ZAGREB, 1. srpnja (Hina) - Predloženi zakoni o mirovinskom osiguranju i o prenošenju sredstava mirovinskim fondovima poboljšat će položaj umirovljenika, ocjena je hrvatske Vlade i zastupnika HDZ-a. Nasuprot tomu, većina oporbenih
zastupnika u današnjoj raspravi u Županijskom domu Hrvatskog državnog sabora smatra da se u mirovinsku reformu ne može ići dok se ne isprave nepravde prema sadašnjim umirovljenjicima. Rješavanje umirovljeničkih problema mora biti sukladno realnim mogućnostima, istaknuli su zastupnici HDZ-a držeći da oporba radi dnevno- političkih poena zahtijeva vraćanje duga i tvrdi, da bi ga, da dođe na vlast, vratila u kratkom roku.
ZAGREB, 1. srpnja (Hina) - Predloženi zakoni o mirovinskom
osiguranju i o prenošenju sredstava mirovinskim fondovima
poboljšat će položaj umirovljenika, ocjena je hrvatske Vlade i
zastupnika HDZ-a. Nasuprot tomu, većina oporbenih zastupnika u
današnjoj raspravi u Županijskom domu Hrvatskog državnog sabora
smatra da se u mirovinsku reformu ne može ići dok se ne isprave
nepravde prema sadašnjim umirovljenjicima. Rješavanje
umirovljeničkih problema mora biti sukladno realnim mogućnostima,
istaknuli su zastupnici HDZ-a držeći da oporba radi dnevno-
političkih poena zahtijeva vraćanje duga i tvrdi, da bi ga, da dođe
na vlast, vratila u kratkom roku. #L#
Ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara kazao je kako Ustavni sud
RH u svojoj odluci ne spominje dug umirovljenicima, već
deklarativno govori o socijalnoj i državi socijalne pravde.
U ime kluba HDZ-a Miroslav Prpić je kazao kako novi zakon o
mirovinskom osiguranju omogućava povećanje nacionalne štednje i
financijske stabilnosti u mirovinskim fondovima. Imperativom je
označio osiguranje socijalne sigurnosti.
Ivana Sučec-Trakoštanec navela je kako ima više boračkih od
poljoprivrednih mirovina, a zna se, kazala je, kako su se te boračke
penzije dobivale. Navela je da u bivšem sustavu većina
poljoprivrednika nije imala mogućnost uplaćivati u mirovinske
fondove te da se zaboravlja da je hrvatska država od početka počela
skrbiti za poljoprivrednike.
Većina oporbenih zastupnika smatra da je povrat duga
umirovljenicima preduvjet reforme. Vlada nema razrađenu tehniku
vraćanja duga, ocjena je Žarka Katića (HSLS) koji, kao i Ratko
Maričić (Klub SDP-a) predlaže selektivan pristup u vraćanju duga.
Maričić traži i utvrđivanje modaliteta vraćanja duga vrijednosnim
papirima, dionicama, ne samo onima iz portfelja HFP-a, nego i onima
koje će biti na tržištu.
Zastupnici, među njima i Vilim Herman (Klub HSLS-a), upozoravaju
kako još nisu poznati drugi i treći stup mirovinske reforme, što,
ocijenjeno je, buduće umirovljenike dovodi u neizvjesnost.
Po Klubu HSS-a prvi cilj mirovinske reforme mora biti da sadašnji
umirovljenici u novi sustav uđu s mirovinom koju su stvarno i
zaradili, istaknuo je Željko Pecek. Zastupnici HSS-a predložili su
da se poljoprivrednicima omogući dokup staža. Posebnu skrb o
poljoprvredničkim mirovinama zatražio je Vladimir Mesarić (KDM).
U opširnoj raspravi pozdravljeno je snižavanje dobne granice za
odlazak žena u mirovinu, a neprihvatljivim je ocijenjeno rješenje
da sve članove upravnog vijeća mirovinskog fonda imenuje Vlada.
Stav je oporbe da u vijeću moraju biti oni koji su izdvajali u
fondove.
Više zastupnika HDZ-a amandmanom je zatražilo da prognanicima koji
su primali 270 kuna naknade, prognaničke godine i taj iznos ne ulazi
u izračun za mirovinsku osnovicu. Ako se to ne prihvati, smatraju,
prognanici će biti oštećeni u odnosu na druge. Mato Šimić (HDZ)
ustvrdio je da u Hrvatskoj ima puno većih stradalnika nego li su
umirovljenici. To su prognanici, ali unatoč svemu što su prošli,
nema svjesnije i strpljivije kategorije od njih. Upitao je što bi
bilo da oni od države zatraže da im vrati uništeno. Šimić potrebnim
smatra sagledati mogućnosti države i iznaći model kako pomoći
svima, apelirajući na razumniji i tolerantniji pristup nasuprot
onome koji služi u dnevno-političke svrhe.
Predloženi zakoni u funkciji su poboljšanja položaja umirovljenika
i imaju gospodarsku podlogu, istaknuo je ministar Škara. Osvrćući
se na primjedbe o usklađivanju mirovina istaknuo je da većina
zemalja usklađuje rast mirovina sa rastom troškova života ili
kombinacijom rasta tih troškova i plaća. U Hrvatskoj nije relan
prijedlog da se mirovine usklađuju s rastom plaća, jer bi za to,
umjesto sadašnjih 1,5 milijuna trebala imati 2,5 milijuna
zaposlenih.
Rasprava je pokazala svu složenost problema, kazao je Škara, a kao
najbolji primjer tomu naveo je amandman skupine HDZ-ovih
zastupnika da se prognanicima godine progonstva s minimalnom
naknadom ne uračunavaju u mirovinsku osnovicu.
O tom i brojnim drugim amanadmanima Vlada će izjasniti do sutra,
kada će se Županijski dom očitovati o Konačnom prijedlogu zakona o
mirovinskom osiguranju. Većinom glasova Dom je prihvatio
predloženi zakon o prenošenju sredstva mirovinskim fondovima.
(Hina) sšh/bm ds
011532 MET jul 98