DELO-INTERVIEW FRLEC-13. VI.

SLOVENIJA DELO 13. VI. 1998. 'Drnovšek me u cijelosti saslušao!' List donosi poveći interview sa slovenskim ministrom vanjskih poslova Borisom Frlecom, a najveći dio posvećen je odnosima s Hrvatskom. "- Problemi s Hrvatskom stari su sedam godina. Nisu li taj vječni optimizam, postavljanje i odgađanje rokova - zadnji je bio najava rješenja nekih bilateralnih pitanja do ovoga ljeta (izjava za susreta Frlec-Granić, siječanj '98.) - neozbiljni, namijenjeni samo ohrabrivanju sebe i javnosti? = Rado bih ponešto ublažio taj oštri stav. Slovenija s Hrvatskom nema problema, ima nekih neriješenih stvari. Uporaba izraza problem značila bi da su odnosi među susjednim državama problematični, što bi izazvalo daljnje probleme u ocjenjivanju tih stvari. Vaša druga, vrlo oštra tvrdnja, da sve ostaje neriješeno, nije točna. Bilanca sporazuma pokazuje da je puno toga uređeno, ali su neka poznata pitanja ostala neriješena. Optimizam je svojstven svakom konstruktivnom pristupu, s pesimizmom se može samo sjediti i čekati. Intenzitet dijaloga je visok. Možda nam na nekim područjima nedostaje ponešto političke volje, ali je ipak postignut znatan napredak na mnogim područjima. - Hrvatska se strana ponaša kao da joj ni nije stalo do razmjene stajališta: prijedlozi pregovarača ostaju u torbama, a diplomatsko povjerenstvo za granice nije se sastalo više od dvije godine. Odakle, dakle, ta velika očekivanja, i u svezi s posjetom predsjednika Franje Tuđmana Ljubljani? = Uz uvjet da postoji prava mjera dobre volje na obje strane, ti bi se problemi dali brzo riješiti. Zato bih se teško suglasio s vama da je optimizam bio neutemeljen. Kao što znate, četiri pogranična problema izvan su dosega diplomatskog izaslanstva. Na zadnjem susretu s ministrom Granićem dogovoreno je da će se diplomatsko izaslanstvo ipak sastati idućih dana i ponudili smo neka alternativna rješenja za određivanje morske granice. Takva bi rješenja zatim išla na političku ocjenu, a za vrijeme posjeta predsjednika Tuđmana bila bi i potvrđena. Posjet i njegov datum dio su normalnog postupka: najprije se odredi potreba posjeta, sa čime se svi slažemo, zatim pokusni datum, a ako taj ne zadovoljava neke kriterije, premjesti se. Nadam se i vjerujem da je posjet koji će biti 'okrunjen' nekim uspješnim postignućima, moguć ove godine u kasnu jesen. Na jednoj i na drugoj strani ne radi se o protokolarnom posjetu bez pravog sadržaja. - Je li taktika (vrijeme radi za Sloveniju, jačamo pregovaračke položaje, što je još nedavno izjavio premijer Drnovšek) po vašem mišljenju odgovarajuća? = Jako dvojim o tim izjavama, baš sam od premijera dobio poticaj da ubrzamo dinamiku kontakata na svim razinama. Govorim o kontaktima na barem tri područja: u gospodarskim djelatnostima koje se odnose na nuklearnu elektranu Krško, na području financijskih aranžmana, kad se radi o štedišama podružnice Ljubljanske banke, i o rješavanju granica. Ukratko, željeli smo postignuti što više kontakata na radnim razinama i oni su se ostvarili. Popis sastanaka koji su se održali posljednjih mjeseci ostavalja dubok dojam - no problemi su toliko zamršeni da za rješavanje trebamo više vremena nego što smo prvobitno predviđali. - Nedavno ste upozorili na problem nepostojanja suglasja glede pregovaračkih ishodišta u Sloveniji. Nanosi li Marjan Podobnik Sloveniji štetu? = Gospodin Podobnik je podpredsjednik slovenske vlade i Sloveniji jamačno ne nanosi štetu. U konsktruktivnom smislu upozorava na neke nedorečenosti. Tipičan primjer za to jest stajalište Slovenske narodne stranke o ratifikaciji već potpisanog sporazuma o pograničnom prometu i suradnji gdje su se neke dvojbe pokazale opravdanima, ali se nadam da će ih vlada razvodniti odgovorima na postavljena pitanja. - Slažete li se sa stajalištima koja izražava podpredsjednik vlade glede granice na moru i s njegovim maksimalističkim tezama? Ne šteti li to sređivanju bilateralnih odnosa? = Govorimo o pregovaračkim ishodištima i o činjenici da granica na moru nikada nije bila određena te o stvarnim zahtjevima Slovenije koja ima svoju morsku obalu, svoje more, i traži suverenost nad akvatorijem do međunarodnih voda. Mislim da smo sada vrlo blizu ostvarenju tog uvjeta koji je za Sloveniju nepromjenjiv. Diplomatsko izaslanstvo ima neke prijedloge koji to omogućavaju. - Podobnikova maksimalistička stajališta nisu štetna? = Ne znam o čemu zapravo govorite. Radi se o uvjetu kojeg je postavio državni zbor, o suverenosti nad Piranskim zaljevom i radi se o prirodnom zahtjevu Slovenije da ima prolaz do međunarodnih voda. U tome ne vidim ništa maksimalističkog. - Ali nesređeni odnosi s Hrvatskom međunarodno terete Sloveniju? = Slovenija sa svim susjedima želi što sređenije odnose. No bilo bi jako