ZAGREB, 5. lipnja (Hina) - Hrvatski pokret 1848. epohalni je iskorak Hrvatske, unatoč brojnim otegotnim okolnostima, u novo društvo, u kojemu i danas živimo. Revolucionarna zbivanja u tadašnjoj Europi u Hrvatskoj su počela legalnim
putem, u skladu s tradicijom hrvatske ustavnosti, ustvrdio je prof. dr. Nikša Stančić, govoreći o Hrvatskome pokretu 1848. U povodu obilježavanja 150. obljetnice događaja imenovanih kao Hrvatski pokret, Hrvatska je akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) danas priredila javni sastanak u Akademijinoj Preporodnoj dvorani na zagrebačkomu Gornjem gradu.
POKRETA IZ 1848.
ZAGREB, 5. lipnja (Hina) - Hrvatski pokret 1848. epohalni je
iskorak Hrvatske, unatoč brojnim otegotnim okolnostima, u novo
društvo, u kojemu i danas živimo. Revolucionarna zbivanja u
tadašnjoj Europi u Hrvatskoj su počela legalnim putem, u skladu s
tradicijom hrvatske ustavnosti, ustvrdio je prof. dr. Nikša
Stančić, govoreći o Hrvatskome pokretu 1848. U povodu
obilježavanja 150. obljetnice događaja imenovanih kao Hrvatski
pokret, Hrvatska je akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) danas
priredila javni sastanak u Akademijinoj Preporodnoj dvorani na
zagrebačkomu Gornjem gradu. #L#
U toj je dvorani 25. ožujka 1848. održana velika Narodna skupština
na kojoj je Ljudevit Gaj čitao 30 poznatih točaka Zahtijevanja
naroda, a prepuna je dvorana oduševljeno pozdravila čitanje već
prve točke u kojoj se zahtijevalo imenovanje baruna Josipa Jelačića
za hrvatskoga bana.
Razdoblje Hrvatskoga pokreta od velike je važnosti za Hrvatsku jer
je tada, u kratku vremenu, prijeđen put od želja do zahtjeva,
istaknuo je, otvarajući sastanak, predsjednik Hrvatskoga državnog
sabora akademik Vlatko Pavletić. Pozornost hrvatske javnosti treba
dodatno usmjeriti na te događaje jer su tada stvoreni i temelji
moderne demokracije u Hrvatskoj, rekao je akademik Pavletić.
Predsjednik Hrvatskoga državnog sabora podsjetio je da je, među
tada istaknutim zahtjevima, bio i onaj o preuređenju Austro-
ugarske Monarhije, što ga je Bečki dvor odbio. I najnovija
povijest, tj. hrvatske težnje iz 1990. za konfederalnim
preuređenjem bivše Jugoslavije, svjedoči o kontinuitetu hrvatske
borbe i legalističkih konfederalnih zahtjeva i težnja, istaknuo je
akademik Pavletić.
Točno prije 150 godina na današnji je dan ban Josip Jelačić
izgovorio bansku prisegu pred Hrvatskim saborom, konstituiranim
prvi put u svojoj dotadašnjoj povijesti kao zastupnički, a ne više
staleški sabor. Jelačićevo je ustoličenje, rekao je akademik
Hodimir Sirotković, obavljeno u skladu s hrvatskom tradicijom, a
ban Jelačić održao je svoj znameniti pragmatski govor u kojemu je
naglasio važnost uređenja političkih odnosa s Ugarskom i istaknuo
da je "isteklo vrijeme da jedan narod gospodari nad drugim".
Zabilježeno je da je ban govor održao pred Hrvatskim saborom koji
je, pod otvorenim nebom, zasjedao na Trgu sv. Katarine na Gornjemu
gradu, i pred mnoštvom ljudi koji su zbog toga događaja doputovali
iz svih hrvatskih krajeva.
U izlaganju o Jelačićevu izbornome redu i najvažnijim
državnopravnim ispravama Hrvatskoga državnog sabora akademik
Sirotković je ocijenio da je Jelačićev izborni red bio razmjerno
konzervativan, ali su njegova načela, kao i tada doneseni
državnopravni akti, Hrvatskoj, za dulje vrijeme, stvorili
perspektivu demokratskoga razvoja.
(Hina) ip dd
051706 MET jun 98