FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NJEM 22. VI. DIE WELT:IZBJEGLICE I GOSPODARSTVO

NJEMAČKA DIE WELT 22. VI. 1998. SFOR će ipak plesati u Bosni dulje od jednog ljeta "Međunarodne mirovne postrojbe stacionirane su u Bosni već dvije i pol godine. Postrojba, sastavljena uglavnom od NATO-ovih vojnika, zvala se u početku 'IFOR', a potom je preimenovana u 'SFOR'. Slovo 'S' u toj kratici optimistično označava 'stabilizaciju'. No, stanje u Bosni ni izdaleka nije dovoljno stabilno za povlačenje NATO-a. Danas počinje najnoviji mandat UN-a za SFOR. Od oko 60 tisuća vojnika, koji su nakon uspostave daytonskog mira umarširali u Bosnu, preostalo ih je 35 tisuća; SAD su nedavno ponovno smanjile svoj udio na manje od 7000 vojnika. To je smanjenje djelomično nadomješteno povećanjem kontingenata iz ostalih zemalja. Italija je poslala posebnu postrojbu od 400 vojnika, uvježbanu za suzbijanje masovnih nemira. Njemačka je u međuvremenu angažirala ukupno 3000 vojnika - većina njih stacionirana je u glavnom gradu Sarajevu i u srednjoj Bosni. Amerikanci su svom dijelu operacije dali i novo ime. 'Joint Force' ('udružena snaga' - op. prev.) preimenovana je u 'Joint Forge' ('udružena kovačnica' - op. prev.). To bi vjerojatno trebalo značiti da će sljedećih godina cilj biti kovanje trajno vitalne Bosne. Američki Kongres uvidio je da taj proces može potrajati prilično dugo. Američki angažman u Bosni vremenski je ograničen. Utvrđene su periodične provjere je li taj angažman još potreban i ako jest - u kojem obliku. Najvažnija je ovogodišnja zadaća priprema sljedećih općih izbora, planiranih u rujnu ove godine. Od prošlih izbora protekle su tek dvije godine, ali prva je vlada ionako zamišljena samo kao prijelazno rješenje. Razmjer njezina neuspjeha pokazuje činjenica da visoki predstavnik međunarodne zajednice Carlos Westendorp danas više-manje sam mora upravljati Bosnom. Bez tog kresanja ovlasti vjerojatno nikada ne bi bila uvedena zajednička valuta, zastava ni zajedničke automobilske pločice. Kada je u pitanju dozvola za povratak izbjeglica, Westendorp - u prenesenom smislu - povremeno izvija ruke Srbima i Hrvatima. No, izgledi da će Bosna jednog dana ipak moći funkcionirati kao multietnička država bolji su nego ikad dosad. Politika dosljedne oštrine prema srpskim nacionalistima rezultirala je nakon dvije strpljive godine njihovim razvlašćenjem. Bosanskim Srbima upravlja danas prozapadna frakcija, a u njezinoj vlastitoj skupštini podupiru je Muslimani. Posljednji stvarni problem danas su Hrvati, čiji ekstremisti još uvijek nisu odustali od sna o odvajanju dijelova Hercegovine od Bosne i o njihovom priključenju Hrvatskoj. Ustraju li nacionalisti na toj politici, hrvatska strana mogla bi se suočiti s političkom podjelom i sa stvaranjem suparničkih vodstava. Oni koji teže mirnoj budućnosti u okviru Bosne dugoročno imaju bolje šanse za uspjeh uz pomoć Zapada. Dva najveća preostala izazova su povratak izbjeglica i obnova gospodarstva koje će moći prehranjivati zemlju. U protekle dvije i pol godine međunarodna zajednica odobrila je pomoć od 3,2 milijarde dolara, a Bosni je uistinu i poslala 1,8 milijarda dolara. Na četvrtoj donatorskoj konferenciji za Bosnu, održanoj u svibnju ove godine, visoki predstavnik Carlos Westendorp kazao je da će ove godine ponovno biti potrebna 1,1 milijarda dolara. Pritom je naglasio da će ubuduće pomoć trebati pružati u prvom redu srpskom dijelu Bosne. Srbi su dosad dobili samo 15 posto ukupne pomoći, a budući da sada imaju kooperativno vodstvo, trebali bi i osjetiti da se težnja miru isplati. Repatrijacija izbjeglica tijesno je povezana s gospodarskim aspektom. Načelno gledano, ta dva aspekta trebala bi se ubuduće međusobno podupirati. Djelotvornost gospodarstva bit će razmjerna broju bosanskih povratnika. Što se pak veći broj Bosanaca bude vraćao sa Zapada - s ušteđevinom, novim vještinama i iskustvima - to će brojniju kompetentnu radnu snagu gospodarstvo dobivati. Kada se ti problemi postupno približe rješenju, Bosni će preostati još samo temeljni problem vlade u Beogradu, koja neprekidno traga za novim sukobima. Sve dok, primjerice, na Kosovu prijeti novi rat, Bosna će biti ugrožena - bar u slučaju SFOR-ova odlaska", zaključuje Boris Kalnoky. 230243 MET jun 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