBILI ISO-9001 7 · KONČAR TRGOVINA I ZASTUPSTVO NA ZV-U 7 · USPJEŠNA GODINA ZA ŽUPANJSKI ĐURO ĐAKOVIĆ 7 · ZAOSTALE PLAĆE U CROATIA PUMPAMA DO KRAJA TRAVNJA 7 · U BEČU PREDSTAVLJENA LUKA RIJEKA 8 · METALSERVIS PLANIRA PROIZVESTI 150.000 ZUPČANIKA 8 · NOVI PROIZVODI IZ PRVE HRVATSKE TVORNICE TELEFONA 8 · SISCIA PREDANA NOVOM VLASNIKU 8 · U RAPCU OČEKUJU DOBRU TURISTIČKU SEZONU 8 · PREDSTAVLJEN OUTLOOK '98 I EXCHANGE 5.5 9 · SVJETSKA BANKA DAJE 30 MILIJUNA KUNA ZA OBNOVU VODOPRIVREDE ISTOČNE SLAVONIJE 9 · FAO PROGRAMI ZA POTICANJE HRVATSKOG RIBARSTVA 9 · MINISTAR GOSPODARSTVA NA SASTANKU ECOSOC-A 9 · SPORAZUM O RAZMJENI INFORMACIJA U SLUČAJU RADIOLOŠKE OPASNOSTI 10 · OD SADA BOLJA VETERINARSKA SURADNJA IZMEĐU HRVATSKE I ALBANIJE 10 · ZAVRŠENA KONFERENCIJA O PRIVATIZACIJI 10 · OTVORENA RIJEČKA GOSPODARSKA KOMORA 10 · PREDSTAVLJENA HRVATSKA UDRUGA MALIH I SREDNJIH PODUZETNIKA 10 · MOGUĆE PROMJENE U VOĐENJU POSLOVNIH KNJIGA ZA OBRTNIKE 10 · NEZADOVOLJAVAJUĆA PROIZVODNJA VOĆA I POVRĆA 11 · ZAUSTAVITI DALJNJE KONCESIJE ZA UZGOJ TUNA 11 · MINIMALNE PLAĆE HRVATSKIH POMORACA TREBAJU IZNOSITI 1200 USD 11 · TEHNOS NAJAVLJUJE REFERENDUM O ŠTRAJKU 11 · NA ZV-U OTVORENO SEDAM MEĐUNARODNIH SPECIJALIZIRANIH SAJMOVA 11 · DODIJELJENJE MEDALJE KAKVOĆE NA 38. MEĐUNARODNOM SAJMU PREHRANE 11 · MAĐARSKE TVRTKE NA ZV-U 12 · POVEĆANA POLJOPRIVREDNA TRGOVINA HRVATSKE I ČEŠKE 12 · RAZGOVORI POLJSKIH I HRVATSKIH GOSPODARSTVENIKA NA ZV-U 12 · SUSRET PREDSTAVNIKA HRVATSKIH I KOREJSKIH TVRTKI 12 · HRVATSKO GOSPODARSTVO NA MEĐUNARODNOM SAJMU U GRAZU 12 · VETERINARI I AGRONOMI O KAKVOĆI STOČNE HRANE 13 · HRVATSKA BEZ STRATEGIJE RAZVITKA RURALNOG PROSTORA 13 · INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PORASLA 10,9 POSTO 13 · POTREBNA JAČA KONTROLA BANKARSKOG SUSTAVA I BRŽA PRIVATIZACIJA 13 · ZAGREBAČKA BANKA U 1997. OSTVARILA REKORDNU DOBIT 14 · KARLOVAČKA BANKA OSJETNO POVEĆALA DOBIT 14 · SLIJEDI PRIVATIZACIJA RIJEČKE BANKE 14 · ODLUKA O PRIVATIZACIJI SPLITSKE BANKE DO KRAJA OVE GODINE 14 · NOVI DIREKTOR DUBROVAČKE BANKE 14 · UVOĐENJE NOVE USLUGE OSIGURAVAJUĆEG DRUŠTVA AURUM 14 · NACIONALNI PROJEKT PROMOCIJE I ULAGANJA ZAGREBAČKE BURZE 15 · OD IDUĆEG TJEDNA NA TRŽIŠTU 14,10 POSTO PLIVINIH DIONICA 15 · FINANCIJSKA TRŽIŠTA 15 · VIJESTI IZ SVIJETA 16 · POSEBAN PRILOG 18 1. AKTIVNOSTI VLADE I HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA VLADA ODLUČNA RASPETLJATI SITUACIJU U DUBROVAČKOJ BANCI Hrvatska je Vlada na ovotjednoj sjednici, između ostaloga: - prihvatila informacije o sanaciji Dubrovačke banke koja je od ponedjeljka i u stopostotnom vlasništvu hrvatske države. Istodobno, dana je podrška policiji i ostalim tijelima uključenim u raščišćavanje situacije u Dubrovačkoj banci da posao odlučno privedu kraju. Prihvaćen je i prijedlog ministra razvitka i obnove dr. Jure Radića da se osnuje koordinacija svih investicija i poslova na dovršetku obnove i adaptacije dubrovačkih hotela, a s ciljem pripreme turističke sezone. Vlada će uskoro Saboru uputiti novi zakon o bankama koji će biti konzervativniji od dosadašnjeg i s većim nadzorom bankarskog sustava; - prihvatila i prijedlog prvog programa mjera u provedbi nacionalne politike zapošljavanja. Ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara najavljuje smanjenje, odnosno ukidanje djela doprinosa na plaće. Tako bi se ukinuo doprinos za dječji doplatak koji iznosi 2,20 posto i doprinos za vodno gospodarstvo od 0,76 posto. Sredstva za dječji doplatak od nešto više od 1 milijarde godišnje osigurat će se u državnom proračunu. Što se tiče smanjenja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, Škara kaže kako je to dio druge faze programa, odnosno reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava. Programom mjera u provedbi nacionalne politike zapošljavanja predviđa se i posebni program za zapošljavanje hrvatskih branitelja, a poslodavci bi bili stimulirani za zapošljavanje pripravnika; - odlučila sniziti carinsku stopu sa 25 na pet posto za uvoz žive morske ribe, odnosno riblje mlađi koje je na domaćem tržištu premalo te dokinuti zabrana uvoza šećera, budući je domaća proizvodnja zaštićena većom količinskom carinom. Uredbom o izmjenama carinskog zakona ubuduće bi se dozvolio izvoz samo za robu hrvatskog podrijetla; - prihvatila i prijedlog osnutka ustanova i imenovanja stručnjaka za izradu strategije daljnjeg razvitka RH, te - prihvatila izvješća Hrvatske agencije za promicanje ulaganja. NAJAVLJENO RASTEREĆENJE PLAĆA Vlada bi do kraja mjeseca trebala svojim socijalnim partnerima, poslodavcima i sindikatima, predložiti mogućnosti rasterećenja plaća u iznosu od jedan posto brutto domaćeg proizvoda (BDP), što bi se primjenjivalo od 1. srpnja ove godine, zaključeno je na ovotjednoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV). Spomenutim će se rasterećenjem dobiti više prostora za porast neto plaća i povećanje zaposlenosti. Iako dosad nisu napravljene analize koliko bi najavljenim rasterećenjem mogle porasti neto plaće, po neslužbenim procjenama sindikalnih članova GSV-a, porast bi u drugoj polovici godine iznosio dva do tri posto. U raspravi o mirovinskoj reformi utvrđeno je da će stručna skupina GSV-a sudjelovati u doradi Prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju koji će ići u treće čitanje na Saboru. Na sjednici je ocijenjeno da je prijedlog mjera za provedbu nacionalne politike zapošljavanja znatno poboljšan prema prvoj verziji, i prihvaćen je za raspravu. Zaključeno je da u provedbi mjera treba ojačati poziciju Zavoda za zapošljavanje, a u njegovu upravu uključiti i predstavnike sindikata. JAČANJE NADZORA NAD FINANCIJSKIM SREDSTVIMA SUSTAVA HTZ-A Jačanje državnog nadzora nad namjenskim trošenjem financijskih sredstava u sustavu Hrvatske turističke zajednice (HTZ), uz nadzor optimalnog trošenja novaca, od najnižih dijelova toga sustava - turističkih zajednica gradova, županija, pa sve do Glavnog ureda, zaključak je izvanredne sjednice Odbora za turizam Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora na temu "Rad i zadaci, uspjesi i propusti HTZ-a od turističkih mjesta do državnog vrha". Osim toga predloženo je da na cestama treba organizirati što veću propusnu moć, urediti glavne prometnice, a za trajanja glavne turističke sezone, na frekventnim otočnim trajektnim linijama ne bi smjelo biti reda vožnje, već bi trajekti trebali prometovati dok ima turista. Iz Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) upućen je prijedlog da bi se Hrvatskoj trebala ozbiljnije sagledati turistička branša, proanalizirati Zakon o turističkoj djelatnosti, koji na indirektan način dovodi u Hrvatsku goste niže platežne moći. Radi se o odluci po kojima brodari mogu obavljati prijevozničke i turističke usluge, iako nisu registrirani kao turistička agencija. Isto tako, turističkim je agencijama onemogućen prijevoz gostiju luksuznim automobilima. NEDOSTAJE STOTINJAK INSPEKTORA RADA Potpunim ustrojem Državnog inspektorata, koji je osnovan krajem prošle godine kao jedinstvena inspekcijska služba RH, izbjeći će se dosadašnje preklapanje nadzora inspekcijskih službi i povećati učinkovitost i brzina njihova rada. U inspektoratu, koji je za svoj rad izravno odgovoran Vladi RH, radit će 355 inspektora, a prema dosadašnjim procjenama, nedostaje još stotinjak inspektora rada. Izvan inspektorata ostala je sanitarna inspekcija, koja je pod nadležnošću Ministarstva zdravstva te veterinarska inspekcija, koja ostaje u sklopu Ministarstva poljoprivrede. U inspektorat su objedinjene inspekcijske službe koje su se do početka godine nalazile pri ministarstvima gospodarstva, turizma, rada i socijalne skrbi te dijelom ministarstva poljoprivrede. Inspektorat će obavljati nadzor gospodarskih djelatnosti i proizvoda putem tržišne, turističke, vinarske, stočarske, lovne, šumarske, tehničke i inspekcije rada. OGRANIČAVANJE TRŽIŠNE UTAKMICE PRIJETI SMANJENJEM BROJA TVRTKI Prema spoznajama kojima raspolaže Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, obujam i učinci ograničenja tržišnog natjecanja u Hrvatskoj još ne utječu na ukupno gospodarstvo i mogućnosti zapošljavanja. No, ako se takve tendencije nastave i postanu prevladavajuća praksa, moglo bi doći do daljnjeg smanjenja broja poduzetnika, a time i takmaca u djelatnostima usluga, stoji u izvješću o radu te Agencije tijekom 1997. Upozorava se također na jačanje isključivih uvoznika robe i smanjenje broja neovisnih poduzetnika u trgovini robe iz uvoza kao i samostalnih trgovaca na malo prehranom i mješovitom robom, koji se ne mogu takmičiti s velikim trgovačkim lancima, ako ih oni ugovorima ne uključe u svoju distribucijsku mrežu. Jedan je od njihovih zaključaka kako hrvatski poduzetnici poznaju i primjenjuju sve oblike ograničenja tržišnog natjecanja, više nego pravnu disciplinu zabrana takvih postupanja prema Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja (ZZTN). Agencija je uočila da veliki trgovački lanci, ali i društva u drugim djelatnostima usluga, ne nude malim poduzetnicima dugoročne ugovorne odnose primjerene djelatnostima, primjerice ugovore o franšizi, isključivoj distribuciji, nabavi i dr. Inozemni poduzetnici pristupaju hrvatskom tržištu u pravilu putem složenih distribucijskih ugovora. Na taj način daju prednost i isključiva prava samo jednom ili vrlo malom broju poduzetnika putem ugovora o isključivim i uzajamnim odnosima, dok su ulaganja u maloprodajnu mrežu neznatna. USTAVNI SUD NEĆE OCJENJIVATI USTANOVNOST ZAKONA O MORSKOM RIBARSTVU Ustavni sud RH na ovotjednoj sjednici nije prihvatio prijedlog krčkih ribara da se pokrene postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o morskome ribarstvu. Obustavljen je i postupak za ocjenu ustavnosti Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju ribolova pridnenom povlačnom mrežom - koćom istih predlagatelja. SUSTAV NACIONALNIH RAČUNA - NAJVAŽNIJI PROJEKT DZS-A Trenutačno je najvažniji projekt Državnog zavoda za statisku (DZS) sustav nacionalnih računa koji daje nove statističke sadržaje i višu kvalitetu podataka istodobno uvodeći u naša statistička istraživanja i praksu međunarodnu statističku metodologiju te međunarodne norme, klasifikaciju i nomenklaturu, istaknuto je tijekom posjete premijera mr. Zlatka Mateše i potpredsjednika Vlade i ministra financija mr. Borislava Škegre toj instituciji. Na taj način, hrvatski statistički sustav postaje potpuno kompatibilan s podacima drugih europskih država, međunarodnih organizacija i institucija. Osim spomenutog, u DZS predstavljeni su i rezultati te planovi važnijih statističkih istraživanja koja uključuju uvođenje novog sustava nacionalnih računa, ankete o radnoj snazi i potrošnji kućanstava, statistiku cijena, proizvodnu i uslužnu statistiku, registre te popis stanovništva 2001. 