IZBORI U ČEŠKOJ: SOCIJALDEMOKRATI PREUZIMAJU VLAST?

ZAGREB/PRAG, 12. lipnja (Hina) - Među bivšim komunističkim zemljama srednje i istočne Europe Češka je jedna od rijetkih zemalja u kojima su stranke desnog centra sigurno pobjeđivale na svim slobodnim i demokratskim izborima održanim nakon pada komunizma. #l# Međutim, sudeći prema raspoloženju biračkog tijela, čini se da će i u toj zemlji na prijevremenim parlamentarnim izborima, koji se održavaju 19. i 20. lipnja, doći do promjene vlasti i da će ljevica predvođena Socijaldemokratskom strankom (ČSSD) Miloša Zemana formirati novu vladu. Prema najnovijim analizama, najjača češka stranka je ČSSD koja u predizbornim anketama dobiva između 22 i 28 posto glasova. Njeni potencijalni koalicijski partneri su lijeva stranka Umirovljenici za siguran život (DZJ) i centristička Kršćansko demokratska unija (KDU-ČSL). Umirovljenici su izrazito ojačali od posljednjih izbora održanih prije dvije godine kad s osvojenih 3,1 posto glasova nisu uspjeli prijeći izborni prag, a na predstojećim izborima računaju s desetak posto glasova. Porast popularnosti DZJ-a objašnjava se gospodarskim teškoćama u kojima se prošle godine našla Češka, a koje su uzrokovale veliki pad životnog standarda umirovljenika. Drugi potencijalni partner ČSSD-a su kršćanski demokrati Josefa Luxa. KDU-ČSL je participirala u vladi desnog centra Vaclava Klausa, čiji je pad u studenom prošle godine i doveo do prijevremenih izbora. Demokršćani su se još u vrijeme sudjelovanja u vlasti približavali oporbi kritizirajući osobito neke aspekte Klausove socijalne politike. Pred predstojeće izbore KDU-ČSL otvoreno nudi suradnju socijaldemokratima premda unutar stranke postoje određena neslaganja po tom pitanju. Dosad vladajuća Građanska demokratska stranka (ODS) Vaclava Klausa druga je stranka po snazi i u anketama dobiva između 14 i 19 posto glasova. Njen je potencijalni koalicijski partner desno orijentirana Unija slobode (US) Jana Rumla koja računa s nešto manje od deset posto glasova. US čine bivši članovi ODS-a koji su stranku napustili nakon serije financijskih skandala. Prema predizbornom istraživanju privatne agencije Sofres Factum, koalicija lijevog centra u kojoj bi bili socijaldemokrati, demokršćani i umirovljenici mogla bi osvojiti 103 mjesta u parlamentu koji ima 200 zastupnika, te tako oformiti većinsku vladu. Bez demokršćana koalicija ČSSD - DZJ ostala bi bez većine i osvojila samo 90 mandata. Potencijalna koalicija desnog centra sa ODS-om, Unijom slobode i KDU-ČSL-om osvojila bi samo 74 parlamentarna mjesta. Postoje i spekulacije o eventualnom formiranju velike postizborne koalicije koja bi uključila dvije najjače stranke ČSSD i ODS. Tu je mogućnost odbacio čelnik ODS-a Vaclav Klaus, dok ju je ČSSD-ov vođa Miloš Zeman opisao kao "krajnje smiješnu". Međutim, prema pisanju "Prague Posta", to je upravo ono što se očekuje od obojice lidera da izjavljuju u javnosti prije samih izbora. List tvrdi da je formiranje velike koalicije ono što mlada češka demokracija treba u bliskoj budućnosti. "Prague Post" vidi veliku koaliciju kao jedinu mogućnost za formiranje jake vlade i za vraćanje političke i gospodarske stabilnosti "koja tako žalosno nedostaje od posljednjih izbora sredinom 1996." Specifičnost češke političke scene je relativno velika snaga ekstremnih političkih stranaka: krajnje desne Republikanske stranke (SPR-RSČ) Miroslava Sladeka i krajnje lijeve Komunističke stranke (KSČM) Miroslava Grebeničeka. U češkoj se javnosti smatra da su te stranke izrazito nedemokratske, a "ozbiljne" političke stranke gotovo sasvim isključuju eventualno koaliranje u budućoj vladi sa SPR-RSČ odnosno KSČM. Međutim, prema predizbornim anketama, obje ekstremne stranke mogu računati s 5 do 10 posto glasova birača i na siguran ulazak u parlament. (Hina) dv ii 121603 MET jun 98