ZAGREB, 2. srpnja (Hina) - Hrvatski ribari, kojih je u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) oko 2.500, zalažu se da im se da mogućnost utjecaja na donošenje strategije ribarstva, kojom bi se jasno definiralo što se želi od hrvatskog
ribarstva. Ribarstvo u Hrvatskoj, iako ima velike mogućnosti za razvoj u svim segmentima, pritisnuto je golemim problemima, koji mu koče razvoj, istaknuli su danas u Zagrebu predstavnici Saveza strukovno-cehovskih grupa za morsko i slatkovodno ribarsvo, marikulturu i poljodjelstvo pri HOK-u, na sastanku s predstavnicima ministarstava, na kojemu se raspravljalo o strategiji razvoja ribarstva temeljem zaključaka trećeg susreta hrvatskih ribara.
ZAGREB, 2. srpnja (Hina) - Hrvatski ribari, kojih je u Hrvatskoj
obrtničkoj komori (HOK) oko 2.500, zalažu se da im se da mogućnost
utjecaja na donošenje strategije ribarstva, kojom bi se jasno
definiralo što se želi od hrvatskog ribarstva. Ribarstvo u
Hrvatskoj, iako ima velike mogućnosti za razvoj u svim segmentima,
pritisnuto je golemim problemima, koji mu koče razvoj, istaknuli su
danas u Zagrebu predstavnici Saveza strukovno-cehovskih grupa za
morsko i slatkovodno ribarsvo, marikulturu i poljodjelstvo pri
HOK-u, na sastanku s predstavnicima ministarstava, na kojemu se
raspravljalo o strategiji razvoja ribarstva temeljem zaključaka
trećeg susreta hrvatskih ribara. #L#
Iako marikultura ima velike mogućnosti za razvoj i proizvodnja
hrane u moru je najjeftinija, prepreka njenom razvoju je
neodređivanje zona i neuvođenje moritorija, istaknuli su ribari.
Oštre osude Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva uputili su i
ribari slatkovodne ribe, jer Ministarstvo još uvijek nije izradilo
zakon, koji bi regulirao slatkovodno ribarstvo.
Hrvatski ribari zahtijevaju i da im se omogući nabavka dizel goriva
po povlaštenoj cijeni, što podrazumijeva regresiranu nabavku
goriva bez suvišnog administrairanja. Traže i da se valorizacijom i
klasifikacijom akvatorija pogodnog za školjkarstvo i akvakulturu i
ujednačavanje koncesijskih uvjeta na nacionalnoj razini doprinese
njihovom razvoju te da se školjkarstvo uključi u program novčanih
poticaja s jednom kunom po kilogramu dagnji i 0,5 kuna po kamenici.
Ribari zahtijevaju i da se razvojačenim hrvatskim braniteljima
(obrtnicima s povlasticom) osiguraju koncesije za školjkarstvo i
marikulturu bez naknade i na određeni rok. Traži se i mogućnost
paušalnog oporezivanja ribara - obrtnika koji svoju aktivnost
obavljaju u manjem obimu. Između ostalog, ribari zahtijevaju i da
se zbog važnosti izlova sitne plave ribe i nedostataka ribolovnog
napora za taj posao osigura novčani poticaj od dvije kune po
kilogramu ribarima obrtnicima za sitnu plavu ribu koju prodaju
pogonima za preradu ribe ili za tov tune.
(Hina) bma ds
021715 MET jul 98