RDW 18. VI.TISAK

NJEMAČKI RADIO - RDW 18. VI. 1998. Pregled tiska Za njemački, a i za međunarodni tisak, ostaje i nadalje aktualno pitanje hoće li jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević provesti u djelo obećanja što ih je dao prilikom razgovora s ruskim predsjednikom Jeljcinom u Moskvi. Dnevnik 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' iznosi o tome slijedeće mišljenje: "I opet jednom kako se čini, Miloševiću uspijeva stvarati zabunu. Doduše Zapad je uvelike jedinstvenog mišljenja, kako Milošević prigodom razgovora u Moskvi u pitanju Kosova nije zaista popustio. Međutim, dok njemački ministar vanjskih poslova - Kinkel - za tu skeptičku ocjenu kao glavnog svjedoka navodi ruskog ministra vanjskih poslova - Primakova - ovaj govori kako je postignut prodor. Pri tome "crno na bijelom" nije bilo nista više do obećanja, da će se srbijanski organi represije suzdržavati od daljnjih mjera protiv civilnog albanskog pučanstva. Međutim i to ne predstavlja mnogo, jer što će spriječiti te organe da civile proglase teroristima i nastavljaju vojne akcije protiv njih. Do povlačenja srbijanskih postrojba s Kosova u svakom slučaju za sada, dapače i prema tumačenju Moskve, neće doći". Za list 'Nürnberger Nachrichten' prije svega dvije točke potkrjepljuju dvojbe: "Šef jugoslavenske države nije se izjasnio spremnim za povlačenje postrojba s Kosova, kako to zahtijeva kontaktna skupina za Balkan, uključujući i Rusiju. Osim toga, Milošević si je od šefa Kremlja dao potvrditi, kako je borba protiv terora i separatizma valjda još uvijek legitimna stvar. To je naravno točno. I samo je po sebi razumljivo, da ruski Predsjednik - koji je uostalom za svoj vojni pohod na Čečeniju imao pripravne slične izlike opravdanja - stvari promatra isto tako. Na Kosovu je već mjesecima jasno, što pod time podrazumijeva srbijanski gospodar rata. Krvoprolića nad seoskim življem, topnička vatra na stambene kuće, razaranje naselja, pustošenje i protjerivanje ljudi s cijelih područja". I pored sumnje u to, hoće li Milošević ispunjavati u Moskvi preuzete obveze ili ih tumačiti na svoj način, dnevnik "Badische Neueste Nachrichten" vidi šanse za poboljšanje u činjenici da je i ruski predsjednik Jeljcin preuzeo obveze prema međunarodnoj zajednici. U komentaru možemo čitati: "U svakom slučaju sada stoji na kocki i ugled Jeljcina kao poštenog posrednika. Nadalje, Zapad će prijetiti sankcijama Rusiji, ukoliko Jeljcin ne urazumi svog srbijanskog prijatelja. Moskva je financijsko-politički ovisna o Zapadu, a Srbija je opet ovisna o velikome bratu Rusiji. Preko te povezanosti činjenica možda se Miloševića može prinuditi na popuštanje, a da ne bude potreban vojni udar NATO-a u sukobu na Kosovu". Na jučer objavljeni godišnji izvještaj međunarodne organizacije "Amnesty International" o stanju ljudskih prava u svijetu osvrće se dnevnik "Mindener Tageblatt" koji piše: "Prekid izgona azilanata na Kosovo, što je trenutačno na snazi za njemačku saveznu zemlju Sjevernu Rajnu-Westfaliju i najveći dio drugih saveznih zemalja, bilo bi najmanje što Njemačka sada može učiniti za kosovske Albance. Ali općenito obustavljanje izgona za saveznog ministra unutarnjih poslova Kanthera nije zamislivo. Nasilje protiv Albanaca je samo jedna od tema, na koju kritički ukazuje Amnesty International. U 117 država svijeta u prošloj se godini fizički mučilo ljude ili zlostavljalo, što je brojka s kojom se ne možemo pomiriti na pragu trećeg tisućljeća. Na organizaciju Amnesty International i njezinih okruglo milijun suradnika i pomagača diljem svijeta čeka još mnogo posla. Na sreću, Savezna Republika Njemačka se, osim zahtjeva za obustavljanje izgona azilanata na Kosovo, samo na rubu spominje u godišnjem izvještaju: riječ je o pojedinačnim, ali uvijek novim slučajevima policijskog zlostavljanja stranaca." Pojedinačni slučajevi, ali svaki pojedini je jedan slučaj previše, kaže "Mindener Tageblatt" a dnevnik "Neue Presse" iz Hannovera o istoj temi, naime, da oni koji krše ljudska prava moraju za to i odgovarati, piše: "Planirano uspostavljanje međunarodnoga kaznenog suda protiv ratnih zločina, genocida i zločina protiv čovječnosti znači tračak nade. Prvi put je naglašena simbolika: Tko zlostavlja druge ljude, tko ih ubija, tko ih siluje i tko ih iz "etničkih razloga" protjeruje iz njihovih domova, taj je zločinac. Medjutim, već i to, zapravo jednostavno saznanje je stvar definicije: Također i egzekucije u Sjedinjenim Američkim Državama su od države legitimirana umorstva - Washington to vidi posve drugačije. Uopće, svjetski policajac Amerika pokazuje posve samosvojna premišljanja o tim planovima - također i u pitanju, tko spada na optuženičku klupu međunarodnog suda. Vojnici Ujedinjenih naroda po mišljenju Washingtona, ne spadaju u tu kategoriju. Obrazloženje: Sud bi mogao biti zlouporabljen kao "politički tribunal" protiv akcija "plavih kaciga". Znači li to primjerice možda, da vojnici Ujedinjenih naroda koji su - kako se to dešavalo u Somaliji - iz osobnog zadovoljstva zlostavljali žene i muškarce - nisu ratni zločinci? (RDW) 190025 MET jun 98