FAZ-ŠTO ĆE BITI S KOSOVOM-4. VI.

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 4. VI. 1998. Što će biti s Kosovom? "Dok se prolijevanje krvi na Kosovu nastavlja sve jače, međunarodna se zajednica i dalje nada rješenju sukoba pregovorima. Pri tome nestaju izgledi za mir koji ne bi bio postignut oružanom silom. Za svoga posjeta Washingtonu vodeći predstavnici kosovskih Albanaca nedvojbeno su potvrdili da je regija 'u prvoj fazi rata'. Za prošli petak planirani drugi krug albansko-srpskih razgovora bio je otkazan. Hoće li ovoga petka doći do novih pregovora, moramo pričekati. Što više sela na Kosovu spaljuju srpski policajci i vojnici, to manje povjerenje albanski pregovarači imaju u svoje srpske partnere u pregovorima. U jednoj raspravi koju su organizirali Deutsche Welle i Društvo za južnu Europu u Koelnu, jedan je član kosovsko-albanskog pregovaračkog povjerenstva tražio da prvi element razgovora sa Srbima bude stvaranje povjerenja. Uz to bi trebalo vijećati o 'sigurnosnom paketu' kako ljudi u regiji više ne bi živjeli u smrtnom strahu. Tek kao treću točku naveo je pregovore o budućem statusu regije - ključnom pitanju sukoba. Različita stajališta nepomirljiva su glede budućnosti Kosova. Kosovari ustrajno traže međunarodno priznanje svoje 'republike Kosovo' potvrđene još 1991. referendumom. Da bi to postigli, regija mora najprije biti stavljena pod međunarodnu upravu. Izabrani predsjednik kosovskih Albanaca Ibrahim Rugova ponovio je taj prijedlog za svoga posjeta sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku. Vlada u Beogradu koja je 1989. Kosovu oduzela njegovu autonomiju, želi naprotiv sve ostaviti kako jest. Strane posrednike u pregovorima s Albancima odbija objašnjenjem da je to unutarnja stvar. Međunarodna zajednica vjeruje da mora odbiti i stajalište beogradske vlade i Kosovara. Ni nezavisnost ni održanje 'statusa quo' nije prihvatljivo. Umjesto toga kontaktna skupina iz Sjedinjenih Država, Rusije, Velike Britanije, Francuske, Italije i Njemačke traži ne baš točno definiranu autonomiju. Riječ je o 'sadržajnom samoupravljanju' i 'poboljšanom statusu' u Saveznoj Republici Jugoslaviji; pri tomu Rusija, kako se moglo čuti u Kolenu, ustraje na rješenju unutar Srbije. Amerikanci i Europljani očito žele da bude ponovno uspostavljena autonomija, barem u onom opsegu kakva je postojala po ustavu iz 1974. Jedan je njemački diplomat izjavio u Koelnu da je međunarodna zajednica pred problemom da s jedne strane Srbima jasno dade do znanja da autonomija za Kosovo nije korak prema nezavisnosti regije, a s druge strane da Albancima zajamči da im autonomiju nitko više ne može oduzeti. No raspravlja se i o drugim, često nerealnim modelima političkog rješenja kosovskog problema. Tako je u Koelnu spomenut prijedlog da uzor bude Daytonski sporazum za Bosnu i da se Kosovo podijeli na dva dijela od kojih bi svaki uspostavio 'posebne odnose' sa susjednim državama. Osim toga je upozoreno na planove kosovsko-albanskog političara Demacija koji je predložio stvaranje konfederacije koju je nazvao 'Balkanija' u kojoj bi se udružili Kosovo, Crna Gora i Srbija kao tri nezavisne države. Ili bi trebalo obratiti pozornost na planove srpskih intelektualaca po kojima bi Srbiju trebalo podijeliti na deset regija - dvije među njima na Kosovu - a svaka od njih trebala bi biti zastupljena u domovima beogradskog parlamenta? Takva se zamisao temelji na razmišljanjima da bi se kosovsko pitanje u demokratskoj Srbiji riješilo samo od sebe. Naprotiv se manje neobičnom čini mogućnost da bi Kosovo - pored Srbije i Crne Gore - moglo postati trećom republikom Jugoslavije. U tom se smislu jedan predstavnik albanske vlade u Tirani izjasnio za 'republiku minus' - da izdvajanje iz federacije kosovskim Albancima neće biti moguće. I zbog vrlo napetih odnosa između Srbije i Crne Gore, budućnost Savezne Republike Jugoslavije ipak je nesigurna. Osim toga nije jasno što će biti s drugim regijama Srbije, Vojvodinom i Sandžakom ako Kosovo postane republika. U Koelnu je izražena jeziva misao koja bi unatoč tomu mogla govoriti u prilog takvom rješenju: kad bi jugoslavenski predsjednik Milošević prihvatio Kosovo kao jednu od republika, ne bi bilo isključeno da jednim potezom istodobno ograniči prava triju republika. Kosovski Albanci tada ništa ne bi dobili. Zbog svakodnevne patnje na Kosovu takve zamisli i prijedlozi rješenja koje su iznijeli diplomati, djeluju tjeskobno" - izvješćuje Oliver Hoischen. 050044 MET jun 98