NEW YORK TIMES 30. VI. USPJESI POBUNJENIKA NA KOSOVU

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 30. VI. 1998. Uspjeh pobunjenika na Kosovu zabrinjava Europljane "Začuđujuća snaga albanskih pobunjenika koji se u srbijanskoj pokrajini Kosovo bore za neovisnost otežava međunarodna nastojanja da spriječe širenje nasilja, kazali su europski i američki diplomati u ponedjeljak. U sklopu velike promjene naglaska, nakon tjedana europskih i američkih prijetnja upotrebom vojne sile NATO-a u cilju zaustavljanja srpskih napada na pobunjenike, 15 zemalja EU-a u ponedjeljak je pozvalo Albance da se odreknu "nasilja i terorističkih djela" te da se posvete postizanju mirne nagodbe. Ministri vanjskih poslova koji se sastaju u Luxembourgu također su ponovili europske i američke prijetnje upotrebom sile ako jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević nastavi ignorirati međunarodne zahtjeve da zaustavi svoje napade i da povuče vojne i policijske jedinice(...). No Njemačka, ključni igrač u nastojanjima da se zaustavi širenje borba, tvrdi kako više ne inzistira na povlačenju srpskih postrojba iz područja borba, pod uvjetom da se nastave pregovori između pobunjenika i Miloševića. Pregovori su obustavljeni nakon što je početkom prošloga mjeseca započela srpska ofenziva. Prije dva tjedna, Miloševiću je poslan ključni zahtjev za ponovnu uspostavu pregovora(...). Promjena naglaska odražava rapidno osvajanje više od trećine teritorija Kosova koje su poduzeli pobunjenici, dijelom uz pomoć oružja i vojnika iz Albanije, kazali su europski dužnosnici. Francuski i njemački diplomati kazali su da su bili iznenađeni odvojenim sastancima dvaju posebnih američkih izaslanika, Holbrooka i Gelbarda, koji su se prošloga tjedna sastali s ljudima koji su tvrdili da su predstavnici Oslobodilačke vojske Kosova. Američki dužnosnici obaviješteni o stanju tvrde da Hobrookeova odluka da razgovara s pobunjenicima odražava vojnu situaciju na Kosovu koja se vrlo brzo mijenja. "Europljani nisu dovoljno brzo djelovali na Miloševića da zaustavi napade, pa su pobunjenici sami uvezli vojsku i oružje", kazao je američki dužnosnik. "Sada pred sobom imamo novu situaciju." Dužnosnik u Bonnu u ponedjeljak je kazao da će ta zemlja natjerati SAD, Rusiju i ostale europske zemlje koje nadgledaju situaciju na Kosovu da i pobunjenicima i Miloševiću razjasne da je, kada se međunarodna skupina sljedeći put sastane u Bonnu, 8. srpnja, jedini pravi uvjet za ponovnu uspostavu pregovora prestanak borbi. "Ako nastavimo inzistirati na povlačenju srpskih postrojba prije nego što se nastave politički pregovori, moglo bi doći do masovnog egzodusa srpskog stanovništva", kazao je dužnosnik. Prema izvješćima s Kosova, pobunjenici su otimali i pucali na srpske civile i pokušali ih otjerati s područja koje je pod kontrolom pobunjenika. Europski ministri vanjskih poslova u ponedjeljak su najizravnije do sada apelirali na vojne čelnike pobunjenika da prekinu borbe. Čak i sada radije komuniciraju s Ibrahimom Rugovom, koji se zalagao za nenasilni pristup na Kosovu i dok se vodio rat u obližnoj Bosni. No, kazali su europski diplomati, Rugovin autoritet je sa širenjem borba pao. "Svi koji imaju ulogu vođa u kosovskoj albanskoj zajednici trebali bi ujediniti odgovornost u svojoj predanosti dijalogu i mirnom rješavanju problema na Kosovu i svoga odbijanja nasilja i terorizma", kazali su ministri vanjskih poslova. Podsjetili su i čelnike pobunjenika i Rugovu da se Europa protivi neovisnosti Kosova, i da umjesto toga podupire "visoku razinu autonomije" Kosova unutar Jugoslavije. Iako je 90% kosovskog stanovništva albansko, radi se o povijesno srpskom teritoriju. Srbija dominira onim što je preostalo od Jugoslavije, a Milošević, bivši predsjednik Srbije, i dalje je vrhovni čelnik. Europljani, uznemireni američkim sastancima s pobunjeničkim vojnim čelnicima, poduzeli su i vlastite inicijative. Nakon sastanka Rugove i dužnosnika ministarstva vanjskih poslova Wolfganga Ischingera, u Bonnu, prošloga četvrtka, Rugova se složio da ponovno započne pregovore s beogradskim čelnicima pod uvjetom da se obustave borbe, kazao je njemački diplomat. SAD, Rusija, Francuska, Italija, Britanija i Njemačka, zajedno s Japanom i Kanadom, u Londonu su se 12. lipnja složile da bi Srbiji mogle priprijetiti vojom akcijom NATO-a ako ne prestane s napadima. No Rusija još nije spremna dopustiti da Vijeće sigurnosti UN-a, gdje ima veto, odobri vojne akcije NATO-a. A Francuska, saveznica NATO-a, dala je do znanja da bi mogla zapriječiti vojnu akciju ako to odobri Vijeće sigurnosti (...)", stoji u članku Craig R. Whitney. 010424 MET jul 98