NJEMAČKI RADIO - RDW
2. VII. 1998.
Pregled tiska
Rat na Kosovu i dalje je u središtu pozornosti njemačkih medija.
'Thüringer Allgemeine' iz Erfurta konstatira:
"Europa ništa nije naučila iz rata u Bosni. Na Kosovu se vodi rat,
iako službena Europa to nerado priznaje. Jer, to bi je obvezivalo na
djelovanje. A ona nema čak ni predodžbu kako bi mogao izgledati mir
na tom području. Što god je dosad iza kulisa i poduzeto, od svega su
ostali samo bijedni pokušaji da se jugoslavenskog predsjednika
Miloševića potakne na pregovore. Nasilje i protjerivanje
stanovništva uzeli su na Kosovu tako maha da apeli neće uroditi
plodom. Još jednom se pokazuje da nasilnici razumiju samo jezik
sile. Nitko ne bi trebao zaboravljati da je i Daytonski sporazum u
bosanskom ratu postao moguć tek zbog zračnih napada NATO-a."
Španjolski dnevnik 'El Pais' napominje:
"Zaoštravanje borba na Kosovu i jačanje srpskih vojnih snaga
poništili su ultimatum zapadnih država Miloševiću. Sve pokazuje da
srpski vođa nevjerojatnom smatra vojnu intervenciju Zapada zbog
razlika u mišljenjima između Washingtona i europskih saveznika. Po
mišljenju američkoga posrednika Holbrookea, dosegnuta je kritična
točka. K tomu dolazi činjenica da se na Kosovu sad vode borbe i
između skupina stanovništva koje su dosad mirno skupa živjele. Sad
se susjedi međusobno ubijaju. To je područje puno naoružanih
grupica koje se ne može kontrolirati. Tamošnje stanje sve više
podsjeća na bosansku noćnu moru."
Austrijski dnevnik 'Die Presse' donosi raščlambu pod naslovom "Rat
će se nastaviti":
"Čak i ako jugoslavenska vojska potpomognuta specijalnim
policijskim postrojbama i dobrovoljcima, čija imena su sinonimi za
ubojice i oskvrnitelje, u sadašnjoj ofenzivi pobijedi
Oslobodilačku vojsku Kosova, OVK, to neće biti zadnja riječ na
Kosovu. Nije vjerojatno da će se Albanci odatle gdje se sada nalaze
preko noći vratiti na status podložnog naroda robova. Rat će se
nastaviti. Pa makar trajao još trideset godina. Jer albanski
zahtjev za neovisnošću nije nov - on je već star osamdeset godina."
Druga tema. Oštri prijepor između izraelskog predsjednika Weizmana
i premijera Netanjahua oko politike prema Palestincima tema je
brojnih komentara u njemačkom i stranom tisku. Weizman je
Netanjahuu predbacio politiku blokade i zahtijevao nove izbore.
Netanjahu je uzvratio da je predsjednik stao na stranu Arapa i time
oslabio položaj Izraela u mirovnom procesu. Berlinski dnevnik 'Die
Welt' konstatira:
"Weizmanovi napadi nemaju, istina, neposrednih političkih
posljedica. On nema neposredne moći da bi doveo do političkih
promjena. Ali isto tako kao i u Saveznoj Republici Njemačkoj,
Predsjednikov glas i u Izraelu ima težinu, pogotovo ako se radi o
uglednom i karizmatskom političaru kao što je Weizmann. To nije
naime "glas lutajućeg u pustinji", on artikulira opće
nezadovoljstvo izraelskog pučanstva propadanjem 'mirovnog
procesa'."
'Süddeutsche Zeitung' iz Münchena konstatira:
"Netanjahu u međuvremenu u svom političkom programu poznaje samo
dvije zvijezde stajaćice. Jedna je održanje njegove desno-
nacionalističke koalicije. Druga je lagano ubijanje
izgladnjivanjem procesa zacrtanog u Oslu. Zbog toga uporno
odugovlačenje s daljnjim povlačenjem iz Zapadnog Jordana. Pritom
on djeluje na apsolutno sigurnom temelju kod kuće, jer - kao izravno
izabrani - praktično ne može biti oboren. Novi izbori? Oni bi mogli
stvoriti novu većinu u Knessetu jer većina Izraelaca ne želi
propast mirovnog procesa. Ali, sadašnja većina tomu će se protiviti
jer ne želi novim izborima provocirati vlastito gubljenje vlasti.
Netanjahu i društvo će dakle do 2000. ostati na vlasti."
(RDW)
030052 MET jul 98
FINANCIJSKI SERVIS od 16. siječnja 2025.
Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 17. siječnja
SKV: Hrvatska u 21 sat
SKV: Sport u 21 sat
Zadar - Split 59-54
U 79. godini umro David Lynch, tvorac Twin Peaksa
Kvarachelija potvrdio odlazak iz Napolija
Sabor u petak o izmjenama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU
Medijska zvijezda iz Primorčevog stožera ide u zatvor zbog prijetnji Nikici Jelaviću
Novi francuski premijer preživio glasanje o povjerenju zahvaljujući socijalistima