2. HRVATSKE TVRTKE PLIVA - ULAGANJEM U ISTRAŽIVANJE I RAZVITAK U 21. STOLJEĆE Osuvremenjivanje proizvodnje, gradnja novih pogona i stalna ulaganja u istraživanje i razvoj, glavni su strateški aduti Plive za ulazak u 21 stoljeće. Pliva u istraživanje i razvoj, prema podacima poslovodstva tvrtke, godišnje ulaže 5,7 posto vrijednosti prodaje svojih proizvoda, a samo je lani je u te namjene uloženo 135 milijuna kuna. Novi će istraživački institut, čiji će projekt izgradnje, kako je najavljeno, biti uskoro promoviran, a trebao bi početi s radom krajem 2000., biti najveći i najsuvremeniji institut takve vrste u ovom dijelu Europe. Vrijednost investicije procjenjuje se na približno 120 milijuna DEM, a Institut će zaposliti i približno tristotinjak novih visokoobrazovanih djelatnika. Ulaganja Plive lani su procjenjena na 1,1 milijardu kuna od čega je u osuvremenjivanje proizvodnje i gradnju novih pogona u Hrvatskoj uloženo 460 milijuna kuna. Poslovodstvo tvrtke procjenjuje da će do kraja stoljeća investicije u istraživanje i razvoj doseći između 400 i 500 milijuna DEM. PODRAVKA PREDSTAVILA VEGETU S NOVIM ZAŠTITNIM ZNAKOM Koprivnički prehrambeni koncern Podravka predstavio je na 38. Međunarodnom sajmu prehrane na Zagrebačkom velesajmu novu Vegetu s hologramom - zaštitnim znakom originalne kvalitete. Vegeta s novim zaštitnim znakom ovih će dana biti plasirana na domaće i poljsko tržište, a do kraja godine i na sva koncernova izvozna tržišta. Po riječima poslovodstva, posljednjih je godina bilo brojnih pokušaja kopiranja imitiranja i krivotvorenja Vegete na domaćem i stranom tržištu. Da bi zaštitilo svoj proizvod, poslovodstvo "Podravke" odlučilo je dodatno označiti originalnu Vegetu. Osim poznatog kuhara, kao znak razlikovanja provjereno originalnog proizvoda, na svakoj će vrećici biti otisnut i troslojni reljefni kružni hologram. Time je prvi put holografski prijenos topline primijenjen na fleksibilnu ambalažu zajedno s proizvodnjom folije. Podravka tako ulazi u krug vodećih svjetskih tvrtki, a Vegeta u društvo biranih svjetskih proizvoda. Taj se Podravkin proizvod proizvodi od 1959., a danas se izvozi u više od 40 zemalja svijeta i jedan je od najpopularnijih europskih dodataka jelima. KOPRIVNIČKA DANICA OČEKUJE POZITIVNO POSLOVANJE Koprivnička mesna industrija Danica, iz sastava koncerna Podravka, ove će godine pozitivno poslovati, za razliku od prethodnih nekoliko godina kada je iskazivala gubitak u poslovanju. Na to ukazuju i rezultati poslovanja tvrtke u prvom tromjesječje ove godine. Naime, tijekom prva tri ovogodišnja mjeseca Danica je povećala prodaju za 43 posto, a nastavi li se takav trend, ona bi na kraju godine mogla premašiti planiranu. Stalno podizanje kvalitete proizvoda, proširenje asortimana te agresivniji nastup na inozemnim tržištima, glavni su ciljevi Danice u sljedećim godinama. Izvoz, koji čini približno 30 posto ukupne prodaje, ove bi godine trebao porasti 25 posto. Uz već postojeća tržišta Slovenije, BiH, Mađarske, Švicarske i Njemačke, vode se pregovori za plasman Daničinih proizvoda na ukrajinskom tržištu. Također, planiraju povećati dosadašnji izvoz u Italiju, a na tom bi se tržištu određena skupina tvrtkinih proizvoda mogla naći već iduće godine, o čemu se pregovara s velikom talijanskom trgovačkom kućom. U sklopu investicijskog plana koncerna Podravke, znatna sredstva uložit će se i u mesnu industriju Danica. Po riječima Uprave, ovogodišnje će se investicije usmjeriti na zamjenu zastrajele tehnologije, obnovu voznoga parka, kako bi se lakše distribuirali proizvodi u domaća velika središta, te modernizaciju laboratorijskog nadzora kakvoće i higijenske ispravnosti proizvoda. Također, dio tih sredstava uložit će se u marketinške akcije, te dizajn ambalaže proizvoda. KRAŠ LANI PROIZVEO 478 TONA VIŠE SLATKIŠA Zagrebačka prehrambena industrija Kraš prošle je godine proizvela 21.729 tona konditorskih proizvoda ili 478 tona više nego u 1996. Lani je prodaja tvrtkinih slatkiša porasla 5,7 posto na 22.231 tonu. Konditorsko tržište Hrvatske u 1997. je raslo, drže u Krašu, pri čemu je inozemna konkurencija znatno povećala tržišni udjel. Unatoč vrlo intenzivnom uvozu, Kraš je svoju prodaju na domaćem tržištu povećao za 8,1 posto na 16.149 tona. Na inozemnim je tržištima ostvareno 27 posto ukupne prodaje, tj. 6082 tone. Pritom je izvoz na tržišta Slovenije, BiH, Makedonije i SRJ, porastao 23,3 posto na 3371 tonu, dok je ostalo prodano na tržištima drugih država. U Krašu drže kako su stabiliziranjem političkih i ekonomskih prilika na tim tržištima te reguliranjem međudržavnih trgovinskih sporazuma stvoreni uvjeti za još veći rast njegova izvoza. LURA GRUPA PLANIRA POVEĆATI TRŽIŠNI UDJEL Planom do 2002. godine Lura grupa namjerava učvrstiti svoju dominantnu poziciju i povećati udjel na domaćem tržištu putem bolje organizacije marketinga i iskorištenjem sinergije vlastite raspodjele i distribucije. Također, nastojat će završiti i ciklus ulaganja u članice te poboljšati organizaciju rada i upravljanja kapitalom grupe, rečeno je tijekom njezina ovotjednog predstavljanja na Zagrebačkom velesajmu (ZV). Članice Lura grupe, u kojoj posluju Dukat, Ralu, Sirela i Mljekara Zadar, prošle su godine povećale preradu mlijeka za deset posto, dok je otkup domaće sirovine porastao 15 posto u odnosu na 1996. Prodaja grupe uvećana je 17 posto, broj zaposlenih jedan posto, a plaće za približno četiri posto. Lani je započeta i realizacija programa izgradnje modernih farmi kapaciteta od približno 40 do 80 grla, što bi u sljedećim godinama trebao rezultirati smanjenjem velikog broja sitnih domaćinstava i stvaranjem velikih robnih proizvođača mlijeka. Lura grupa je prošle godine postala i većinski vlasnik mljekare u Livnu, čime želi upotpuniti svoju ponudu s poznatim livanjskim sirom. PRVI ZAJEDNIČKI NASTUP ČLANICA DASTRA GRUPE Holding trgovine i prehrambene industrije Dastra grupa, tj. njezine članice, splitske tvrtke Prerada i Mljekara Mils, rovinjska Mirna te Karlovačka industrija mlijeka (KIM), po prvi put zajednički nastupaju na Zagrebačkom velesajmu. Dastra grupa osnovana je 1. veljače ove godine, nakon višemjesečnog istraživanja tržišta te pomnog praćenja europskih i svjetskih trendova u organizaciji trgovine i prehrambene industrije. Prema riječima rukovodstva, Dastra grupa koordinirat će sve trgovačke i prehrambeno-proizvodne kapacitete Globus grupe, a ideja o takvoj koordinaciji proizašla je iz današnjih svjetskih trendova gdje tzv. "management holding" iskustvom i menadžerskim sposobnostima preuzima koordinaciju više međusobno, po različitim osnovama, povezanih tvrtki. Prednost takvih holdinga veća je fleksibilnost u operativnom poslovanju, odgovornosti i poslovnoj učinkovitosti. Dastra grupa će kroz konsolidaciju poslovanja nastojati racionalizirati troškove, stvoriti profitne centre, koji svojim financijskim i organizacijskim potencijalima podižu standard zaposlenih, te omogoćuvaju otvaranje novih radnih mjesta. Članice Dastra grupe djeluju u svim hrvatskim regijama, a osim spomenutih njezine su članice, među ostalima, i trgovački lanac Diona, tvrtka Dastra i Jadrantekstil. Grupa će u svome radu poticati svoje članice u plasmanu hrvatskog proizvoda na domaćem, te na inozemna tržišta, a kako je istaknuto, namjeravaju u svojim trgovačkim lancima potrošačima ponuditi 80 posto domaćih proizvoda. Inače, realizacija članica Dastra Grupe u prva tri mjeseca ove godine bila je u sklopu financijskog plana, koji je za prodaju iznosio 547,3 milijuna kuna, te za proizvodnju 100,87 milijuna kuna. MILS PLANIRA POVEĆATI OTKUP MLIJEKA Splitska mljekara Mils, iz sastava Dastra Grupe, planira idućih godina povećati proizvodnju, tj. otkup mlijeka za pet puta u Dalmatinskoj zagori, što će postići uvozom steonih junica uz povoljne zajmove za 1300 svojih kooperanata. Uz to, Mils namjerava povećati proizvodnju mlijeka, te izmijeniti strukturu proizvoda konzumnog mlijeka na fermentirane proizvode, svježe sireve, desertni mliječni program i proizvodnju maslaca. Ta je mljekara danas treći proizvođač fermentiranih proizvoda u Hrvatskoj s prerađenih 3,5 milijuna litara mlijeka, odmah iza Dukata i Vindije. U tvrtki ističu kako je, uzme li se u obzir indeks rasta ukupne prerade mlijeka tijekom prošle godine u odnosu na 1996., Mils zauzeo drugo mjesto sa stopom rasta od 36 posto. U drugoj polovici 1996. Mils je investirao znatna sredstva u modernizaciju, mijenjanje "imagea" i ambalaže te proširenje proizvodnog asortimana. Mljekara je u distribucijskom smislu isključivo regionalna jer pokriva tržište Dalmacije od približno 700.000 stanovnika, a od početka prošle godine Mils je sa svojim proizvodima prisutan i na zagrebačkom tržištu. Kako bi povećali prodaju, poslovodstvo Milsa namjerava i nadalje podizati kvalitetu i asortiman proizvoda, te agresivnije marketinški nastupiti na tržištu. OSJEČKA PIVOVARA POVEĆAVA PROIZVODNJU Pivovara Osijek planira ove godine povećati proizvodnju piva za deset do 15 posto na 350.000 hektolitara (hl). Po riječima rukovodstva, u idućim će godinama pivovara nastojati dosegnuti proizvodnja od 500.000 hl piva, koliki su instalirani godišnji kapaciteti njezinih postrojenja. Pivovara trenutačno investira između četiri i pet milijuna DEM u nabavu nove linije za punjenje limenki. Osim dosadašneg asortimana, pivovara će u limenke puniti i razne sokove. U današnjoj situaciji, kada je velika konkurencija na domaćem tržištu piva, nužne su modernizacija i proširenje na cijelo tržište, drže u pivovari. Pivovara Osijek dio je sustava Gucić, pa je u suradnji s tvrtkama iz tog sustava, makarske Amfore i zagrebačkog Badel BAP-a, od prošle godine prisutna na cijelom domaćem tržištu. Reintegracijom okupiranih područja pivovara je povećala prodaju između pet i deset posto. U njoj smatraju da na tom tržištu imaju udjel u prodaji od približno 70 posto. Male količine piva plasiraju se i na tržište BiH. GLOBUS GRUPA DUGUJE DUBROVAČKOJ BANCI 285,33 MILIJUNA KUNA Zaduženje Globus Grupe po kratkoročnim i dugoročnim kreditima prema Dubrovačkoj banci na dan 31. ožujka ove godine iznosilo je 285,33 milijuna kuna. Obveze po deviznim kreditima i deviznom poslovanju iznosile su 18,22 milijuna DEM. Istodobno, potencijalne obveze na ime garancija i otvorenih akreditiva do 31. ožujka 1998. bile su 262,87 milijuna kuna. Najveći dio garancija odnosi se na uvoz opreme, zatim uvoz sirovina za grupine proizvodne tvrtke i za velike poslovne partnere te na uvoz rasplodnih junica. U Globus Grupi kažu kako su u zadnje tri godine platili Dubrovačkoj banci više od 180 milijuna kuna na ime kamata, naknada i provizija po kreditima, garancijama i akreditivima. Ukupne obveze Globus Grupe prema Dubrovačkoj banci neusporedivo su manje od iznosa koji se spominju u medijima, tvrde u Globus Grupi. Dubrovačka banka kao poslovna banka i Globus Grupa kao njezin klijent, koji veći dio svog poslovanja vodi upravo putem Dubrovačke banke, surađuju više od tri godine, stoji u priopćenju. U tom razdoblju banka je doživjela veliku ekspanziju. Za takav rast od velikog su značaja, drže u Globus Grupi, bile i pogodnosti u poslovanju s njima, posebice robne linije koje je banka realizirala isključivo putem iskorištavanja komplementarnih prednosti Grupe koja u svome sastavu ima proizvodnju, trgovinu kao i tvrtke koje se bave uvozno- izvoznim poslovima. U PETROKEMIJI OBILJEŽENO 30 GODINA PROIZVODNJE NPK GNOJIVA Kutinska Petrokemija proslavila je ovih dana 30-godišnjicu proizvodnje kompleksnog NPK mineralnog gnojiva. Ta tvrtka, jedina u Hrvatskoj toga tipa, proizvela je ukupno 14,457 milijuna tona NPK mineralnog gnojiva, uz 90 postotnu iskorištenost kapaciteta tijekom 30 godina. U prva će četiri ovogodišnja mjeseca biti isporučeno tek 74 posto od planiranih 309,2 tisuća tona gnojiva. Uzroci toga su potraživanja tvrtke prema poljoprivredi, koja su ovih dana dosegnula 200 milijuna kuna, uz dugovanja od 150 milijuna kuna. Ove je godine ta kutinska tvrtka planirala proizvesti 591.000 tona mineralnih gnojiva, no zbog restriktivnih mjera prema potrošačima koji ne plaćaju, proizvest će 100.000 tona manje od plana. RESTRUKTURIRANJE INE BEZ FINANCIJSKE POMOĆI DRŽAVE INA je u procesu restrukturiranja svojih djelatnosti intenzivno od 1993., a u proteklom su razdoblju završene faze pravnog, organizacijskog i financijskog restrukturiranja, i to bez ikakve financijske pomoći države, priopćeno je iz INA-e povodom izjave predsjednika Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadana Vidoševića da je u proces sanacije Ine država uložila više od milijarde DEM. Financijsko restrukturiranje završeno je potpisom ugovora INA-e i Državne agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga 23.siječnja 1997., čime je INA na Državnu agenciju prenijela udjele u Petrokemiji Kutina, Polimerima (Dina, OKI), zatim dionice u 25 različitih tvrtki, te nekretnine - poslovnu zgradu u Ulici grada Vukovara 78 - sjever i jug, kao i dionice ACI-a, hotela Sheraton i brojne druge. U procesu restrukturiranja i sanacije, Ina se dominantno oslonila na vlastite snage i mogućnosti, pa stoga u INA- i kažu, da je netočna tvrdnja o sanaciji Ine u iznosu većem od milijardu DEM. Smatraju netočnom i tvrdnju da država spriječava male poduzetnike da konkuriraju monopolskoj Ini. DOBIT POSLOVNOG CENTRA ZAGREB INA-TRGOVNINE 63,5 MILIJUNA KUNA Poslovni centar Zagreb Ina-Trgovine, koji na 109 benzinskih postaja opskrbljuje kupce Zagrebačke, Karlovačke, Sisačko- moslavačke i Krpapnsko-zagorske županije, lani je ostvario dobit od 63,5 milijuna kuna. Ina-Trgovina ima još četiri poslovna centra u Bjelovaru, Osijeku, Rijeci i Splitu, ali je zagrebački po prodaji i broju zaposlenih najveći. Maloprodaja goriva povećana je lani 4,2 posto u odnosu na 1996. Analizom prodaje pojedinih vrsta goriva, zabilježen je pad benzina normal 91 i motornog benzina 98, dok je za 40 posto porasla prodaja eurosupera 95. Od dizelskih goriva, slabije se prodavalo ekstralako ili loživo ulje, dok je povećana prodaja dizelskih goriva D-1 za 33,4 posto i D-2 za 10,3 posto. Prodaja dodatnog asortimana u maloprodajnoj mreži zagrebačkog poslovnog centra lani je bila veća 30 posto, te prodaja plina u bocama 61 posto. PREDSTAVLJENA POSLJEDNJA PONUDA ZA IZGRADNJU TE NA JADRANU Britanska tvrtka Gec Alsthom predstavila je ovoga tjedna projekt za gradnju termoelektrane (TE) snage dva puta 350 megavata (MW) na Jadranskoj obali. Time je završeno predstavljanje pet ponuda na međunarodni natječaj, kojeg je za izgradnju termoelektrane raspisala Hrvatska elektroprivreda (HEP). Vrijednost projekta TE je otprilike milijardu USD. Nova TE čistih tehnologija sagorijevanja ugljena opskrbljivat će hrvatski elektrosustav u razdoblju od 15 godina, u kojem će biti u vlasništvu Gec Alsthoma, a nakon toga HEP-a u idućih 15 godina. Projektni vijek trajanja postrojenja je 30 godina. Na natječaj HEP-a pristiglo je pet ponuda svjetski poznatih tvrtki, a uz Gec Alsthom svoje su ponude u različitim terminima počevši od 30. ožujka, javno predstavile američka tvrtka A.E.S., njemački Steag, britanski National Power, te britansko-njemački ponuđač Power-Gen/VKR. KONČAR-MJERNI TRANSFORMATORI DOBILI ISO-9001 Končar-Mjerni transformatori, društvo u sastavu Končar- Elektroindustrije, ovih je dana dobilo certifikat ISO-9001, čime je postalo 12. društvo u koncernu s tim dokumentom. Certifikat je izdan za dizajn, razvoj, proizvodnju, prodaju i servisiranje mjernih transformatora, a izdao ga je Slovenski institut za kakovost i meroslovje, koji djeluje u sklopu The International Certification Networka. Prihodi od prodaje proizvoda i usluga Končar-Mjernih transformatora u 1997. su dosegnuli 14,03 milijuna DEM, pri čemu izvozom 7,5 milijuna DEM, a ostatak na poslovima na domaćem tržištu. To društvo u 1998. očekuje porast prodaje za sedam posto, pri čemu bi se na izvozne poslove odnosilo 60 posto ili devet milijuna DEM. Društvo ostvaruje i primjerenu dobit, smatra poslovodstvo, koja doseže otprilike deset posto vrijednosti ukupne realizacije, pa će svojim dioničarima isplatiti i odgovarajuću dividendu. Početak ove poslovne godine za Končar-Mjerne transformatore bio je nešto usporeniji na domaćem i inozemnom tržištu. Tako je u prva tri mjeseca ostvareno samo 90 posto plasmana na domaćem i tek 81 posto realizacije u izvoznim poslovima. U sličnim su razmjerima i zaključeni poslovi, no, u društvu pripisuju nepovoljna kretanja isključivo sezonskim oscilacijama, te smatraju da će planske proporcije realizacije i izvoza svakako postići. KONČAR TRGOVINA I ZASTUPSTVO NA ZV-U Na proljetnom Zagrebačkom Velesajmu (ZV) Končar Elektroindustrija nastupa s četiri društva iz svojeg sastava: Končar-Trgovinom i zastupstvima (TIZ), Končar-Štednjacima, Končar-Malim kućanskim aparatima i Končar-Ugostiteljskim strojevima. Prema riječima poslovodstva, na ZV-u prvi je put predstavljen prototip štednjaka s keramičkom staklenom pločom. Osim toga, izloženi su i novi usisavači od 1200 do 1500 wata, a najsavršeniji model posjeduje daljinski upravljač na ručki. Izložene su i nove nape, te ledenice od 100-500 litara zapremnine s niskom razinom buke. U Končar TIZ-u najavljuju kako na jesen planiraju krenuti i s drugom etapom izgradnje distributivnog centra u Zagrebu, koja će uključivati izgradnju poslovno-trgovačkog objekta. Naime, nedavno je dovršena prva etapa izgradnje na tom kompleksu - centralno skladište. Ukupna investicija vrijedna je 14 milijuna kuna. Končar TIZ namjerava nastaviti svoju politiku otvaranja poslovno- distributivnih središta i u drugim dijelovima Hrvatske. Inače, lani je to društvo zabilježilo prihode u visini 86 milijuna kuna, a ove planiraju prodajom svojih proizvoda i usluga ostvariti 105 milijuna kuna prihoda. USPJEŠNA GODINA ZA ŽUPANJSKI ĐURO ĐAKOVIĆ Znatno povećanje prodaje kombajna na domaćem tržištu rezultiralo je dobrim poslovnim uspjehom u prošloj godini za županjsku tvrtku Đuro Đaković Poljoprivredni strojevi i uređaji, iz sastava Đure Đaković Holdinga. Tvrtka je lani ostvarila ukupan prihod od 60 milijuna kuna, što je 375.000 kuna po zaposleniku. Dobra prodaja na domaćem tržištu uvjetovana je povoljnim kreditima za domaće kupce, koji su osigurani putem Đure Đaković Holdinga, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i Ministarstva financija. Uz to, povoljna jamstva hrvatske Vlade za osiguravanje inozemnih zajmova za krajnjeg kupca, omogućila su prodaju cjelokupne zalihe tvrtkine poljoprivredne mehanizacije iz 1996. godine, te strojeva prozevedenih lani, ističu u tvrtki. Najpovoljniji je inozemni zajam osiguran kod Bayerische Landesbank Muenchen kroz dvije tranše, za ljetni i jesenski plasman poljoprivrednih strojeva i mehanizacije, u ukupnom iznosu od približno 13,5 milijuna DEM. Ta su sredstva omogućila plasman 44 kombajna Hydroliner 36,20 s priključnim uređajima. Lani je prvi put realizirana prodaja 33 kombajna Farmliner 33,70 