ZAGREB, 5. lipnja (Hina) - Ban Josip Jelačić velika je ličnost novije hrvatske povijesti i njen dobar duh koji su, u presudnim razdobljima s pjesmom "Ustani bane", prizivali brojni hrvatski naraštaji. Kultna Jelačićeva ličnost
primjerom je kako u odlučnim trenucima treba donositi odluke bez obzira na težinu okolnosti u kojima se donose i njihovu moguću kratkotrajnost i neostvarivost. Tako je o liku i mjestu mitskoga bana u hrvatskoj povjesnici govorio predsjednik Hrvatskoga državnog sabora akademik Vlatko Pavletić na svečanoj akademiji, održanoj večeras u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu. U povodu 150. obljetnice ustoličenja Josipa Jelačića za hrvatskoga bana akademiju je priredila Gradska skupština Grada Zagreba.
ZAGREB, 5. lipnja (Hina) - Ban Josip Jelačić velika je ličnost
novije hrvatske povijesti i njen dobar duh koji su, u presudnim
razdobljima s pjesmom "Ustani bane", prizivali brojni hrvatski
naraštaji. Kultna Jelačićeva ličnost primjerom je kako u odlučnim
trenucima treba donositi odluke bez obzira na težinu okolnosti u
kojima se donose i njihovu moguću kratkotrajnost i neostvarivost.
Tako je o liku i mjestu mitskoga bana u hrvatskoj povjesnici govorio
predsjednik Hrvatskoga državnog sabora akademik Vlatko Pavletić na
svečanoj akademiji, održanoj večeras u Staroj gradskoj vijećnici u
Zagrebu. U povodu 150. obljetnice ustoličenja Josipa Jelačića za
hrvatskoga bana akademiju je priredila Gradska skupština Grada
Zagreba. #L#
Vladajući u osobito burnom i teškom razdoblju hrvatske nacionalne
povijesti između 1848. i 1859. godine, ban Josip Jelačić uspio je
pružiti odlučan otpor mađarskome hegemonizmu prema Hrvatskoj,
istaknuo je u uvodnom izlaganju predsjednik zagrebačke Gradske
skupštine Zlatko Canjuga. Za kratko vijeme svoga banovanja Jelačić
je uspio okupiti cijelu Hrvatsku od Drave do Boke Kotorske i od ušća
Save u Dunav do mora. Jelačić je, skoro istovremeno, ukinuo davno
preživjelo feudalno uređenje i sazvao prvi hrvatski zastupnički
Sabor, rekao je Canjuga. Politička uloga kao i vojni i politički
postupci Josipa Jelačića nailazili su u historiografiji na
dvojbene ocjene. No takva su stajališta bila posebice izražena u
razdoblju bivše jugoslavenske marksističke historiografije,
podsjetio je predsjednik zagrebačke Gradske skupštine, ustvrdivši
da hrvatska historigrafija nema razloga za takve stavove jer je
Jelačić branio hrvatske zemlje od mađarskoga hegemonizma.
S tim je u vezi, akademik Pavletić podsjetio na Jelačićeve riječi:
"Povijest će govoriti o meni, ali nitko neće znati što se događalo u
mom srcu".
Ustoličenje bana Jelačića obavljeno je 5. lipnja 1848. na Trgu sv.
Katarine na zagrebačkomu Gornjem gradu pred Hrvatskim državnim
saborom i okupljenim mnoštvom ljudi iz skoro svih krajeva Hrvatske,
nazočni nisu bili samo predstavnici Dalmacije. Na čin i
tradicionalnu proceduru Jelačićeva ustoličenja, koja se održala
pod "vedrim nebom", podsjetio je dr. Igor Gostl.
Prigodan umjetnički program izveli su glumac Joško Ševo i mješoviti
zbor "Kralj Zvonimir" pod ravnanjem Vinka Glasnovića. Uz pratnju
Zagrebačkih mažoretkinja i puhačkoga orkestra "Pačetanci",
sudionici svečanosti uputili su na središnji zagrebački trg - Trg
bana Josipa Jelačića gdje su prigodni program nastavila izvoditi
zagrebačka kulturno-umjetnička društva.
(Hina) ip ds
052215 MET jun 98