NJEMAČKA 8. VI. DIE WELT: NJEMAČKA U GROZNICI REFERENDUMA

NJEMAČKA DIE WELT 8. VI. 1998. Referendum kao novi masovni šport? Sudionici zasjedanja Katoličke akademije u Bavarskoj zaključili su da referendumi ugrožavaju reprezentativnu demokraciju, prenosi Hannes Burger. "Nijedan izlagač nije se želio potpuno odreći elemenata izravne demokracije - svaki je naveo i prednosti izravnog sudjelovanja građana u političkom odlučivanju. No, gotovo svi su potvrdno odgovorili na pitanje 'Ugrožavaju li referendumi reprezentativnu demokraciju?', postavljeno na zasjedanju Katoličke akademije u Bavarskoj. Ta je tema trenutačno dvostruko aktualna: na saveznoj razini crveno-zelena koalicija namjerava nakon izborne pobjede ponovno uvesti instrument referenduma; u Bavarskoj inicijativa 'Više demokracije' želi opetovanim zahtjevom za referendumom o promjeni ustava potkopati ispravke komunalnih referenduma koje je zatražio ustavni sud. Potom su izrađeni argumenti pro et contra - u prvom redu na temelju iskustava, prikupljenih u Bavarskoj, i usporedbe s posve drugačijim švicarskim tradicijama. Profesor za javno pravo na münchenskom sveučilištu Hans Zacher podsjetio je na autore bavarskog ustava. Pod utjecajem Wilhelma Högnera, jedinog bavarskog premijera iz redova SPD-a, utvrđeni su 1946. prvi elementi narodnog zakonodavstva: pri opozivanju pokrajinske skupštine, potvrdi ili odbijanju ustavne promjene koju je pokrajinska skupština usvojila, te pri izravnoj plebiscitarnoj promjeni ustava. Pritom je intervencija SAD po Zacheru prouzročila 'neujednačeno stanje osnovu kao početnu grešku': dok su zastupnici koje je izabrao narod morali okupiti dvotrećinsku većinu kako bi promijenili ustav, zahtjev za održavanjem referenduma treba potporu tek deset posto birača, a u referendumu je dovoljna obična većina sudionika - čak i bez kvoruma. To je dugo bilo nevažno zato što je prvi referendum organiziran tek 1968. - nakon toga inicirano ih je tek nekoliko, a neki od njih bili su neuspješni. Tek su proteklih godina zahtjevi za održavanjem referenduma 'postali masovni šport kao da je posrijedi plebiscitarna groznica' (Zacher). U raspravi je potom skrenuta pozornost da taj trend vjerojatno ima svoje uzroke: nedostatnu spremnost stranaka na kompromis i na dogovor, slom temeljnih demokratskih vrijednosti, uzrokovan jednostranim zahtjevima građana, upućenim državi, i 'mentalitet punog kasko-osiguranja', razvijen u borbi stranaka za raspodjelu vlasti. Polarizacija, namjerno potaknuta aktivnostima stranaka, dodatno je pojačana zahtjevima za referendumom, kojima podređene skupštinske oporbene stranke žele dezavuirati većinu u pokrajinskoj skupštini', i rezultira po Zacherovu mišljenju 'blokadom demokracije kroz njezinu destabilizaciju i delegitimaciju'. Pokrajinska skupština slobodnih birača i nestranački gradonačelnik (bivši član SPD-a) žalili su se na pojačanu nesigurnost u komunalnom planiranju. Naime, podređeni političari u skupštini i građani čiji su interesi pogođeni, mogli bi u tom slučaju jednostavno uz pomoć zahtjeva za referendumom suprotno općem dobru blokirati (...) sve što im ne odgovara. Dok komunalni političari usprkos takvoj neutralizaciji njihovih odluka i dalje snose odgovornost, nakon referenduma nitko više nije odgovoran za posljedice. U međuvremenu su već 'ekscesni rezultati referenduma' rezultirali nepredvidivim nepoznanicama u pitanjima jamstva, strašeći ulagače i smanjujući spremnost dobrih ljudi u komunalnim službama za bilo kakav angažman budući da ne mogu odlučivati ni o čemu. Stručnjaci mogu objasniti stručnu stranu problema skupštini, ali ne i čitavom narodu, kazao je profesor za javno pravo na sveučilištu Heidelberg i sudac ustavnog suda Paul Kirchhof. Na saveznoj razini ustav je dosad određivao da građani odlučuju putem izbora, a ne na referendumima, raspisanim o pojedinim pitanjima (...)", prenosi na kraju članka Hannes Burger. 082348 MET jun 98