s priključcima, namijenjenih ponajprije obiteljskim gospodarstvima, a prodana je također i cjelokupna serija od 32 dvoredna vučna berača kukuruza u klipu, kažu u tvrtki. Uz dobre rezultate ostvarene na domaćem tržištu, prošle je godine realiziran i standardni obujam izvoza. ZAOSTALE PLAĆE U CROATIA PUMPAMA DO KRAJA TRAVNJA Karlovačka tvrtka Croatia pumpe isplatit će svojim djelatnicima do kraja ovoga mjeseca zaostale plaće u ukupnom iznosu od 1,4 milijuna kuna, prema dogovoru koji je nedavno poslovodstvo postiglo s predstavnicima Zaposleničkog vijeća i sindikata djelatnika. Ta se tvrtka jedina u Hrvatskoj bavi proizvodnjom centrifugalnih pumpi i hidrauličke opreme, a prošle je godine ostvarila promet od približno 5,8 milijuna DEM i otprilike 100.000 kuna dobiti. Uzroci nemogućnosti isplate plaća za 207 djelatnika u protekla četiri mjeseca, prema riječima rukovodstva, jednim su dijelom nenaplaćena potraživanja ili, pak, druga potraživanja koja su morali naplatiti. Sanacijama hrvatske Vlade u pojedinim tvrtkama- dužnicima Croatia pumpi, tvrtka je stekla vlasničke udjele u njima, u ukupnoj vrijednosti od približno šest milijuna kuna. Prodaja dionica Rivijera holdinga i Karlovačke banke u svrhu isplate plaća trenutačno ne dolazi u obzir, jer njihova cijena na tržištu ne odgovara onoj po kojoj su dobivene. Stoga rukovodstvo rješenje problema očekuje putem davanja u zalog tih dionica za kredit kojim bi se podmirila dugovanja. Planira se poslovno-tehnička suradnja sa švedskom tvrtkom Johnson, koja bi preko svojih 106 predstavništava u svijetu obavljala prodaju dvaju modela centrifugalnih pumpi iz proizvodnog programa karlovačke tvrtke. U BEČU PREDSTAVLJENA LUKA RIJEKA Razvitak riječke luke, preko koje se stoljećima odvijala austrijska pomorska trgovina, prioritet je u gospodarskoj politici Hrvatske, te se očekuje da će takvu ulogu Rijeka ponovo preuzeti, rečeno je u utorak u Beču gdje je u hrvatsko-austrijskoj organizaciji predstavljena Luka Rijeka. Ona ulazi u proces pretvorbe, a Lučka uprava je državna institucija sa zadaćama davanja koncesija privatnim poduzetnicima, razvijanjem i održavanjem lučke infrastrukture, vođenjem poslovanja oko slobodne zone Rijeka i drugim poslovima. Hrvatska je prvi put ove godine, istaknuto je na predstavljanju, u državnom proračunu osigurala sredstva za Lučku upravu raddi obnove kapitalne lučke infrastrukture i suprastrukture, a u svrhu izjednačavanja tehničkih uvjeta te naše najveće luke s konkurentnim lukama Koper i Trst. Izvanredni politički i gospodarski odnosi dviju država potvrđeni su nizom potpisanih ugovora, a u pripremi je i ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji bi se trebao zaključiti početkom lipnja ove godine. METALSERVIS PLANIRA PROIZVESTI 150.000 ZUPČANIKA Bjelovarska tvrtka Metalservis, koja se bavi proizvodnjom zupčanika, reduktora i poljoprivredne mehanizacije, planira ove godine proizvesti 150.000 zupčanika čija bi ukupna vrijednost, uz ostale proizvode, iznosila između 1,5 i dva milijuna DEM. Metalservis zupčanike proizvodi za Tvornicu traktora Bjelovar i riječki Torpedo, a ima i značajne kupce iz Slovenije, gdje je nedavno plasirano 25.000 zupčanika. Trenutačno za kupca iz te zemlje planiraju proizvesti 50.000 zupčanka, a cjelokupni posao vrijedio bi 700.000 DEM. Uz proizvodnju spomenutih dijelova, ta bjelovarska tvrtka izrađuje i traktorske freze - poljoprivredne priključke za obradu zemlje. Za kupovinu poljoprivrednih priključaka Metalservis daje šestomjesečne beskamatne kredite. NOVI PROIZVODI IZ PRVE HRVATSKE TVORNICE TELEFONA Prva hrvatska tvornica telefona Unešić-FreePort d.d., poslovna jedinica tvrtke FreePort Zagreb, ovih je dana tržištu predstavila novi proizvodni program. Riječ je o pet tipova telefonskih aparata - od onih za domaćinstva, pa do poslovnih, te mini kućnih i uredskih centrala, pogodnih za turizam i male pansione. Prva hrvatska tvornica telefona Unešić-FreePort radi nepune dvije godine, otkad proizvodi prvi telefon "MaTe". U tvornici je zaposleno osam djelatnika, a njezini proizvodni kapaciteti su 6000 telefona mjesečno u jednoj smjeni. Takvom proizvodnjom tvornica bi mogli pokriti polovicu hrvatskog tržišta. Prema njegovim najavama, za četiri do pet mjeseci u tvornici će započeti i proizvodnja telefona s displayem, a od početka iduće i bežičnih, te GSM aparata. Tvrtka bi u iduća dva do tri mjeseca mogla dobiti i kredit od Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), kojim bi kupila još jednu proizvodnu liniju i zaposlila šest do osam ljudi, te do kraja godine krenula u proizvodnju malih kućanskih aparata. Isprva bi se radilo o glačalima, električnim pećnicama, a kasnije bi se ona proširila na grijalice i sušila za kosu, kažu u tvrtki. Telefonski se aparati uglavnom plasiraju u BiH, Makedoniju i Sloveniju, ponajviše zbog samo jedan posto carine. Proizvodi unešićke tvornice imaju atest Hrvatskih pošta te europski certifikat kakvoće, a uskoro će biti predstavljeni i na Proljetnom zagrebačkom velesajmu te Salonu u Austriji. SISCIA PREDANA NOVOM VLASNIKU Stečajno je vijeće Trgovačkog suda u Zagrebu 20. travnja zaključilo i potpisalo sporazum o prodaji imovine sisačke Tvornice odjeće Siscia i u srijedu je Tvornica predana u posjed novom vlasniku. Zasad nije poznato kome je "Siscia" prodana i tko je novi vlasnik tvrtke, već je najavljeno kako će se s radom početi kada se steknu tehnički i tehnološki uvjeti. U RAPCU OČEKUJU DOBRU TURISTIČKU SEZONU U hotelskoj tvrtki Rabac d.d. očekuju da će u ovoj godini ostvariti od pet do deset posto više noćenja nego lani kada ih je zabilježeno 677.000. Takva se očekivanja temelje na dobrom inozemnom bukingu, koji je na njemačkom tržištu gotovo za četvrtinu bolji nego lani, a dobre prognoze stižu i s austrijskog i slovenskog tržišta. I ove će turističke sezone, kažu u tvrtki, najbrojniji turisti biti Česi. Poslovodstvo Rapca trudi se vratiti i britanske goste na domaće tržište, koji su u prijeratnim godinama činili 30 posto svih rabačkih gostiju, dok je njihov trenutačni udio u ukupnom turističkom prometu samo šest posto. Prema zahtjevima najvećeg britanskog turoperatora Thompsona, u Rapcu su prije tri godine u hotelima Castor, Neptun i Marina te apartmanima Pluton izvršene preinake kojima je podignuta razina sigurnosti, primjerice, osigurane su protupožarne i druge mjere sigurnosti boravka gostiju. U to je uloženo dva milijuna DEM, a Thompsonovi su stručnjaci tim objektima dali visoku ocjenu i uvrstili ih u svoju turističku ponudu. No, sve to još nije rezultiralo masovnijim povratkom Britanaca u Rabac . PREDSTAVLJEN OUTLOOK '98 I EXCHANGE 5.5 Microsoft Outlook '98 - klijent za razmjenu poruka i suradnju korisnika, koji sjedinjuje vodeću potporu za sustave razmjene poruka temeljnih na Interentu, uključujući Microsoft Exchange Server s integriranim kalendarom, kontaktima i osobinama upravljanja zadacima, predstavljeni su ovih dana u zagrebu. Microsoft Outlook '98, u suradnji s programima Microsoft Office i Microsft Internet Explorer, omogućuje integrirani skup alata za osobnu produktivnost i upravljanje svim osobnim, grupnim i informacijama s Interneta, od e-pošte, kontakata i raspoređivanja sastanaka do Web-stranica, omiljenih objekata i informacijskih kanala. Outlook '98 besplatan je za sve korisnike do 1. srpnja ove godine, nakon čega ga mogu rabiti samo registrirani korisnici. Za punu funkcionalnost Outlooka potreban je jak server, što je u ovom slučaju Microsoftov Exchange 5.5, koji je vrlo stabilan i pouzdan poslužitelj elektroničke pošte, s ugrađenim groupware mogućnostima, koji omogućuju lakšu komunikaciju. On udružuje elektroničku poštu, radne rasporede grupa, elektroničke forme i groupware programe na jednoj platformi, kojom se može upravljati putem jedinstvenog upravljačkog programa. Prema podacima ureda Microsofta u Hrvatskoj, danas u svijetu ima više od deset milijuna korisnika tog servera. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA SVJETSKA BANKA DAJE 30 MILIJUNA KUNA ZA OBNOVU VODOPRIVREDE ISTOČNE SLAVONIJE U financiranju projekta obnove vodoprivredne infrastrukture u Istočnoj Slavoniji, ukupne vrijednosti 50 milijuna USD, Svjetska je banka predložila Vladi RH svoje sudjeluje s kreditom u iznosu od 30 milijuna USD. Ta bi sredstva prvenstveno bila namijenjena obnovi i rekonstrukciji ratom oštećene vodoprivredne infrastrukture i to sistema navodnjavanja poljoprivrednih površina u Baranji i Istočnoj Slavoniji. Početkom ove godine Svjetska je banka dala na razmatranje hrvatskoj Vladi nacrt Prijedloga o financiranju 15-tak novih projekata u nastupajućem trogodišnjem razdoblju. Svjetska će banka i nadalje pružati potporu novim projektima u Hrvatskoj s otprilike 200 do 250 milijuna USD na godinu. FAO PROGRAMI ZA POTICANJE HRVATSKOG RIBARSTVA Ulov morske ribe u Hrvatskoj u zadnjih je šest godina smanjen, s prijeratnih gotovo 35.000 tona na 17.300 tona. Pad je zabilježen i kod ulova slatkovodne ribe, pa se na 16 velikih ribnjaka na kojima se prije rata proizvodilo 15.000 tona ribe sada proizvodi 5.000 tona. Isto tako, riboprerađivačka industrija predstavlja značajan segment cjelokupnog ribarstva u Hrvatskoj, no i tu je zabilježen pad proizvodnje i smanjenje preradbenih kapaciteta. Sedam tvornica godišnje prerađuje 30.000 tona ribe sa 14.800 tona raspoloživog rashladnog prostora i zapošljava 2.500 radnika. Riboprerađivačka industrija pritisnuta je stanjem na tržištu, uvozom neophodnih triju vrsta lima za konzerve te neiskorištavanjem raspoloživih bioloških potencijala. S ciljem poticanja riblje proizvodnje, uz vlastite aktivnosti, značajnu pomoć Hrvatska može očekivati od svjetske Organizacije za prehranu i poljoprivredu FAO, a jedan od FAO-ovih projekata je i EASTFISH, namjenjen povezivanju i unaprijeđenju ribarstva srednje i istočne Europe. U projekt, ustanovljen prije dvije godine donacijom danske