WASHINGTON, 29. lipnja (Hina) - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda pozvao je Hrvatsku i Saveznu Republiku Jugoslaviju da iskoriste hrvatski prijedlog kao poticaj pregovorima o konačnom rješenju Prevlake te predložio Vijeću sigurnosti
UN-a novo šestomjesečno produljenje mandata promatrača UN-a na Prevlaki.
WASHINGTON, 29. lipnja (Hina) - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda
pozvao je Hrvatsku i Saveznu Republiku Jugoslaviju da iskoriste
hrvatski prijedlog kao poticaj pregovorima o konačnom rješenju
Prevlake te predložio Vijeću sigurnosti UN-a novo šestomjesečno
produljenje mandata promatrača UN-a na Prevlaki.#L#
"Za nadati se je da će taj prijedlog pružiti prijeko potrebni
poticaj za početak pregovora i pozivam Hrvatsku i Saveznu Republiku
Jugoslaviju da se angažiraju oko sadržajnih razgovora o rješenju
spora", navodi se u izvješću Kofija Annana objavljenom u
ponedjeljak u New Yorku.
"U međuvremenu, obzirom da je UNMOP igrao ključnu ulogu u
održavanju uvjeta koji omogućavaju pregovore, preporučam daljnje
šestomjesečno produljenje mandata UNMOP-a do 15. siječnja 1999.",
kaže glavni tajnik UN-a u izvješću Vijeću sigurnosti o stanju na
Prevlaki.
Mandat 28 promatrača UN-a na Prevlaki ističe 15. srpnja, do kada bi
Vijeće sigurnosti trebalo odlučiti o sudbini te operacije.
Annan je u izvješću ocijenio stanje na Prevlaki u proteklih pola
godine stabilnim, unatoč tome što se nastavljaju povrede režima
demilitarizacije.
"Stanje na području pod nadležnosti UNMOP-a ostalo je stabilno
unatoč nastavka dugotrajnih povreda režima demilitarizacije,
uključivši ograničavanja kretanja vojnih promatrače UN-a i
nazočnosti vojnih elemenata".
Kao najveću povredu glavni tajnik izdvojio je raspoređivanje
Jugoslavenske vojske na području koje bi trebalo biti
demilitarizirano.
"Stalna nazočnost snaga Jugoslavenske vojske u sjeverozapadnom
dijelu zone demilitarizacije je najznačajnija dugotrajna povreda
na tom području", kaže Annan i dodaje da UNMOP procjenjuje da je
prisutno 130 do 150 pripadnika Jugoslavenske vojske, no da ne može
točno utvrditi ni broj ni naoružanje zbog ograničenja kretanja koje
je postavila jugoslavenska strana.
Među ostale povrede Annan ubraja dugotrajnu prisutnost 25 do 30
hrvatskih policajaca u području pod nadzorom UN-a te oko šest
jugoslavenskih odnosno crnogorskih pograničnih policajaca, kao i
ulazak hrvatskih i jugoslavenskih ribarica u vode pod nadzorom UN-
a, te povremeno hrvatskih policijskih brodova. Uz to, Hrvatska
strana daje i dozvole za pristup ribarima i vlasnicima zemljišta
području Prevlake.
Ipak, Annan zaključuje da te povrede "ne predstavljaju značajnu
prijetnju režimu demilitarizacije".
Ujedinjeni narodi podijelili su područje koje nadziru na uže
"područje demilitarizacije" i šire "područje pod kontrolom UN-a".
Navedene povrede, zajedno sa razlikama o točnom razgraničenju
dvije zone UN-a "predstavljaju stalni iritans u odnosima UNMOP-a i
lokalnih vlasti, što bi trebalo prekinuti", poručuje glavni
tajnik.
On dodaje da je ipak postignut napredak u poštivanju režima
demilitarizacije. Jugoslavenska je strana, naime, uklonila
ograničenja na kretanje UNMOP-a na području Ravnog Brijega, a
djelomično su i uklonili ograničenja kretanja u drugim dijelovima
sjevernog područja zone demilitarizacije. No UNMOP i dalje ne može
sam obavljati ophodnje bez pratnje jugoslavenskog oficira, kaže
UN. Hrvatska nastavlja uskraćivati pristup UNMOP-u na položaje u
sjevernom, kao i južnom dijelu zone demilitarizacije.
Annan navodi i da razminiravanje područja, na koje je UN pozvao obje
strane, nije počelo.
(Hina) ps rb
292256 MET jun 98