pogrešno shvaćanje da spomenuti odnosi Sloveniji otežavaju ulaz u europske i druge integracije. Ali istina je da je jedan od uvjeta za ulaz Hrvatske u Svjetsku trgovačku organizaciju (WTO) uređenje imovinskih odnosa sa susjedima, što znači nužnost sklapanja imovinsko-pravnog sporazuma. - Niste li za preuzimanja položaja izjavili da put u Europu vodi preko sređenih susjedskih odnosa? = To još uvijek tvrdim. Želimo dobre donose, ali ako oni na nekim područjima nisu uređeni, to ne može spriječiti naš ulaz u Europsku uniju. Poznati su slučajevi da članice EU-a - recimo na moru - još nemaju određenih granica; ako se dobro sjećam, radi se Saveznoj Republici Njemačkoj i Danskoj. - Ne izlažu li sugovornici tijekom posjeta prijestolnicama nesređene odnose? = Tu temu ne izlažu kao problematičnu. Naši sugovornici se, dakako, za njih zanimaju, ali bez ikakvih naznaka da bi to Sloveniju opterećivalo pri ostvarivanju njezinih težnja za ulazak u europske integracije. - Nismo li izgubili najjače adute u dogovorima S Hrvatskom, primjerice izgradnju phyrnske ceste? = U gradnji cestovne mreže preko Slovenije koja je deklarirano tranzitna država, ne vidim nikakve pregovaračke adute, jer ne odstupamo teritorij nego gradimo ceste koje su europske. To radimo u skladu s prihvaćenim prioritetima koje je prihvatio parlament, i s međunarodnim obvezama. Dio osimskih cesta spada među naše strategijske prioritete, a phyrnska cesta jedna je od značajnih europskih prometnica koja na našem dijelu još nije uvrštena među prioritetne zadaće, ali je jasno da ćemo prije ili kasnije izgraditi i taj dio ceste. - S obzirom na izvanredan interes Hrvatske za spomenutu cestu, vjerojatno bi sluh za nju ubrzao bilateralni dijalog... = Slovenija gradi ceste unutar prihvaćenih financijskih konstrukcija, što znači da u velikoj mjeri rabi vlastiti novac. Uz povoljnu financijsku konstrukciju, ne vidim razloga da ne izgradimo i tih 22 kilometra ceste koji su veza dvaju krakova phyrnske ceste. - U sređivanju odnosa s Hrvatskom očito nedostaje stručnih kriterija. Potrebna je politička odluka. Ali što kad status quo takvoj politici najviše odgovara. Vaš komentar! = Stručnih kriterija uopće ne nedostaje. - Navodim sasvim svježu izjavu visokog dužnosnika ministarstva vanjskih poslova. = Sasvim je jasno da je pri prijepornim odlukama na kraju potrebna politička odluka jer se radi o kompenzacijskoj razmjeni zemljišta, o izravnanju granice u skladu s postavljenim kriterijima, a treba uvažavati još neke druge činjenice i gospodarski interes. Radi se i o tradicionalnim težnjama i kretanjima stanovnika, recimo u Beloj krajini, gdje sadašnja granica neljudski razdvaja selo Sekulići; to znači da povjerenstvo treba postići suglasje, da selo mora živjeti na jednom teritoriju. - Odgađanje političkih odluka dakle nije problem? = Za sada još nije bilo prigode za političke odluke jer diplomatsko povjerenstvo još nije završilo svoj rad. Djelomična rješenja su predstavljena političkim skupinama u okviru slovenskog parlamenta gdje se nisu mogli čuti neki politički problemi. - Kako komentirate činjenicu da Hrvatska gradi alternativnu vezu s međunarodnom energetskom mrežom? = Svaka država ima diskrecijsko pravo da se brine za vitalne funkcije, kao što je recimo energetika, na svoj način. Koliko poznajem hrvatsku energetsku mrežu, njoj je nužno potreban potporni stup koji je prvobitno zamišljen kao druga nuklearna elektrana na Prevlaci. Nje neće biti, a umjesto nje gradit će se - ili se gradi - termocentrala. Logično je da se ta mreža povezuje na sve strane, pa svaka država mora si osigurati nesmetan dotok energije. Spomenuta gradnja nema nikakve veze s nuklearnom elektranom Krško koja trenutno, ako sam dobro obaviješten, dobavlja Hrvatskoj barem 20 posto potrebne energije. - Pripreme na alternativne izvore struje nisu povezane s tim da bi se Zagreb mogao odreći vlasništva, a time i troškova zatvaranja nukelarne elektrane Krško? = Susjedne su se republike u prvobitnoj pogodbi sporazumjele za zajedničku gradnju nuklearne elektrane. Njezin status u sadašnjim zakonskim odnosima, koji su se u međuvremenu već četiri puta promijenili, morat će odrediti međudržavno povjerenstvo. Poslovni problemi kao što su gospodarenje, ulaganja i zatvaranje elektrane, rješavaju se na poslovnom odboru. Zatvaranje Krškog je čimbenik koji ulazi u cijenu električne energije na pragu elektrane i glede toga Hrvatska je strana dala određeno jamstvo za plaćanje troškova; no ta jamstva ne ispunjavaju naša očekivanja. Razgovori i dalje traju. Trenutno najviše smeta činjenica što Hrvatska primljenu energiju ne plaća likvidno po cijeni koja je dogovorena na poslovnom odboru nuklearne elektrane Krško (...)" Razgovor je vodio Saša Vidmajer. 150109 MET jun 98