VLADA: BANKARSKI SUSTAV JE STABILAN

ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Bankarski sustav u Hrvatskoj je stabilan, kazao je na današnjoj sjednici Vlade premijer mr. Zlatko Mateša. Na rubovima tog sustava ima problema ali Hrvatska narodna banka i Vlada sposobni su se s njima nositi i rješavati te probleme.#L# Premijer Mateša te je stavove iznio u okviru rasprave o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama i štedionicama. Tim se izmjenama ukida načelo uzajamnosti kao nužnog preduvjeta za osnivanje banaka te podružnica i predstavništva banaka u Republici Hrvatskoj od strane inozemnih osoba. Takva intervencija u domaćem je zakonodavstvu nužna budući da pravni stručnjaci Svjetske trgovinske organizacije (WTO) ocjenjuju da načelo uzajamnosti nije u skladu s klauzulom najpovlaštenije nacije i da zato ne bi trebalo biti dio nacionalnih propisa pojedinih zemalja. U obrazloženju predloženog zakona ističe se kako se napuštanje načela uzajamnosti ne bi odnosilo na zemlje nečlanice WTO-a. Potpredsjednik Vlade Borislav Škegro izvijestio je o izvješću povjerenstva za potporu potrošača, odnosno o kretanju cijena nakon uvođenja poreza na dodanu vrijednost. Povjerenstvo je, kazao je Škegro, opravdalo svoje postojanje, a temeljem podataka i zadnjeg snimanja cijena od 29. travnja može se zaključiti da su se cijene stabilizirale. Škegro je kazao kako su najviše porasle cijene uslugama, što nema nikakvog opravdanja zbog uvođenja PDV-a. Stoga je nužno izmijeniti zakon, zakonskim odredbama kojima bi se u taj sektor uvelo više reda. Iz izvješća je razvidno da su cijene od uvođenja PDV-a porasle za 2,31 posto prosječno, ali ima i gradova, kao što su Osijek i Čakovec, gdje je rast cijena bio ispod toga. S druge strane prednjače Velika Gorica sa 5 posto i Zadar sa 4,2 posto povećanja cijena. Povjerenstvo predlaže Vladi ubrzati izmjene zakonskih propisa kojima se reguliraju cijene komunalnih usluga te da se razmotri opravdanost cijena usuga javnih poduzeća, naročito onih koja su u prethodnoj godini iskazala visoku dobit kao primjerice HPT. Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila izvješće o izvršenju državnog proračuna za prošlu godinu. Ministar financija Borislav Škegro kazao je da deficit iznosi oko 1 posto bruto domaćega proizvoda, te da je i izvješće Državne revizije vrlo pozitivno i puno bolje od prethodnih godina. Na zamolbu premijera da iznese podatke o državnom zaduživanju, Škegro je kazao da je Hrvatska danas zadužena daleko ispod planiranog. Zaduživanje u inozemstvu manje je za sto milijuna dolara nego li je to planirano. S tim u svezi spomenuo je i takozvane samuraj obveznice u japanskim jenima koje je Hrvatska namjeravala plasirati na svjetsko tržište. No, zbog toga što su nam sredstva bolje pritjecala i zbog nestabilnosti međunarodnog tržišta, odlučili smo da te obveznice ne stavljamo na svjetsko tržište, kazao je Škegro. Premijer je kazao kako izvješće o izvršenju proračuna pokazuje da je riječ o Hrvatskoj kao financijski urednoj zemlji i pohvalio Ministarstvo financija i Državnu reviziju. Na današnjoj sjednici Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o gradnji kojemu je cilj uvesti više reda u tu problematiku. Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Marko Širac naglasio je kako su predložene i kazne za prekršitelje sudionika u građenju, pa bi se tako za prvi prekršaj dozvola za građenje oduzimala na 6 mjeseci, a za ponovljeni prekršaj od 3 do 5 godina. Na prijedlog Ministarstva turizma Vlada će sa 194 milijuna kuna pomoći hotelskim poduzećima i turističkim naseljima u pripremi turističke sezone i podizanju kvalitete usluge. Vlada je donijela i program aktivnosti za pripremu razgradnje, djelomične rekonstrukcije i sanacije prostora Tvornice elektroda i ferolegura u Šibeniku. Premijer Mateša kazao je kako je to izuzetno važan program koji će pomoći gradu Šibeniku u daljnjem razvitku. Vlada je današnjim uredbama osnovala pet veleučilišta, i to dva u Zagrebu te u Rijeci, Splitu i Požegi, kao i 8 visokih učiteljskih škola u hrvatskim gradovima. Ministar prosvjete i športa Božidar Pugelnik izvijestio je da je jučer za vrijeme štrajka u Hrvatskoj radilo 780 škola, a 407 ih nije radilo. Ti su podaci Ministarstvu dostavljeni iz županija. (Hina) sšh ds 211350 MET may 98