FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

JAVNI SASTANAK U POVODU 150. OBLJETNICE HRVATSKOGA POKRETA IZ 1848.

ZAGREB, 5. lipnja (Hina) - Hrvatski pokret 1848. epohalni je iskorak Hrvatske, unatoč brojnim otegotnim okolnostima, u novo društvo, u kojemu i danas živimo. Revolucionarna zbivanja u tadašnjoj Europi u Hrvatskoj su počela legalnim putem, u skladu s tradicijom hrvatske ustavnosti, ustvrdio je prof. dr. Nikša Stančić, govoreći o Hrvatskome pokretu 1848. U povodu obilježavanja 150. obljetnice događaja imenovanih kao Hrvatski pokret, Hrvatska je akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) danas priredila javni sastanak u Akademijinoj Preporodnoj dvorani na zagrebačkomu Gornjem gradu.
POKRETA IZ 1848. ZAGREB, 5. lipnja (Hina) - Hrvatski pokret 1848. epohalni je iskorak Hrvatske, unatoč brojnim otegotnim okolnostima, u novo društvo, u kojemu i danas živimo. Revolucionarna zbivanja u tadašnjoj Europi u Hrvatskoj su počela legalnim putem, u skladu s tradicijom hrvatske ustavnosti, ustvrdio je prof. dr. Nikša Stančić, govoreći o Hrvatskome pokretu 1848. U povodu obilježavanja 150. obljetnice događaja imenovanih kao Hrvatski pokret, Hrvatska je akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) danas priredila javni sastanak u Akademijinoj Preporodnoj dvorani na zagrebačkomu Gornjem gradu. #L# U toj je dvorani 25. ožujka 1848. održana velika Narodna skupština na kojoj je Ljudevit Gaj čitao 30 poznatih točaka Zahtijevanja naroda, a prepuna je dvorana oduševljeno pozdravila čitanje već prve točke u kojoj se zahtijevalo imenovanje baruna Josipa Jelačića za hrvatskoga bana. Razdoblje Hrvatskoga pokreta od velike je važnosti za Hrvatsku jer je tada, u kratku vremenu, prijeđen put od želja do zahtjeva, istaknuo je, otvarajući sastanak, predsjednik Hrvatskoga državnog sabora akademik Vlatko Pavletić. Pozornost hrvatske javnosti treba dodatno usmjeriti na te događaje jer su tada stvoreni i temelji moderne demokracije u Hrvatskoj, rekao je akademik Pavletić. Predsjednik Hrvatskoga državnog sabora podsjetio je da je, među tada istaknutim zahtjevima, bio i onaj o preuređenju Austro- ugarske Monarhije, što ga je Bečki dvor odbio. I najnovija povijest, tj. hrvatske težnje iz 1990. za konfederalnim preuređenjem bivše Jugoslavije, svjedoči o kontinuitetu hrvatske borbe i legalističkih konfederalnih zahtjeva i težnja, istaknuo je akademik Pavletić. Točno prije 150 godina na današnji je dan ban Josip Jelačić izgovorio bansku prisegu pred Hrvatskim saborom, konstituiranim prvi put u svojoj dotadašnjoj povijesti kao zastupnički, a ne više staleški sabor. Jelačićevo je ustoličenje, rekao je akademik Hodimir Sirotković, obavljeno u skladu s hrvatskom tradicijom, a ban Jelačić održao je svoj znameniti pragmatski govor u kojemu je naglasio važnost uređenja političkih odnosa s Ugarskom i istaknuo da je "isteklo vrijeme da jedan narod gospodari nad drugim". Zabilježeno je da je ban govor održao pred Hrvatskim saborom koji je, pod otvorenim nebom, zasjedao na Trgu sv. Katarine na Gornjemu gradu, i pred mnoštvom ljudi koji su zbog toga događaja doputovali iz svih hrvatskih krajeva. U izlaganju o Jelačićevu izbornome redu i najvažnijim državnopravnim ispravama Hrvatskoga državnog sabora akademik Sirotković je ocijenio da je Jelačićev izborni red bio razmjerno konzervativan, ali su njegova načela, kao i tada doneseni državnopravni akti, Hrvatskoj, za dulje vrijeme, stvorili perspektivu demokratskoga razvoja. (Hina) ip dd 051706 MET jun 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