Vlade, uključeno je 17 zemalja sa punopravnim članstvom, među kojima i Hrvatska, koja je potkraj prošle godine postala punopravnom članicom EASTFISH-a. EASTFISH je namijenjen poglavito povezivanju tvrtki koje se bave proizvodnjom ili prometom ribe i ribljih prerađevina kroz razmjenu marketinških informacija. Za razliku od drugih FAO- vih projekata, EASTFISH besplatno izrađuje i potrebite investicijske studije, a zatim, ukoliko tvrtka želi, pruža i savjetodavnu pomoć koja se plaća te traži potencijalne investitore kako unutar zemalja članica, tako i izvan njih. Tvrtka koja ima studiju, ima mogućnost, ukoliko želi, sama pronaći investitora i ne mora joj EASTFISH pronaći investitora. FAO je Hrvatskoj za realizaciju tog programa, kojim se namjerava nabaviti oprema i uhodati sistem u praksi, namijenio 68.000 USD. Čitav je program pred idejnim završetkom, i sada se očekuje njegova implementacija, a već tijekom godine početak primjene. MINISTAR GOSPODARSTVA NA SASTANKU ECOSOC-A Hrvatski ministar financija Nenad Porges sudjelovao je u subotu na sastanku na visokoj razini Ekonomsko-socijalnog vijeća UN (ECOSOC) i institucija Bretton Woods, na čelu s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom. To je bio prvi takav sastanak ECOSOC-a i institucija Bretton Woodsa. Ministar Porges je rekao kako su uspješna i disciplinirana ekonomska politika država, u kombinaciji sa širim gospodarskim okružjem u kojem se one nalaze, osnovni uvjeti poticanja dugoročnih ulaganja i otvaranja tokova kapitala. sudionike skupa upoznao je i s osnovnim parametrima hrvatske monetarne i fiskalne politike, te njezinom usmjerenošću na poticanje jakog vlastitog razvoja uz istodobno uključivanje u globalne svjetske gospodarske tokove. Tema posebnog sastanka na visokoj razini ECOSOC-a bila je Globalne financijske integracije i razvoj i najnovije teme". Tijekom sastanka, između ostaloga, raspravljalo se i o poukama nancijske krize u istočnoj Aziji i koracima koje treba poduzimati kako bi se slične krize u budućnosti mogle izbjeći. SPORAZUM O RAZMJENI INFORMACIJA U SLUČAJU RADIOLOŠKE OPASNOSTI Ministar gospodarstva RH mr. Nenad Porges i slovenski ministar za okoliš i prostor dr. Pavel Gantar potpisali su u srijedu sporazum o pravodobnoj razmjeni informacija u slučaju radiološke opasnosti. Prema tekstu sporazuma svaka ugovorna stranka na svome teritoriju provodi odgovarajući program mjerenja ionizirajućeg zračenja i radionuklida u okolišu, a rezultati mjerenja šalju se drugoj strani jednom godišnje. Ugovorne strane će se jednom godišnje obavještavati o vlastitim nuklearnim programima, iskustvima iz rada nuklearnih postrojenja te planovima za slučaj nuklearne nesreće. OD SADA BOLJA VETERINARSKA SURADNJA IZMEĐU HRVATSKE I ALBANIJE U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva hrvatski i albanski ministri poljoprivrede Zlatko Dominiković i Lufter Xhuveli potpisali su u četvrtak Sporazum o veterinarskoj suradnji. Hrvatska je do sada potpisala sporazume o veterinarskoj suradnji sa Slovenijom, Makedonijom, Rumunjskom, Bugarskom, Poljskom, a u pripremi su sporazumi sa Slovačkom, Italijom i Francuskom. Albanski je ministar posjetio i Zagrebački velesajam te iskazao zanimanje za uvoz hrvatskih prehrambenih proizvoda, sjemenske pšenice i kukuruza, pekarskih proizvoda i poljoprivrednih strojeva. Albansko će izaslanstvo za trodnevna posjeta Hrvatskoj posjetiti i Poljoprivredni institut u Osijeku. ZAVRŠENA KONFERENCIJA O PRIVATIZACIJI U ponedjeljak se u Budimpešti održala konferencija ministara Srednjoeuropske inicijative (SEI) o privatizaciji, u čijem radu su sudjelovala izaslanstva devet srednjoeuropskih država među kojima i Hrvatske. Voditelj hrvatskog izaslanstva ministar za privatizaciju Milan Kovač, na konferenciji je, među ostalim, rekao kako Hrvatska ne zaostaje u procesu privatizacije za drugim srednjoeuropskim zemljama, iako one nisu bile pogođene ratom, a ratne štete kod nas računaju se iznad 35 milijardi USD. Kovač je svoje kolege upoznao sa Zakonom o privatizaciji koji je u Hrvatskom državnom saboru usvojen 1996. te dodao kako će se predstojeća privatizacija velikih javnih tvrtki provodit postupno, imajući na umu gospodarske, razvojne i strateške interese zemlje. Pritom je naglasio kako su u Hrvatskoj do sada privatizirana ukupno 2553 bivša društvena poduzeća. Hrvatsko je izaslanstvo tijekom konferencije imalo bilateralne susrete s gotovo svim sudionicima skupa. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA i SINDIKATA OTVORENA RIJEČKA GOSPODARSKA KOMORA Krajem prošloga tjedna u Rijeci je otvoreno novo sjedište Županijske gospodarske komore koje je, kako je istaknuo njezin predsjednik Bruno Janković, prvo u komorskom vlasništvu. Uručene su i Zlatne plakete Županijske gospodarske komore za poslovne rezultate u 1997. i to Prehrambeno industrijskom kombinatu Rijeka - za najuspješnije veliko trgovačko društvo, Jadranskom galenskom laboratoriju - za najuspješnije srednje trgovačko društvo, Euromodulu iz Rijeke - za najuspješnije malo trgovačko društvo; Riječkom akustičkom inžinjeringu - za najuspješnije inovacijsko trgovačko društvo i Riječkoj banci - za najuspješniju banku. PREDSTAVLJENA HRVATSKA UDRUGA MALIH I SREDNJIH PODUZETNIKA Udruga malih i srednjih poduzetnika Hrvatske (UMSPH), koja djeluje kao 14. udruga u sastavu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) od studenoga prošle godine, ovih je dana prvi puta javno predstavljena. Ta će udruga svojim članovima nuditi bazu podataka o članovima i mogućim partnerima, pravno i poslovno savjetništvo, omogućiti im doškolovanje i prekvalificiranje te jaču suradnju s medijima. U idućih mjesec dana Udruga će se predstaviti i u svim hrvatskim regijama. MOGUĆE PROMJENE U VOĐENJU POSLOVNIH KNJIGA ZA OBRTNIKE Ministarstvo gospodarstva razmotrit će prijedloge promjena u vođenju poslovnih knjiga za obrtnike jer oni sada moraju voditi veliki broj poslovnih knjiga, bez obzira jesu li mali ili veliki, najavljeno je tijekom ovotjednog razgovora ministra gospodarstva Nenada Porgesa s predstavnicima Hrvatske obrtničke komore (HOK) na Zagrebačkom velesajmu (ZV). UZ to, Porges je istaknuo da će se nastaviti poticati malo i srednje poduzetništvo. Dodjela novca za njihovu potporu iz državnoga proračuna ovisit će o kakvoći ponuđenih programa po županijama. Obrtnici su, pak, upozorili na Uredbu o izmjenama u platnome prometu i plaćanju gotovim novcem. Taj se pravilnik, iako je po mišljenju obrtnika prijeporan i u suprotnosti sa zakonskim rješenjima, primjenjuje već četiri mjeseca. Porges je istaknuo da se u Ministarstvu razmišlja o alternatvnim rješenjima, kako bi se pomoglo obrtnicima, ali da o tome odlučuje hrvatska Vlada. NEZADOVOLJAVAJUĆA PROIZVODNJA VOĆA I POVRĆA Proizvodnja, prerada i promet voća, povrća i cvijeća u Hrvatskoj po svojoj sturkturi i količini ne zadovoljava u potpunosti potrošnju. Isto tako, napominju proizvođači, carinska zaštita domaćih proizvoda pri uvozu voća, povrća i cvijeća nije dovoljna. Suvremena proizvodnja, rečeno je na sastanku Strukovne grupacije proizvođača voća, povrća i cvijeća u Hrvatskoj, zahtijeva veća ulaganja, veću proizvodnost rada kao i veleprodaju sa skladišnim prostorom, suvremenim tržnicama i aukcijskim prodajama. U raspravi su proizvođači voća, povrća i cvijeća iz cijele Hrvatske ukazali na niz problema s kojim se susreću u svakodnevnoj proizvodnji. ZAUSTAVITI DALJNJE KONCESIJE ZA UZGOJ TUNA Obzirom na ograničene mogućnosti ulova ribe na Jadranu, preporučuje se svim jadranskim županijama i njihovih uredima za pomorstvo da obustave izdavanje novih koncesija za uzgoj tuna, zaključili su članovi podskupine za uzgoj tuna Strukovne skupine za akvakulturu Hrvatske gospodarske komore. To su preporučili jer postoje naznake da se na hrvatski dio Jadrana, osim šest postojećih uzgajivača tuna, u ulov i uzgoj tuna u žele uključiti i neki strani poduzetnici, koji žele dijeliti posao s domaćim koncesionarima, budući da im izvoz tuna na japansko tržište postaje sve zanimljiviji posao. Uskoro će Međunarodna komisija za ulov tuna propisati Hrvatskoj dopuštenu količinu ulova pa će se svi koncesionari morati pridržavati zadanih količina ulova, kazali su sudionici skupa. MINIMALNE PLAĆE HRVATSKIH POMORACA TREBAJU IZNOSITI 1200 USD Minimalna plaća kvalificiranog pomorca - kormilara trebala bi iznositi 1200 USD, kažu u Sindikatu pomoraca Hrvatske. taj sindikat planira u svibnju ove godine s Udrugom hrvatskih poslodavaca - brodara u međunarodnoj pomorskoj plovidbi po prvi puta potpisati kolektivni ugovor na nacionalnoj razini, kojim bi se odredila osnovna prava hrvatskih pomoraca. Plaće hrvatskih pomoraca bit će u skladu sa standardima Međunarodne organizacije transportnih radnika, a ove će je godine određivati dva elementa. U Sindikatu pomoraca ističu, kako će se pritisak izvršiti i na ostale hrvatske brodare koji nisu članovi spomenute udruge da potpišu kolektivni ugovor, kojim bi i pomorci na tim brodovima ostvarili jednaka prava. TEHNOS NAJAVLJUJE REFERENDUM O ŠTRAJKU Nezavisni strukovni sindikat operativnih radnika Hrvatske elektroprivrede Tehnos provest će 28. travnja među članstvom referendum o štrajku, zbog nedavno potpisanog Kolektivnog ugovora za HEP. Štrajk bi trebao početi 19. svibnja i trajati, kako kažu, do poništenja kolektivnog ugovora. Novim Kolektivnim ugovorom, ističu u Sindikatu Tehnos, zanemareni su brojni sindikalni zahtjevi za uspostavom sustava vrednovanja rada i pravičnih naknada, a posebice rada u otežanim uvjetima, u kojima radi većina članstva Tehnosa. Nedopustivo je i ignoriranje sindikalnih zahtjeva da kolektivnim ugovorom bude obuhvaćena stambena politika i skora privatizacija HEP-a koja bi, rečeno je, trebala biti provedena bez prava radnika na otkup dijela dionica. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, IZLOŽBE I SEMINARI NA ZV-U OTVORENO SEDAM MEĐUNARODNIH SPECIJALIZIRANIH SAJMOVA U utorak je na Zagrebačkom velesajmu (ZV) otvoreno sedam međunarodnih specijaliziranih sajmova - 46. Međunarodni sajam robe za široku potrošnju, 40. Međunarodni sajam obrtništva, 38. Međunarodni sajam poljoprivrede, 38. Međunarodni sajam prehrane, 22. Međunarodni sajam graditeljstva, 17. Međunarodni sajam ambalaže i tehnologije pakiranja - Modernpak te 2. Međunarodni dječji sajam. Na tim će se sajmovima predstaviti ukupno 2580 izlagača, od čega 1227 inozemnih iz 43 zemlje. Sajmovi će biti otvoreni do 25. travnja, a očekuje se više od 150.000 posjetitelja. Sajmove prati i više od 25 stručno popratnih skupova. DODIJELJENJE MEDALJE KAKVOĆE NA 38. MEĐUNARODNOM SAJMU PREHRANE Na 38. međunarodnom sajmu prehrane na Zagrebačkome velesajmu u srijedu su izlagačima najboljih prehrambenih proizvoda dodijeljene medalje kakvoće. U desetoj, jubilarnoj akciji ocjenjivanja odabrano je ukupno 458 proizvoda 53 izlagača iz osam zemalja, razvrstanih u osam skupina. Dodijeljene su 191 zlatna, 75 srebrnih i 79 brončanih medalja za kakvoću u te 23 velike zlatne medalje za postojanost kakvoće koje su dobili oni izlagači koji su tri puta uzastopce osvojili zlato za isti proizvod. Veliku Zlatnu medalju kakvoće dobile su ptujska i zagrebačka "Perutnina" za panirani pileći odrezak sa sirom, PIK "Vrbovec" za piko-trajnu kobasicu i šunku u foliji, austrijski "Sorger" i zagrebački "Stanić" za začinjenu šunku "sorger", "Dukat" za puding "vanilija sa šlagom", "Vindija" za mliječni puding "čokoladu", križevački "Mlinar" i Zagrebačka "Pekarna" za mlinarovu šlapicu, kalnički kruh, šaumrolu, lisnato pecivo sa sjemenkama, kremšnitu i pitu sa sirom, Latica - varažinska pekarnica - za seljački kruh, ZP "Klara" za tost, "Pliva" za domaći svježi kvasac , "Varaždinka" za TOK - multivitaminski voćni sok, "Zdenka" za sokove "latella" i "mango", "Vindija" za sok "vindi iso sport", ajdovščinski i zagrebački "Fructal" za bistri sok od crnoga ribizla, "Kraš" za griote desert, "Zagrebačka Franja" za "franja ekscluusive espresso kavu", londonska tvrtka "Sir Winston" i "Franja" za čaj od divlje trešnje i "Zvijezda" za majonezu od svježih jaja u tubi. MAĐARSKE TVRTKE NA ZV-U Trgovina između Hrvatske i Mađarske lani je dosegnula 260 milijuna USD, pri čemu je iz Hrvatske u Mađarsku izvezeno robe za tek 37 milijuna USD, a uvezeno za 223 milijuna USD. Budući da je ukupna mađarska trgovina prošle godine dosegnula 40 milijarda USD, trgovina s Hrvatskom ocijenjena je neznatnom u usporedbi s mogućnostima gospodarstava dviju država, rečeno je na tiskovnoj konferenicji povodom nastupa 60 mađarskih tvrtki na šest sajamskih priredaba Zagrebačkoga velesajma (ZV). Od 60 mađarskih tvrtki, njih 43 izlaže na skupnoj izložbi na sajmovima prehrane, ambalaže i pakiranja, poljoprivrede, graditeljstva, robe široke potrošnje i dječjega sajma, a samostalno ili s hrvatskim poslovnim partnerima izlaže još 17 tvrtki. Na poslovnome skupu hrvatskih i mađarskih tvrtki zainteresiranih za suradnju sudjelovat će 70-ak predstavnika mađarskih tvrtki, a na poslovne razgovore pozvano je još 1000 tvrtki. Organizator madžarskoga nastupa na ZV-u je mađarska tvrtka PROMO. Inače, mađarsko Ministarstvo industrije, trgovine i turizma uvelike podupire nastup malih i srednjih tvrtki na stanim tržištima, podmirujući im 60 posto troškova. POVEĆANA POLJOPRIVREDNA TRGOVINA HRVATSKE I ČEŠKE Hrvatska i Češka značajan su partner u poljoprivrednoj trgovini. Naime, 1996. je godine Hrvatska zauzimala 23 mjesto, dok se lani popela na 10. mjesto u poljoprivrednoj razmjeni sa Češkom. Do 1997. Hrvatska je u Češku izvozila više prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda nego što je uvozila, dok 1997. dolazi do povećanja ukupnog financijskog obujma izvoza Češke u Hrvatsku sa 6,43 milijuna dolara u 1996. na 17,4 milijuna dolara u 1997. Češka u Hrvatsku izvozi poglavito svinjetinu, mlijeko u prahu, vrhnje u prahu, edamer, krumpir, jaja i govedinu. Hrvatska pak u Češku izvozi riblje konzerve, dodatke za umake, dodatke za juhe, čokoladu i kekse. Spomenuti su podaci izneseni tijekom predstavljanja nastupa tri češke tvrtke na Sajmu prehrane na Zagrebačkom velesajmu (ZV). Riječ je o pivovari "Staropramen", tvrtki koja proizvodi voćne sokove i napitke te voćna vina i alkoholne napitke "Linea" te tvrtki za proizvodnju sireva "Želetava". Isto tako, rečeno je kako nastup te tri tvrtke novčano pomaže češko Ministarstvo poljoprivrede i to pokrivanjem 50 posto troškova nastupa. RAZGOVORI POLJSKIH I HRVATSKIH GOSPODARSTVENIKA NA ZV-U Da bi se unaprijedili gospodarski odnosi i povećala trgovina između Hrvatske i Poljske, ovoga su tjedna na Zagrebačkome velesajmu poljsko veleposlanstvo u Zagrebu, Hrvatska gospodarska komora i World Trade Centar organizirali susret predstavnika 30-ak gospodarskih tvrtaka dviju država, poglavito elektroindustrijskih, strojograđevnih i poljoprivrednih. Kako je istaknuto, u ukupnoj prošlogodišnjoj međudržavnoj trgovini od 105 milijuna USD Hrvatska je u Poljsku izvezla robe za 46 i uvezla robe za 59 milijuna USD. Pritom se hrvatski izvoz smanjio za 16 a uvoz povećao za 18 posto u usporedbi s 1996. te da se u prva dva mjeseca ove godine smanjuju i uvoz i izvoz. U posljednje dvije godine Poljska je među prvih 25 hrvatskih trgovinskih partnera. Sedamdeset i tri posto hrvatskog izvoza u Poljsku tvore poljoprivredno-prehrambeni farmaceutski proizvodi, a Poljska u Hrvatsku najviše izvozi automobile, bakrenu žicu i dijelove za namještaj. SUSRET PREDSTAVNIKA HRVATSKIH I KOREJSKIH TVRTKI Korejski trgovinski centar, koji je radi povezivanja korejskih i hrvatskih tvrtaka, te promidžbe ulaganja i trgovine krajem 1996. osnovan pri veleposlanstvu Republike Koreje u Zagrebu, a Zagrebačkome je velesajmu organizirao susret predstavnika 12 korejskih i 80 hrvatskih tvrtki. Naša zemlja ima mogućnosti za jači prodor na korejsko tržište, ali je suradnja s domaćim tvrtkama bila otežana, poglavito zato što nisu, kao primjerice Kandit, mogle osigurati velike količine proizvoda i plasirati ih u određenu roku na korejsko tržište. ocjenjeno je tijekom susreta. Zapreka jačemu prodoru hrvatskih proizvoda u Koreju su i marketinške slabosti hrvatskoga gospodarstva. Inače, Korejci žele uvoziti hrvatske drvne proizvode, cigaretni papir i hrvatska vina, koja su malo poznata u toj zemlji. HRVATSKO GOSPODARSTVO NA MEĐUNARODNOM SAJMU U GRAZU Županijska komora Varaždin organizator je ovogodišnjeg zajedničkog nastupa hrvatskih gospodarstvenika na proljetnom Međunarodnom sajmu u Grazu, koji će se održati od 25. travnja do 3. svibnja. Na sajmu će se predstaviti 15 hrvatskih tvrtki, a na "Dan Hrvatske", 27. travnja, održat će se tiskovna konferencija na kojoj se očekuje nazočnost potencijalnih poslovnih partnera. Hrvatsko će gospodarstvo na tom sajmu posebno predstaviti djelatnostima uređenja gradskih površina, turizmom, širokom potrošnjom i mogućnostima investiranja u gospodarstvo. VETERINARI I AGRONOMI O KAKVOĆI STOČNE HRANE Veterinarski i agronomski stručnjaci iz Hrvatske, Slovenije, Italije i SAD-a ocijenili su kako je poboljšanja kakvoće stočne hrane jedan od preduvjeta bolje poslovnosti i profitabilnosti stočarstva u Hrvatskoj, rečeno je nakon stručnog skupa na kojemu je predstavljen novi Pravilnik o kakvoći stočne hrane kao i neki novi proizvodi tvrtke "Poljoprerada" iz Zagreba. Pravilnik je "kreirala struka" i on po prvi puta u Hrvatskoj uvodi najniže potrebne energetske vrijednosti krmnih smjesa. Na skupu je bilo riječi i o uzgoju krava, uvozu mijeka i drugim aktualnim pitanjima. HRVATSKA BEZ STRATEGIJE RAZVITKA RURALNOG PROSTORA Hrvatska nema jedinstvenu strategiju za razvoj ruralnog prostora i obnovu sela, iako ruralni prostor čini između 92 i 95 posto državnog kopnenog teritorija, rečeno je tijekom seminara "Edukacija trenera turizma na seljačkim gospodarstvima", održanom na Zagrebačkom velesajmu (ZV). U RH trenutačno je registirano samo tridesetak turističkih seljačkih gospodarstava u sedam županija. Ona uglavnom imaju izletnički karakter, te su kušaonice vina, dok se usluge smještaja mogu pružiti u samo dvadesetak soba. Povoljnim kreditima i poreznim olakšicama stručnjaci Hrvatskog farmera smatraju da bi se do kraja godine moglo registrirati još 400 turističkih seljačkih gospodarstava, a visina potrebnih kredita doseže između 20.000 i 100.000 DEM. Prema mišljenju sudionika seminara, neophodno je već tijekom ove godine izraditi nacionalni program razvoja seoskog turizma i započeti stručnu edukaciju po županijama. 