NJEMAČKA 25. VI. SZ: RUSIJA TRAŽI OD ZAPADA POMOĆ I ISTODOBNO MU KONTRIRA

NJEMAČKA SÜDDEUTSCHE ZEITUNG 25. VI. 1998. Molitelj koji baca klipove Zapad ne bi bio nepristojan kada bi od Rusije zatražio protuuslugu za gospodarsku pomoć, naglašava Tomas Avenarius. "Indijci su oduševljeni, Amerikanci ljuti, a Rusi zadovoljni. Netom sklopljeni ugovor Moskve i Delhija o velikoj trgovini konvencionalnim i atomskim oružjem pokazuje Indijcima da se usprkos globalnim kritikama svojih nuklearnih pokusa mogu uzdati u stare prijatelje. Amerikancima ne preostaje ništa drugo osim izjava o 'pogrešnom signalu u pogrešnom trenutku'. Moskovski poslovni potez udarac je u lice svim pokušajima suzbijanja atomskog gusarstva na podkontinentu međunarodnom izolacijom. Rusi radije slijede vlastite interese, istodobno ubirući hitno potrebne devize. Dakle, politika opstrukcije se isplati. Dodatni primjeri? Prisjetimo se protuzračnih raketa tipa S-300, koje Rusi namjeravaju dostaviti ciparskim Grcima. Tursko-grčki sukob oko tog podijeljenog mediteranskog otoka odavno je tako opasno zaoštren da nije isključena ni mogućnost rata između dvije članice NATO-a. Unatoč tome, Rusi ustraju na ugovoru o isporuci raketa. Čini se da ruski diplomati, u nastojanju da izgrade utjecaj na Sredozemlju, uživaju u potpirivanju sukoba između članica NATO-a. Primjer Sadama Huseina: neki američki prigovori iračkom diktatoru možda su pretjerani, ali nema dvojbe da Sadam pokušava izboriti ukidanje sankcija, uvedenih protiv njega, ne uništivši prethodno u potpunosti svoj arsenal oružja. Kad god je Iračanin izazivao širenje napetosti do te točke da se američki vojni udar činio neizbježnim, Rusija je posredstvom svoje 'krizne diplomacije' štitila Sadama, zaprečujujući Amerikance. I na kraju Kosovo: ako srpski ratni huškač uopće još ima prijatelja, tada ih ima u Moskvi. Rusi su ga, doduše, opomenuli da bude umjereniji prema nemirnoj pokrajini. No, Moskva nije tog nestalnog južnog Slavena podvrgla istinskom pritisku. I u tom pitanju kontrira Zapadu. To je jedna strana moskovske medalje. Druga strana otkriva nekoliko čimbenika istodobno. Rusija traži da njezin zahtjev za statusom svjetske sile bude ozbiljno shvaćen. No, tko želi da ga druga svjetska sila prihvati kao partnera u političkim i sigurnosnim pitanjima, ne smije istodobno prodavati oružje opasnim kriznim područjima. Druga je faseta očajno stanje u ruskom gospodarstvu. Moskva očekuje potporu industrijskih država i Međunarodnog monetarnog fonda. Pružanje gospodarske pomoći Rusiji u interesu je i Zapadu, što Jeljcin ovih dana sve žešće upozorava. No, pokoji zahtjev 'quid pro quo' nije nepristojan. Napokon, ne treba zaboraviti da su utrka u atomskom naoružanju na podkontinentu, rat na Kosovu i ciparska kriza sukobi koji mogu uzdrmati svijet. Podvrgavanje Moskve osjetnom pritisku možda nije fina diplomatska manira, ali je ispravan i nužan potez", smatra Tomas Avenarius. 260310 MET jun 98