ZAGREB/TOKIO 24. srpnja (Hina) - Azijsko, ali i svjetsko financijsko tržište jedva je prevladalo prošlogodišnju krizu u zemljama azijskog jugoistoka nazvanima "azijskim tigrovima", a proteklih se tjedana suočava s još ozbiljnijom
prijetnjom potresa japanskog bankarskog sustava.
ZAGREB/TOKIO 24. srpnja (Hina) - Azijsko, ali i svjetsko
financijsko tržište jedva je prevladalo prošlogodišnju krizu u
zemljama azijskog jugoistoka nazvanima "azijskim tigrovima", a
proteklih se tjedana suočava s još ozbiljnijom prijetnjom potresa
japanskog bankarskog sustava.#L#
Prema nekim podacima, japanske banke trenutno imaju oko 730
milijardi dolara loše plasiranih kredita koje vjerojatno neće moći
naplatiti.
Budući da Japan kontrolira trećinu ukupne svjetske štednje, kriza
japanskog financijskog sustava mogla bi ugroziti cjelokupno
svjetsko gospodarstvo.
Stoga ugledni International Herald Tribune upozorava da bi
japansko gospodarstvo, umjesto da poput lokomotive vuče cjelokupno
azijsko gospodarstvo, moglo poput Titanica povući pod vodu cijelu
regiju.
Japanska vlada bi, smatraju stručnjaci, trebala prije svega
rekapitalizirati svoj financijski sustav, zatvoriti one
financijske institucije koje ne mogu zadovoljiti postavljene
kriterije i sanirati njihove dugove. Ako te mjere ne budu poduzete,
malo je vjerojatno da će se jen stabilizirati.
Japan se nalazi pred izborom, hoće li postati svjetski gospodarski
problem broj jedan ili će dati rješenja, zaključuje International
Herald Tribune.
Japanska je vlada ovog tjedna najavila niz mjera za prevladavanje
krize bankarskog sustava. Na to je obvezuju zaključci sa sastanka
zamjenika ministara financija 11 azijskih zemalja i skupine sedam
vodećih industrijskih država (G-7), održanog prošlog vikenda u
Tokiju.
Premda će, prema riječima čelnika vladajuće Liberalno demokratske
stranke Koichija Katoa, pojedinosti tog plana biti objavljene 8.
srpnja, neki su njegovi elementi već poznati.
Prvi planirani korak je osnivanje nove financijske institucije
putem koje će se osigurati financijska sredstva, vjerojatno
državna, namjenjena kreditiranju gospodarstva. Tim bi se novcem
kreditirale one zdrave tvrtke čije su poslovne banke osuđene na
propast.
Jednu od ključnih uloga imat će i novoutemeljena Financijska
nadzorna agencija (FSA), koja je u ponedjeljak počela s radom.
Prema pisanju tokijskog dnevnika Asahi Shimbuna, FSA će u vrlo
kratkom vremenu obaviti reviziju u 19 vodećih japanskih banaka kako
bi se utvrdio iznos i stvarna priroda loše plasiranih zajmova.
Točna procjena ukupno plasiranih loših zajmova, kao i onih koji bi
se tek mogli pokazati lošima, neophodna je da bi se donijele
konkretne mjere za sanaciju.
Japansko ministarstvo financija je već početkom godine u sanaciju
bankarskog sustava usmjerilo preko 200 milijardi dolara.
Prema riječima ministra financija Hikarua Matsunage, to je "zasad
dovoljno". "Banke trebaju same otpisati loše zajmove ili ćemo ih mi
natjerati na to", upozorio je Matsunaga.
Sadašnja kriza nenaplativih zajmova ima svoje korijene u dobrim
gospodarskim okolnostima osamdesetih godina. Tadašnje niske
kamatne stope kombinirane s visokim rastom cijena dionica i pravom
"eksplozijom" cijena zemljišta, navele su japanske banke na
zaključak da je kreditiranje vrlo sigurno, pa su se krediti davali
bez dovoljnih jamstava.
Državna regulacija financijskog poslovanja, što su pokazali
nedavni financijski skandali, također nije bila dovoljno
učinkovita.
U međuvremenu je, međutim, vrijednost zemljišta pala za otprilike
80 posto, a bankama su ostali "loši" krediti.
Američka agencija Standard & Poor's procijenjuje da takvi krediti
ukupno iznose 100 bilijuna jena odnosno oko 730 milijardi dolara.
To je, čak i za gospodarskog diva kakav je Japan, zabrinjavajući
iznos.
(Hina) dv fp
241141 MET jun 98