ZAGREB, 24. lipnja (Hina) - Raspravom o prijedlogu za osnivanje istražnog povjerenstva odnosno rasvjetljavanje okolnosti davanja koncesije za izgradnju istarske brze ceste nastavljena je danas 31. sjednica Zastupničkog doma Hrvatskog
državnog sabora.
ZAGREB, 24. lipnja (Hina) - Raspravom o prijedlogu za osnivanje
istražnog povjerenstva odnosno rasvjetljavanje okolnosti davanja
koncesije za izgradnju istarske brze ceste nastavljena je danas 31.
sjednica Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora. #L#
Prijedlog su inicirali zastupnici IDS-a nezadovoljni odlukom
francuskog koncesionara o naplaćivanju cestarine kroz tunel Učku i
na dionici ceste od tunela do Pazina. S tim u svezi IDS je nedavno
organizirao i prosvjedni skup građana Istre.
Premijer Zlatko Mateša nedavno je, pak, izjavio da se cestarina
neće naplaćivati.
Predsjednik Sabora akademik Vlatko Pavletić na dnevni je red
uvrstio i Prijedlog programa povratka i zbrinjavanja prognanika,
izbjeglica i raseljenih osoba, što je uz prijedlog izmjena i dopuna
državnog proračuna i najvažnija točka nastavka 31. sjednice.
U ime predlagatelja prijedlog o osnivanju istražnog povjerenstva
za istarski "Y" obrazložio je Ivan Jakovčić (IDS), ustvrdivši da je
koncesija o gradnji brze ceste kroz Istru najgori mogući posao
ikada sklopljen.
U hrvatskoj Vladi koja je koncesiju dala francuskom koncesionaru
"ili ima neznanja ili korupcije ili se pak radi o državnom interesu
kojega, ako je to u pitanju javnosti treba reći", kazao je Jakovčić.
Analizirajući ugovor o koncesiji naveo je da je koncesionar posao
dobio bez međunarodnog natječaja, a Vlada je, po njegovim riječima,
iskoristivši vrijeme kada Sabor nije zasjedao, donijela uredbu i
odobrila koncesiju.
Jakovčić je izjavio da je za prvu fazu izgradnje ceste (90
kilometara) koncesionar dobio 579 milijuna DEM-a, dok je, po
njegovim podacima, ponuda domaće operative iznosila 160 milijuna
DEM-a. Upitao je zašto je koncesionaru dato pravo na ubiranje
cestarine kroz tunel Učku i dio ceste što je izgrađen doprinosom
građana. Izračunao je da će temeljem toga koncesionar godišnje
uprihoditi 15 milijuna DEM-a, a ako se to pomnoži sa 35 godina na
koliko je koncesija izdana, onda će koncesionaru biti poklonjeno
oko milijardu njemačkih maraka. Po Jakovčićevoj računici kilometar
autoceste košta šest milijuna DEM-a i toliko ne može koštati
kilometar brze autoceste. Upitao je zašto je koncesionar oslobođen
plaćanja PDV-a.
Podsjetio je i na odluku istarskog županijskog poglavarstva o
nesuglasnosti za izdavanje koncesije i na kasniju, po njegovom
saznanju suglasnost tadašnjega župana Luciana Debianca.
Ugovor o koncesiji treba razvrgnuti dok ne bude kasno, poručio je
Jaković.
Pomoćnik ministra pomorstva, prometa i veza Željko Vivoda kazao je
kako Vlada smatra nepotrebnim osnivati istražno povjerenstvo.
Koncesija je utemeljena na zakonu i Ustavu, kazao je Vivoda
dodajući da je cestovni pravac kroz Istru utvrđen kao državni
interes. Koncesionaru je podloga za ulaženje u posao promet, a u
Istri je intenzivan samo u dva ljetna mjeseca. Stoga se u tim
slučajevima koncesionarima moraju ponuditi i pogodnosti, a u
slučaju istarskog "Y" to je naplata cestarine za 50 kilometara
ceste uz oslobađanje od PDV-a. Iznoseći stručne podatke Jakovčiću
je odgovorio kako je nemoguće jedan kilometar brze ceste izgraditi
s dva milijuna DEM-a. Kao primjer naveo je da je kilometar autoceste
Zagreb-Slavonski Brod gdje su najbolji uvjeti za gradnju koštao
četiri do pet milijuna dolara, a za dionicu od Zagreba do Rijeke
procjene su da će koštati od pet do deset milijuna dolara. Ako bi se
analize stručnjaka na kojima Jakovčić temelji navode pokazale
točnim, onda te stručnjake treba predložiti za Nobelovu nagradu -
zaključio je Vivoda.
(Hina) sšh mć
241207 MET jun 98