RDW 16. VI PREGLED TISKA

NJEMAČKI RADIO - RDW 16. VI. 1998 Pregled tiska Zbivanja u vezi s Kosovom i pokušaji međunarodne zajednice da riješi krizu i nadalje ostaju u središtu pozornosti njemačkoga tiska. Teme komentara su zračni manevri NATO-a uzduž granica Jugoslavije, međunarodno-pravno pitanje mandata za moguću intervenciju zapadnog saveza na Kosovu ako ne uspije političko rješenje, kao i pitanje što mogu za rješavanje krize donijeti razgovori Slobodana Miloševića s ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom u Moskvi. Dnevnik 'Berliner Zeitung' piše među ostalim: "Poruka NATO-a bila je jasna kao rijetko do sada: Srbijanskom vođi Miloševiću, devedesetih godina najgorem ratnom huškaču u Europi, konačno se moraju pokazati granice do kojih može ići. Nasilje i "etnička čišćenja" protiv Albanaca na Kosovu moraju biti zaustavljeni. Konačno jednom jasne riječi. Čini se da su saveznici u NATO-u naučili nešto iz svojih pogrešaka u vrijeme rata u Bosni. Godinama su oklijevali, prijetili, ali nisu zaista napali. Posljedica: masovna umorstva koje su počinili ponajprije Srbi, zaustavljena su tek 1995. godine Daytonskim sporazumom - ali do tada je već 200 tisuća ljudi izgubilo život, a zemlja bila razorena i spaljena. To se ne smije ponoviti. Milošević mora znati da mu protiv kosovskih Albanaca neće biti ostavljene slobodne ruke." Zračni manevri su pokazali sposobnosti zapadnog saveza da ponovno intervenira u sukobu na Balkanu, iznosi mišljenje dnevnik 'Neue Osnabrücker Zeitung' i nastavlja: "Pa ipak, ostaje ponajprije neizvjesno, jesu li manevri postigli željeni učinak i ponukali jugoslavensku vladu na popuštanje. Odašiljanje dodatnih srpskih postrojba na Kosovo naznačuje, prije bi se moglo reći, suprotno od toga. Tome treba dodati da na Miloševića u prošlosti nisu ostavile nikakav dojam prijetnje ili demonstracije sile, već samo konkretne činjenice. Ukratko rečeno, opasnost vojne eskalacije ostaje akutnija no ikada." O debati među njemačkim vodećim političarima o tome je li za intervenciju zapadnog saveza na Kosovu prijeko potreban mandat Vijeća sigurnosti UN-a ili nije, dnevnik 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' primjećuje: "Nesporno je - u NATO-u kao i među njemačkim političarima, da je za vojnu intervenciju Zapada na Kosovu potrebna osnova u međunarodnom pravu. Njemački ministar vanjskih poslova Kinkel zastupa prevladavajuće mišljenje kad kaže kako to znači da je nuždan mandat Vijeća sigurnosti UN-a. Ministar obrane Rühe to opovrgava, ne navodeći neku drugu valjanu legitimaciju. U obranu svojih pozicija mogao bi on navesti, kako je "klasična" zabrana intervencije u proteklim godinama zbog nedopustivih posljedica postala dvojbena. Međutim, bilo kako bilo: Ako Zapad ne želi više mirno promatrati daljnja krvoprolića na Kosovu, onda ne može čekati na završetak znanstvenih rasprava." O mogućim rezultatima razgovora između Miloševića i Jeljcina u Moskvi, o čemu se dakako sinoć ništa nije moglo znati, dnevnik 'Süddeutsche Zeitung' iz Münchena piše: "Na Zapadu jača odlučnost za vojnu intervenciju, ako je potrebno i bez pristanka Rusije u Vijeću sigurnosti UN-a. Hoće li se međutim Milošević za ljubav Jeljcinu pokazati pripravnijim na popuštanje? On će u najboljem slučaju pristati na povlačenje za koji centimetar. Dakle, više negoli kompromis s ograničenim trajanjem, što bi Jeljcinu dopustilo da ostane u igri, jedva da bi mogao biti rezultat susreta dvojice predsjednika." Berlinski nadregionalni dnevnik 'Die Welt' osvrće se na prvo sudjelovanje njemačke postrojbe specijalaca KSK pri uhićenju bosanskog Srbina Milorada Krnojelca, osumnjičenog za ratne zločine u Bosni, te piše: "Posebna postrojba je time dala važan doprinos na teškome putu prema miru. Jer ratni zločinci koji su još na slobodi, onemogućavaju pomirbu bivših ratnih protivnika. Oni potkopavaju vjerodostojnost međunarodnoga suda i povrh toga među žrtvama zločina pobuđuju zov za osvetom. Prva akcija KSK postrojbe je međutim važna i u unutarnjopolitičkom pogledu u Njemačkoj. Ministar obrane Volker Rühe može time nastaviti uspješnu bilancu Bundeswehra." Berlinski 'Tageszeitung' komentira skup u Rimu za uspostavljanje međunarodnoga kaznenog suda ICC: Samo djelotvoran, funkcionalno sposoban, od Vijeća sigurnosti UN-a uvelike neovisan Međunarodni kazneni sud, može djelovati zastrašujuće: protiv počinitelja ratnih zločina i genocida, zločina protiv čovječnosti, kao i - treba se nadati - zločina oružane agresije. Iako Sjedinjene Američke Države i neke druge zemlje ponajprije ne žele sudjelovati pri tome jer se pribojavaju povreda svoga državnog suvereniteta: stvaranje takvog Međunarodnoga kaznenog suda bilo bi po značenju jednako prihvaćanju 'Opće deklaracije o ljudskim pravima' i ženevskoj konvenciji o humanitarnom međunarodnom pravu od prije 50 godina." (RDW) 162340 MET jun 98