6. STATISTIKA INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PORASLA 10,9 POSTO Industrijska proizvodnja je u Hrvatskoj u ožujku ove godine porasla 10,9 posto prema istom mjesecu lani. Od siječnja do kraja ožujka povećana je 6,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama (GIG), najviše je porasla proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije - 22,5 posto. Po podacima iz 1997. godine, u hrvatskom bruto domaćem proizvodu (BDP) ti proizvodi imaju udjel od 32,69 posto. Trajnih proizvoda za široku potrošnju proizvedeno je 10,7 posto više, a njihov udio u strukturi BDP-a iznosi 4,03 posto. Udio netrajnih proizvoda za široku potrošnju u strukturi BDP-a je 34,44 posto, a njihova proizvodnja bilježi rast od 7,7 posto. U odnosu na lanjski ožujak porasla je i proizvodnja energije i to 8,5 posto, a njezin je udio u strukturi BDP-a 14,77 posto. Proizvodnja kapitalnih proizvoda, s udjelom u BDP-u od 11,50 posto, veća je 4,7 posto. Promatrano po područjima i odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), najveći je rast, u odnosu na lanjski ožujak, zabilježila proizvodnja u prerađivačkoj industriji, od 12,7 posto, slijedi opskrba električnom energijom, plinom i vodom s 8,1 posto. Jedino je u rudarstvu i vađenju proizvodnja smanjena i to 16,4 posto. U hrvatskom BDP-u, po podacima iz 1997., prerađivačka industrija ima udjel od 84,94 posto, opskrba električnom energijom, plinom i vodom 12,14 posto, a rudarstvo i vađenje 2,92 posto. (Izvor: Državni zavod za statistiku) 7. BANKARSTVO, OSIGURANJE I FINANCIJE POTREBNA JAČA KONTROLA BANKARSKOG SUSTAVA I BRŽA PRIVATIZACIJA U središtu je razgovora guvernera HNB Marka Škreba s američkim dužnosnicima te predstavnicima MMF-a i Svjetske banke bila potreba jačanja kontrole bankarskog sustava u Hrvatskoj te potreba brže privatizacije. Predstavnici MMF-a tom su prigodom ukazali na neke negativne trendove kao što je i visoki manjak na tekućem računu. On je u 1997. iznosio 11 posto bruto domaćeg proizvoda što predstavlja veliko povećanje u odnosu na godinu prije. Što se tiče Dubrovačke banke i stabilnosti bankarskog sustava, Škreb je kazao da taj problem nije specifično hrvatski. Bankarski je sustav bio i tema susreta sa prvim zamjenikom direktora MMF-a Stanleyem Fisherom. Prema Škrebovim riječima, kako i Fisher drži da stanje u Hrvatskoj nije dramatično, ali smatra da signali - manjak tekućeg računa i stabilnost bankarskog sustava, odnosno problem Dubrovačke banke, upozoravaju na potrebu odlučnih akcija da se spriječe mogući problemi. U Fondu, pak, ne vlada mišljenje da je Hrvatska zapala u probleme, ali smatraju da će, ako se ništa ne poduzme, sigurno upasti u probleme. Hrvatski su predstavnici održali u Washingtonu i prezentaciju mogućnosti ulaganja u Hrvatsku pred 15-ak većih investitora privatne banke "Bank Boston". Ta je kuća nedavno objavila pozitivan prikaz hrvatskog gospodarstva u kojem vidi velike perspektive za ulaganja. ZAGREBAČKA BANKA U 1997. OSTVARILA REKORDNU DOBIT Grupa Zagrebačke banke ostvarila je u poslovnoj 1997. 444,7 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja, a sama je Zagrebačka banka gotovo 400 milijuna kuna. Na sjednici Nadzornog odbora banke, održanoj u četvrtak, prihvaćeno je izvješće o poslovanju za 1997. kojeg je revidirao i inozemni revizor KPMG, a na godišnjoj skupštini koja će se održati 8. lipnja dioničarima će biti predložena isplata dividende od sedam posto (ukupno 71 milijun kuna) te prijenos zadržane dobiti od 196 milijuna kuna u pričuve banke. Nadzorni je odbor prihvatio i plan poslovanja za 1998. kao i strategiju za srednjoročno razdoblje koje predviđa zadržavanje vodeće pozicije banke u Hrvatskoj u poslovanju s građanima i širenje poslovanja s gospodarstvom. KARLOVAČKA BANKA OSJETNO POVEĆALA DOBIT Karlovačka banka d.d. u prvom je tromjesečju ove godine iskazala bruto dobit od 2,72 milijuna kuna, 541,8 posto veću u odnosu na isto lanjsko razdoblje, prema nerevidiranim finacijskim izvješćima banke za prošlu godinu, i prije uknjiženja rezervacija za potencijalne rizike 31. ožujka u obje godine. Ukupni su prihodi dosegnuli 30,27 milijuna kuna ili 32,8 posto više, a rashodi 27,55 milijuna kuna, 23,1 posto više. Prema procjenama poslovodstva, ukupni prihodi do kraja godine trebali bi biti 133,4 milijuna kuna, rashodi 121,4 milijuna kuna, dok bi procijenjena dobit bila na razini od 12 milijuna kuna. SLIJEDI PRIVATIZACIJA RIJEČKE BANKE Riječka banka d.d. prošlu je godinu završila poslovanje s 50,66 milijuna kuna dobiti, prema preklanjskih 2,4 milijuna kuna. Formalnim završetkom sanacijskog postupka, započele su pripreme za privatizaciju pod monitoringom Svjetske banke i Državne agencije za sanaciju banaka (DAB), koja u Riječkoj banci ima 75 posto vlasničkog udjela. Postupak privatizacije banke u prvoj bi etapi provođenja, koja se planira do kraja ove godine, trebao rezultirati smanjenjem državnog udjela sa 75 na 50 posto i jednu dionicu. Nakon toga poslovodstvo banke planira provesti dokapitalizaciju u visini od 150 milijuna kuna, uz privlačenje domaćih i inozemnih strateških investitora. Inače, prihodi Riječke banke u prvom tromjesečju ove godine porasli su 44 posto prema istom lanjskom razdoblju na 122,52 milijuna kuna. Rashodi su povećani 22 posto na 108,41 milijun kuna, a bruto dobit iznosi 14,11 milijuna kuna. Prema očekivanjima poslovodstva banke, do kraja godine bit će proveden postupak privatizacije i dokapitalizacije, a dobit će dosegnuti razinu od 82,54 milijuna kuna, 63 posto više. ODLUKA O PRIVATIZACIJI SPLITSKE BANKE DO KRAJA OVE GODINE Pripreme za privatizaciju Splitske banke bit će dovršene u jesen ove godine, a formalna odluka o tome očekuje se do kraja godine. Kruna pozitivnih kretanja u posljednje dvije godine poslovanja je predstojeća faza dokapitalizacije i privatizacije Splitske banke. Očekivana bi dokapitalizacija trebala privući strateške investitore, koji već i sad pokazuju veliko zanimanje. Banka je, prema najnovijim revidiranim podacima, krajem prošle godine ostvarila 73,8 milijuna kuna dobiti. Banka će u ovoj godini značajne kreditne plasmane usmjeriti u turizam, u pripremu sezone, a za rekonstrukciju i adaptaciju predviđeno je 112 milijuna kuna. U sanacijskom postupku banka je imala podršku stranih konzultanata, a rezerve su zbog oprezne politike kreditiranja bitno povećane. Splitska je banka lanjsko poslovanje završila ostvarivši dobit od 73,8 milijuna kuna, dok je u 1996. imala gubitak od 40,4 milijuna kuna. Uprava banke i Nadzorni odbor složili su se da s prvom iskazanom dobiti nakon sanacijskog postupka banka pokrije taj gubitak, a ostatak od 33,4 milijuna kuna rasporedi u pričuve. NOVI DIREKTOR DUBROVAČKE BANKE Dosadašnji direktor dubrovačkog hotela "Argentina" Niko Koncul u utorak je imenovan osobom ovlaštenom za rukovođenje i zastupanje Dubrovačke banke tijekom procesa sanacije, priopćeno je iz Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Objavom odluke o sanaciji, koja je stupila na snagu 20. travnja, država postaje vlasnik svih dionica te banke, čime preuzima i svu odgovornost za njezino uspješno poslovanje. UVOĐENJE NOVE USLUGE OSIGURAVAJUĆEG DRUŠTVA AURUM Aurum d.d. prvo je osiguravajuće društvo koje trenutačno u Hrvatskoj nudi program dopunskih zdravstvenih osiguranja za strane turiste i općenito strance koji kod nas borave. Dopunsko zdravstveno osiguranje može početi već s prijelazom granice i trajati do odlaska iz zemlje, a s ciljem da se stranom gostu pruži uobičajena kakvoća usluge, kao i u njegovoj zemlji, te skrati vrijeme čekanja na uslugu, predviđene su tri vrste polica, tj. pokrića. A-policom je njezinom nosiocu omogućen pregled u prvoklasnoj, ugovornoj, privatnoj liječničkoj ordinaciji u dvije smjene, i sporazumijevanje na najmanje jednom od triju stranih jezika (engleskom, njemačkom ili talijanskom). Aurum plaća pružene usluge i daje informaciju u kojim privatnim ljekarnama klijent može nabaviti potrebne lijekove. Aurumova B-polica omogućava da uz dopunsku premiju, strani turist može tražiti dolazak liječnika na njegovu privremenu adresu u Hrvatskoj (on call usluga) uz uvjet da udaljenost ordinacije do mjesta turistova privremena boravka nije veća od 20 kilometara. U trećoj varijanti (C polica) osiguranik, uz suglasnost osiguratelja, stječe pravo i na pokriće nužnih bolničkih troškova u slučaju da mu je život ugrožen, primjerice, poslije doživljene prometne nezgode, infarkta i slično. Vrijednost takvih troškova može iznositi do 1000 DEM. NACIONALNI PROJEKT PROMOCIJE I ULAGANJA ZAGREBAČKE BURZE Zagrebačka burza započinje nacionalni projekt promocije ulaganja i dioničarstva u 15 hrvatskih gradova u suradnji s regionalnim partnerima i istaknutim predavačima. Burza projekt poduzima radi oživljavanja aktivnosti relativno pasivnih domaćih ulagača na hrvatskom tržištu kapitala. Zagrebačka je burza najavila i suradnju s Merrill Lynchom i projekt predstavljanja hrvatskih tvrtki stranim investitorima početkom listopada ove godine. Između pet i deset najperspektivnijih domaćih tvrtki, čijim se dionicama trguje na Burzi ili postoje izgledi da u skorije vrijeme budu uvrštene u njezinu kotaciju, bit će predstavljeno u New Yorku, Los Angelesu, Chicagu i Torontu, a krajem godine i u Londonu u suradnji s Nomura International Plc. Na zatvorenom sastanku brokera, članova Zagrebačke burze, održanom krajem prošloga tjedna, raspravljalo se i o potrebama za izmjenama i dopunama Zakona o vrijednosnim papirima, budući da brojne situacije Zakonom uopće nisu predviđene. Veliki dio njih drži da je sazrela situacija za jedan potpuno novi zakon. Istaknuta je i potreba za stvaranjem kodeksa brokera, koji bi na jedinstveni način regulirao pravila postupanja prema klijentima te razradom pravila struke. Zbog nedavnih neugodnih iskustava u hrvatskom bankarskom sustavu, govorilo se i o nužnosti definiranja podrobnije i sveobuhvatnije odgovornosti revizora i detaljnije utvrđivanje nadležnosti Komisije za vrijednosne papire. Burza je najavila i novi sustav te nova pravila trgovanja, koji će se početi primjenjivati u jesen ove godine. OD IDUĆEG TJEDNA NA TRŽIŠTU 14,10 POSTO PLIVINIH DIONICA Od 27. travnja do 9. svibnja, na domaćem i inozemnom tržištu bit će na prodaju ponuđeno 14,01 posto, tj. 2,480.386 dionica farmaceutske tvrtke Pliva iz portfelja Hrvatskoga fonda za privatizaciju (HFP). Dionice se nude hrvatskim građanima i pravnim osobama te inozemnim institucionalnim ulagateljima, a u sklopu posebnog ESOP programa, dionice će se ponuditi i zaposlenicima Plive. U ponudi hrvatskim državljanima i pravnim osobama je 248.000 Plivinih redovnih dionica iz portfelja HFP-a (10 posto od ukupne ponude), a voditelji javne ponude su Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb. HFP je ovlašten, u slučaju veće potražnje na domaćem tržištu, povećati domaću ponudu, smanjujući broj dionica u ponudi na inozemnom tržištu. Ponude za kupnju Plivinih dionica u domaćoj javnoj ponudi mogu se podnijeti u poslovnicama Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb te Laguna banke, Riadria banke, Krapinsko- zagorske banke i Zagrebačke banke - Pomorske banke Split. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 16. - 23. travnja 1998. Datum Potražnja Promet Prosječna Promet (jutarnji) kamata (noćni) 16.04. 