BEČ, 30. lipnja (Hina/AFP) - Širenje Europske unije na istok, što će biti njezin prioritet u razdoblju u kojem će unijom predsjedati Austrija, izaziva veliku zabrinutost i otvoreni otpor austrijskih građana.
BEČ, 30. lipnja (Hina/AFP) - Širenje Europske unije na istok, što će
biti njezin prioritet u razdoblju u kojem će unijom predsjedati
Austrija, izaziva veliku zabrinutost i otvoreni otpor austrijskih
građana.#L#
Austrija položaj predsjedatelja EU preuzima u srijedu, a prema
rezultatima nedavne ankete čak 49 posto njezinih građana protivi se
širenju, u usporedbi sa samo 20 posto pobornika veće EU.
Neopredijeljenima se pokazalo 27 posto stanovnika te zemlje, koja
će, prema stručnim procjenama, imati najviše gospodarske dobiti od
otvaranja istočnih granica.
Jedno od objašnjenja za taj strah mogao bi biti geografski položaj
Austrije - nijedna druga članica EU nema toliko zajedničkih granica
s državama koje kucaju na vrata Europe: Češka, Mađarska,Slovačka i
Slovenija.
Austrijski predsjednik Thomas Klestil podsjetio je svoje sugrađane
da istočnoeuropski kandidati za ulazak "imaju moralno pravo
ukrcati se na vlak EU", a kancelar Viktor Klima obećao je da će
Austrija za svojeg mandata presjedatelja "učiniti sve da ubrza
proširenje EU".
No istodobno tu zemlju, čije je gospodarstvo jedno od najzdravijih
u EU, brine udar koji bi na njezinu ekonomiju moglo prouzročiti brzo
priključenje EU njezinih susjeda.
Osnovni argument proizlazi iz bojazni o poplavi jeftine radne
snage, s malim socijalnim prohtjevima i porastu kriminala.
Prema istraživanju bečkog Ekonomskog instituta (WIFO), slobodni
protok ljudi značio bi da će u sljedećih pet godina na austrijsko
tržište rada stići između 150 i 200 tisuća osoba iz spomenutih
zemalja i Poljske.
Politički čelnici, ali i stručnjaci, ukazuju na podatak da u
neposrednoj blizini austrijskih granica živi oko pet milijuna
ljudi kojima neće biti nikakav problem svakodnevno putovati u
Austriju na rad, većinom "na crno".
Predsjednik moćnog Saveza sindikata OeGB Fritz Verzetnitsch
predbacio je Europskoj komisiji da "širenje EU prikazuje previše
euforično" i zatražio "dugo prijelazno razdoblje kako bi se
zaštitilo tržište rada" sve dok zemlje kandidati za ulazak u EU ne
dovedu zarade i socijalne norme na zapadnoeuropsku razinu.
Prosječna zarada u Mađarskoj u ovom je trenutku čak 87 posto niža od
prosječne austrijske plaće, dok ni u Sloveniji ona ne doseže više od
39 posto austrijskog prosjeka.
Guverner Donje Austrije - pograničnog područja s Češkom i Slovačkom
- Erwin Proell prijam novih zemalja u EU prije 2008. ili čak 2010.
nazvao je "nerealnim". On smatra da bi nakon prijama u EU prijelazno
razdoblje trebalo trajati između 10 i 15 godina, tijekom kojih bi
nove članice trebale ostvariti barem 75 posto europskih normi.
Činjenica da se preko 1300 kilometara granice svake godine u
Austriju prebaci više od 10 tisuća ilegalnih useljenika voda je na
mlin deničarskoj stranci FPOe, čiji je vođa Joerg Heider odluku EU o
početku pregovora za ulaskom novih članica nazvao "objavom rata
Austriji".
Austrijska javnost pomalo je paradoksalno zaboravila da je
Austrija od pada željezne zavjese 1989. imala koristi kao malo koja
zemlja. Austrijski poduzetnici proširili su se na tržišta zemalja
koje sad kandidiraju za pristup EU, a upravo je Austrija jedan od
najvećih ulagača u Češku, Mađarsku i Sloveniju.
Austrijski izvoz na istok Europe između 1989. i 1996. povećao se za
123 posto i dosegao 17,5 posto ukupnog izvoza zemlje.
Potvrđuju to i riječi ekonomskog stručnjaka WIFO-a Jana
Stankovskog: "Austrija, uz Njemačku i Italiju, ima najviše koristi
od otvaranja granica s istokom".
(Hina) dam dh
301328 MET jun 98