SVE VEĆI BROJ ŽIDOVA IZ BIVŠEG SSSR-A ODLAZI U NJEMAČKU

TEL AVIV, 5.lipnja (Hina) - U posljednjih nekoliko godina Njemačka, sve više postaje atraktivna destinacija za židovske iseljenike iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, dok istovremeno broj Židova iz tih zemalja koji se odlučuju na useljenje u Izrael ili SAD iz godine u godinu sve više opada.#L# Od 1989. do kraja 1997. u Njemačku se uselilo oko 91.000 Židova nasuprot 330.000 Židova koji su za zemlju useljenja izabrali SAD i Kanadu, dok je 722.000 Židova iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, svoj novi dom našlo u Izraelu. No, u posljednje tri godine sve je veći broj molbi za useljenje u Njemačku. Tako se na primjer, 1994. godine u Njemačku uselilo 9.000 Židova iz bivšeg Sovjetskog Saveza, dok se 1997. godine u Njemačku uselilo 19.500 Židova. Dozvolu za useljavanje čeka još 30.000 sovjetskih Židova. Njemačke vlasti provjeravaju židovsko porijeklo kandidata za useljenje, budući da njemački zakon Židove iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza tretira kao izbjeglice. U isto vrijeme broj molbi Židova iz bivšeg SSSR-a za useljenje u Ameriku dvostruko je smanjen, dok je broj useljenika u Izrael smanjen s 68.000, koliko ih je bilo 1994., na 54.600 koliko ih je emigriralo u židovsku državu 1997. Useljavanje Židova u Njemačku neprestano je u porastu, usprkos visokoj stopi nezaposlenosti među emigrantima. Statistika pokazuje da je tek 16,7 posto novouseljenih Židova u Njemačkoj pronašlo posao, a velika većina nije našla posao u svojoj profesiji. Čak 37,5 posto tih useljenika živi od pomoći za nezaposlene, 25 posto ih pohađa tečajeve njemačkog jezika, dok njih 11,8 posto pohađa tečajeve za prekvalifikaciju. Čelnici njemačke židovske zajednice tvrde da prilikom donošenja odluke o zemlji useljenja najveći broj emigranata ne razmišlja o perspektivama zaposlenja, već se u prvom redu rukovodi visinom trenutačne i neposredne novčane pomoći koju dobija od vlade, a ta je pomoć veća u Njemačkoj nego u Izraelu ili u SAD. Židovski emigranti iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza dobijaju svakog mjeseca, tijekom dvije godine, 600 njemačkih maraka po osobi, a primaju i subvencioniranu stanarinu u trajanju od dvije godine od dana useljenja, zatim primaju besplatnu socijalnu i zdravstvenu zaštitu, besplatne tečajeve za profesionalno osposobljavanje itd. Od 1994., kada je u Njemačkoj usvojen novi zakon o izbjeglicama, broj izbjeglica kojim se dozvoljava ulazak u zemlju je drastično smanjen. Ovaj zakon se ne odnosi na židovske useljenike, kojim se automatski dodjeljuje status izbjeglica i koji uživaju mnoge povlastice. Savjetnik izraelskog premijera za pitanja emigracije, Zeev Gizel izjavio je da će "ovim tempom, u sljedeće dvije do tri godine broj židovskih useljenika u Njemačku prerasti broj useljenika u Izrael". (Hina) bz nab 051253 MET jun 98