BBC-ŠAKIĆ-18-6

BRITANSKI RADIO - BBC 18. VI. 1998. Izručenje Šakića "Večeras iz Argentine preko Frankfurta stiže u Hrvatsku Dinko Šakić, jedan od zapovjednika ustaškog logora u Jasenovcu za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Njega su argentinske vlasti jučer u Buenos Airesu predale službenicima hrvatskog ogranka Interpola. Njemu se u Zagrebu priprema suđenje za zločine protiv čovječnosti jer ga se optužuje da su, dok je on zapovijedao Jasenovcem, ondje mučene tisuće Židova, Srba i Roma te pripadnika hrvatskog antifašističkog pokreta", kaže se na početku komentara Gabriela Partosha: "Sve od kako su Ujedinjeni narodi utemeljili Međunarodni sud za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji, pažnja međunarodne javnosti bila je usredotočena na to da se pravdi privedu počinitelji zlodjela u ratovima koji su se vodili na prostorima i Hrvatske i BiH. No, kad je o ratnim zločinima počinjenima na tim prostorima riječ, ima i drugih još neispravljenih računa, onih iz Drugoga svjetskog rata. Slučaj Dinka Šakića o tome najbolje svjedoči. Za njega se ponovno čulo kada je na jednom programu argentinske televizije priznao da je između 1942. i 1944. godine bio zapovjednikom zloglasnog ustaškog logora u Jasenovcu. Pa, iako je ustvrdio da nije sudjelovao ni u kakvim ubojstvima, to je priznanje dovelo do toga da Šakićevo izručenje zatraži i Hrvatska i Jugoslavija. Argentinska vlada, čiji su prethodnici pružali utočište velikom broju nacističkih ratnih zločinaca, sa svoje strane brzo je reagirala na te zahtjeve i Šakića izručila Hrvatskoj. U samoj Hrvatskoj afera Šakić je poprimila vrlo kontroverzne razmjere. Od kako je 1990. godine pobijedio na izborima, koji su godinu dana kasnije doveli do proglašenja neovisnosti Hrvatske, predsjednik Tuđman ulagao je mnogo napora u nešto što sam drži nacionalnim pomirenjem. Nema dvojbe da je on gotovo idealna osoba za tako nešto. Za vrijeme rata bio je, naime, u antifašističkom, partizanskom pokretu, da bi kasnije postao nacionalistički orijentiranim hrvatskim povjesničarem. Od tada je radio na tome da se izmijeni posve negativna ocjena ustaškog režima, osuđujući tada počinjena zlodjela, ali i tvrdeći da je ustaški režim bio i izrazom težnji Hrvata za neovisnošću. Djelomična rehabilitacija ustaša išla je ruku pod ruku sa smanjenjem broja stradalih i ubijenih u Jasenovcu i na drugim mjestima. No, najviše je kontroverzi izazvao prijedlog predsjednika Tuđmana da se ustaše, koje su pobili partizani, u cilju nacionalnog pomirenja pokopaju u Jasenovcu, zajedno sa svojim žrtvama. Nakon žestokih međunarodnih pritisaka, taj je prijedlog ostavljen po strani dok je, dijelom i u želji da se poprave odnosi sa SAD-om, hrvatska Vlada prošle godine izrazila žaljenje zbog stradanja Židova u Drugom svjetskom ratu. To je kasnije i dovelo do uspostave diplomatskih odnosa s Izraelom. Ako do suđenja Šakiću dođe, bit će to prilika za Hrvatsku da pokaže kako se nacionalnom pomirenju ne teži i po cijenu pravde, poštenja. Bilo bi to, također, prvi put nakon što je u 1991. godini Hrvatska stekla neovisnost da se netko izvede pred sud da bi odgovarao za optužbe da je tijekom Drugog svjetskog rata počinio zločine. (BBC) 190026 MET jun 98