ZAGREB, 3. lipnja (Hina) - Institucija pučkog pravobranitelja u potpunosti je zaživjela, treba je i dalje jačati kako bi uspješno ispunjavala svoje ustavne i zakonske obveze. Naglasci su to iz rasprave o Izvješćo o radu pučkog
pravobranitelja za 1997. godinu kojeg su danas podržali predstavnici klubova zastupnika Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora. Izvješće je ocijenjeno vrlo dobrim, iscrpnim, s konkretnim primjerima, no u raspravi je zamijećeno da bi Vlada i Sabor s više pažnje trebali reagirati na inicijative pučkog pravobranitelja.
ZAGREB, 3. lipnja (Hina) - Institucija pučkog pravobranitelja u
potpunosti je zaživjela, treba je i dalje jačati kako bi uspješno
ispunjavala svoje ustavne i zakonske obveze. Naglasci su to iz
rasprave o Izvješćo o radu pučkog pravobranitelja za 1997. godinu
kojeg su danas podržali predstavnici klubova zastupnika
Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora. Izvješće je
ocijenjeno vrlo dobrim, iscrpnim, s konkretnim primjerima, no u
raspravi je zamijećeno da bi Vlada i Sabor s više pažnje trebali
reagirati na inicijative pučkog pravobranitelja. #L#
Po riječima Bože Kovačevića (LS) najalarmantniji podatak iz
Izvješća je da se 40 posto onih koji su se obratili pučkom
pravobranitelju žalio na rad sudova. Ocijenio je da Vlada, posebice
neka ministarstva, nisu uvažavali mišljenje pučkog
pravobranitelja nego su pružali zaštitu onima koji krše zakone i
ljudska prava.
Porast obima poslova pučkog pravobranitelja govori da su građani
prihvatili tu instituciju, istaknuo je Petar Žitnik (HSS). Na nizu
pak konkretnih primjera iz Izvješća može se, kazao je, vidjeti
"kako Hrvatska još nije do kraja pravna država". Žitnik je, kao i
niz drugih zastupnika, upozorio na ocjenu kako pojedinici na
lokalnim razinama često samovoljno krše Ustav i zakone, poručivši
da se mora naći načina da se "obuzdaju lokalni moćnici".
Prema Izvješću niz je povreda prava ekonomsko-socijalne naravi,
kazao je Mato Arlović (SDP). On smatra da Vlada treba ispuniti
obveze koje proizlaze iz rada pučkog pravobranitelja, kao i da se
Sabor oglušivao na pojedine njegove pozive i inicijative. Da je
Sabor reagirao izmjenama zakona, ne bi se događalo da o njima
odlučuje Ustavni sud, poručio je Arlović.
Po riječima Damira Kajina (IDS) treba osnažiti ulogu pučkog
pravobranitelja i prema tijelima državne i lokalne vlasti. Problem
je što nema mehanizama za provedbu volje pučkog pravobranitelja, a
to bi trebalo urediti izmjenama Zakona, rekao je Kajin.
U ime Kluba zastupnika nacionalnih manjina Njegovan Starek ističe
kako je zaključak Izvješća o "samovolji pojedinih lokalnih
čelnika" posebno vidljivo u propustima županijskih ureda oko upisa
narodnosti nacionalnih manjina.
Joško Kontić (HSLS) upozorio je na raskorak sredstava i mogućnosti,
predloživši da se već u rebalansu proračuna razmisili o povećanju
sredstava Uredu pučkog pravobranitelja.
Po ocjeni Ante Đapića (HSP) većina problema nije pravne nego
političke naravi. Izvješće je snimilo situaciju, ali nije ušlo u
uzroke problema, kazao je Đapić, te istaknuo kako je nekorektno da
domovnicu dobivaju "pokretači pobune u Hrvatskoj", a ne dobivaju je
branitelji Domovinskog rata - Albanci ili Muslimani.
Zalažući se za jačanje uloge pučkog pravobranitelja, Bosiljko
Mišetić (HDZ) posebno upozorava na težak položaj Hrvata iz BiH koji
dobivanjem hrvatskog državljanstva nisu mogli ostvariti ni status
izbjeglica, niti prognanika. Stoga je predložio da Sabor zaduži
pučkog pravobranitelja da posebno prati taj fenomen.
Više su puta zastupnici u raspravi spomenuli probleme stradalnika
Domovinskog rata, posebice prognanika. Podsjetili su pritom i na
inicijativu pučkog pravobranitelja za ukidanje članka 14. stavak
2. Zakona o statusu prognanika i izbjeglica (zabrana prisilne
deložacije dok im se ne osigura odgovarajući smještaj). Ta će
inicijativa, drži Jadranka Kosor (HDZ), biti nepotrebna kada se
izradi program dvosmjernog povratka.
(Hina) bm/bn im
031452 MET jun 98