164.000.000 147.600.000 13,85% 73.266.000 17.04. 63.000.000 59.350.000 14,24% 73.305.000 18.04. - - 13,24% 4.432.000 20.04. 80.000.000 57.350.000 13,92% 83.000.000 21.04. 80.000.000 50.000.000 13,39% 121.360.000 22.04. 70.000.000 53.500.000 13,34% 83.737.000 23.04. 45.000.000 31.100.000 13,14% - Dnevni pros. 83.667.000 66.483.000 13,64% 73.350.000 AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Upisani iznos/kn Kamatna stopa 22.04. HNB 35 dan 103.000.000 9,19% 22.04. HNB 91 dan 9.000.000 10,42% Ukupno upisano blagaj. zapisa HNB na dan 22.04. - 1.094.300.000 kn DIONICAMA DUBROVAČKE BANKE VIŠE SE NEĆE TRGOVATI NA ZAGREBAČKOJ BURZI Dionicama Dubrovačke banke d.d. od 24. se travnja više neće trgovati na Zagrebačkoj burzi. Burza ukida uvrštenje njezinih redovnih dionica na ime i povlaštenih na donositelja u TN kotaciji. Tu je odluku Zagrebačka burza donijela u skladu s odredbama članka 15. Zakona o sanaciji i restrukturiranju banaka, po kojima se danom objave odluke o sanaciji i restrukturiranju Dubrovačke banke povlače iz kotacije sve njezine dosadašnje dionice. NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 21. - 23. travnja 1998. Br. Dionice Zaključna Postotna Promet Postotna cijena (kn) promjena (kn) promjena 1. Pliva 602 -1,31 4.809.803 122,84 2. Podravka 189 -5,50 3.754.078 -74,51 3. Zagrebačka banka O 1705 0,89 2.337.775 -39,70 4. Kraš 170 -5,56 2.010.634 1944,26 5. Tvornica duhana Zagreb 1150 0,00 328.780 -39,35 6. Varaždinska banka I 180 -5,76 193.380 -31,42 7. Jadran-Turist 73 -8,75 140.086 106,42 8. Zagrebačka banka 3E 1100 - 135.300 - 9. Plava laguna 715 -15,88 83.872 -11,66 10. Arenaturist 100 0,00 49.600 256,83 UKUPNO SVE DIONICE 13.991.770 -37,07 Vrijednost CROBEX-a 985 -31,20 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU, 20. - 23. travnja 1998. Br. Dionice Zaključna Postotna Promet Postotna cijena (kn) promjena (kn) promjena 1. Podravka 180 -10,00 1.893.265 505,61 2. Ericsson N. Tesla 313 -14,25 316.789 12,14 3. Bjelovarska banka 4000 - 264.000 - 4. Arenaturist 100 0,00 68.200 212,84 5. Tvornica duhana Zagreb 1150 -2,65 56.550 -59,85 6. Kraš 175 -3,85 44.450 93,56 7. Tankerska plovidba 235 - 34.120 - 8. Istraturist 65 14,04 33.950 -48,54 9. Plava laguna 755 -8,15 30.850 87,65 10. Zagrebačka banka IIIE 1100 - 22.000 - UKUPNO SVE DIONICE 2.897.688 175,92 Vrijednost VIN-a 599 -7,28 9. VIJESTI IZ SVIJETA SLOVENIJA UVODI POREZNE I MIROVINSKE REFORME Slovenska je vlada ublažila odredbe predviđene porezne i mirovinske reforme, ali i izrazila odlučnost da ih ove i iduće godine provede, kako to preporučuju medjunarodne financijske ustanove i Europska unija. Prema novom nacrtu zakona o porezu na dodanu vrijednost i trošarinama koji će stupiti na snagu iduće godine, temeljna stopa PDV-a, ako takav prijedlog usvoji parlament, iznosit će 19 posto umjesto 22 posto, kako je to predlagalo ministarstvo financija, a snižena stopa bila bi osam umjesto prije predloženih devet posto. Ministar financija Mitja Gaspari upozorio je da niže nove stope znače da se iz PDV-a neće moći financirati reforma mirovinskog osiguranja niti će se, kako se prije namjeravalo, sniziti porezi na plaće zaposlenih. Među stručnjacima je primjetna i rezerva u pogledu dvostruke stope koja znači veće troškove prilikom uvodjenja PDV-a nego da je ona jedinstvena. NEPOVOLJNA GOSPODARSKA KRETANJA U SRJ Novi tečaj jugoslavenske valute od šest dinara za DEM neće se održati do kraja godine, kad bi marka mogla dostići vrijednost od najmanje 7,5 dinara, prognoziraju stručnjaci Ekonomskog instituta u Beogradu. Planirani rast industrijske proizvodnje i društvenog proizvoda od deset posto, uz inflaciju od 27 posto, neće moći ostvariti uz novčanu masu od 9,5 milijardi dinara. Po ovoj analizi, novčana će se masa povećati na najmanje 13 milijardi dinara, što će izazvati inflaciju na godišnjoj razini od 31 posto. Stručnjaci predviđaju i kako će kraj godine SRJ dočekati sa trgovinskim manjkom od 2,156 milijardi USD, te manjkom platne bilance u visini 1,439 milijardi USD i uz inflaciju od 31,5 posto. U RAZVOJ NOVE INTERNET MREŽE 500 MILIJUNA USD Tri najglasovitije američke kompanije s područja izrade najsuvremenije komunikacijske tehnologije, Qwest Communications International, Cisco Systems i Northern Telecom, objavile su proteklog tjedna da će u projekt razvoja nove Internet mreže uložiti više od 500 milijuna USD. "Revolucionarna mreža", kako je analitičari već nazivaju, korisnicima bi omogućila pouzdanije i čak tisuću puta brže pretraživanje, tako da bi se u jednoj sekundi mogao prenijeti kompletan sadržaj od npr. 30 tomova enciklopedije Brittanica. Svrha je nove mreže prvenstveno prevladati fizičku udaljenost među korisnicima, daleko veću nego je to dosad bilo moguće, što otvara posve nove načine korištenja računala. Takva bi mreža bila primjenjiva na polju telemedicine. Medicinskim bi se stručnjacima na taj način bilo moguće izravno sudjelovati u operativnim zahvatima, dati dijagnozu .. Istraživači također rade na pronalaženju najboljeg rješenja za software aplikacije, kojima bi se takva mreža mogla podržavti. Čini se da je takav projekt ponajviše pokrenula Clintonova prošlogodišnja izjava kada je zatražio podršku za izradu Interneta druge generacije, koji bi vodećim nacionalnim laboratorijima, univerzitetima i ostalim institucijama omogućio tisuću puta bržu komunikaciju od dosadašnje. OTVOREN NAJVEĆI INDUSTRIJSKI SAJAM NA SVIJETU Najveći svjetski sajam alatnih strojeva, industrijskih robota, strojeva za bušenje i druge industrijske opreme otvoren je u ponedjeljak u Hannoveru. Na sajmu sudjeluje rekordnih 7.519 izlagača, od čega polovina iz Njemačke, iz 70 zemalja, a očekuje se da će ga do subote posjetiti 300.000 osoba. Zemlja partner ovogodišnjeg hannoverskog sajma su Filipini, a najviše stranih izlagača dolazi iz Italije. 10. POSEBAN PRILOG ZA EKOLOŠKU SANACIJU RIJEČKE RAFINERIJE 25 MILIJUNA USD Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) uložit će, kako se očekuje, u ekološku sanaciju Rafinerije nafte Rijeka 25 milijuna USD. "Kako EBRD najčešće svoje kredite pretvara u vlasničke uloge, pregovori koji su u tijeku, a prema preporuci inozemnih konzultanata, dio su procesa privatizacije Ine i privlačenja drugih potencijalnih investitora", naglasio je direktor Ininog sektora za istraživanje i razvoj dr. Mladen Proštenik. U riječkoj je rafineriji potrebna sanacija podzemlja u kojem su se ugljikovodici godinama nakupljali. Također je neophodna provjera rezervoarskog prostora zbog opasnosti propuštanja, kao i instalacija cjevovoda i sanacija kanalizacije duge 20 i više kilometara, koja se mora kompletno provjeriti. Zaštita uvjet za izlazak na Londonsku burzu Projekt ekološke sanacije riječke rafinerije dio je plana za uspostavu cjelovitog sustava zaštite okoliša i deklaracije o Ininoj poslovnoj politici na zaštiti okoliša, kaže Proštenik, koji su, između ostalog, uvjet za njezin izlazak na Londonsku burzu u travnju iduće godine. Provedba toga plana i deklaracije o zaštiti okoliša bit će i jedan od koraka za dobivanje svjedodžbe ISO 14.000. Snimanje zatečenog stanja počelo je istodobno u svim Ininim rafinerijskim postrojenjima, no zaštita Riječke rafinerije je, ističe Proštenik, prioritetna prije svega zbog lokacije i zaštite obalnog morskog pojasa. Novo postrojenje za odsumporavanje na Urinju dio je kapitalnih Ininih "zelenih" projekata, a u njegovu gradnju uloženo je 140 milijuna DEM. Postrojenjem se dobiva dizelsko gorivo s najviše 0,05 posto sumpora i omogućuje da sumpor više ne završava u obliku oksida u okolišu već se u rekonstruiranom Clausovu postrojenju pretvara u elementarni sumpor i u tekućem stanju otprema na tržište. U ovoj će godini postrojenje biti poboljšano katalitičkim procesima, kojima bi se hidroobradom sirovine već u tim etapama otklonio sumpor. Energetskim poboljšanjima na urinjskom Topingu III također se bitno smanjuje štetno ispuštanje plinova. Proteklih je godina poboljšan i sustav obrade otpadnih voda nastalih radom postrojenja, koje se obrađuju u središnjem uređaju. Nabavljena je i oprema za tzv. emisijski i imisijski monitoring zraka, otpadnih voda i buke. Novi i kvalitetniji proizvodi Pored zaštite okoliša, sektor za istraživanje i razvoj, inače dio Inina sektora za strateški razvitak, bavi se i modeliranjem te optimiranjem procesa prerade. Glavna istraživanja usmjerena su posljednjih godina sve više prema poboljšanju kvalitete postojećih te izradi novih proizvoda, kao i stvaranju novih specijalnih kemikalija koje se koriste pri dobivanju nafte i plina. Jedna od njih je, primjerice, polimer viskopril, koji se nalazi u izvoznom programu Rafinerije Zagreb. U svojim laboratorijima Inini stručnjaci napravili su i sve potrebne aditive za proizvodnju novog bezolovnog benzina, a s kojima će ubrzo izaći na tržište, najavio je Proštenik. Novi bezolovni benzin neće biti skuplji nego sadašnji. Bezolovni benzin uz dodatke aditiva inače se koristi sve više na raznim europskim tržištima, a, primjerice, u Slovačkoj je takav benzin u potpunosti zamijenio sadašnji olovni. Bezolovni motorni benzin BMB 98 (Ina super plus 98) najzahtjevnije je motorno gorivo na europskom tržištu, a u Rafineriji nafte Sisak proizvedeno je tijekom prosinca prošle godine 1100 tona tog benzina, čiju kvalitetu potvrđuje i dobiveni certifikat. Inače, taj se Inin sektor bavi, između ostalog, i servisiranjem te atestiranjem uređaja koji su potrebni za proizvodnju nafte i plina, kao i za njihovu distribuciju. Ovlašteni su i za certificiranje eksploziva te analiziranje uvjeta rada. Istraživanja ipak čine više od polovine svih poslova tog sektora, a njihov osnovni cilj je, naglasio je Proštenik, zaštita okoliša i sustavno poboljšanje kvalitete proizvodnje, proizvoda i usluga što je sve značajniji zahtjev opstanka i razvoja Ine. 081252 MET jul 98