IZVJEŠĆE O RADU PUČKOG PRAVOBRANITELJA

ZAGREB, 3. lipnja (Hina) - Pučki pravobranitelj Ante Klarić u nastavku 31. sjednice Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora podnio je Izvješće o radu Pučkog pravobranitelja za 1997. godinu. Posebnu je pozornost posvetio Vladinu očitovanju na Izvješće, ocijenivši da je Vlada, koja je inače podržala rad i Izvješće pučkoga pravobranitelja, nekim svojim ocjenama dovela u pitanje autoritet članka 2. Zakona o pučkom pravobranitelju u kome se navodi da je pravobranitelj neovisan i samostalan u radu i da mu nitko ne smije davati upute i naloge. S obzirom da se ovdje radi o uputama i dijelom o nekim nalozima, mislim da je Vlada prekoračila ovlasti, kazao je Klarić.#L# Ocijenio je da je u Vladinom odgovoru na neki način dovedeno u pitanje i načelo diskrecije, jer se poimenično spominju ljudi koji su se obratili Uredu pučkog pravobranitelja. Mnogo je slučajeva još u procesu i poimenično spominjanje moglo bi dovesti do diskriminacije prema tim ljudima pred tijelima državne uprave. Klarić je odbacio primjedbe iz javnosti da je pučki pravobranitelj htio proširiti svoju nadležnost dirajući u rad sudbene vlasti, pojašnjavajući da je kao pravobranitelj htio pomoći, sukladno sudskim poslovnicima, da se ubrza rješavanje nekih slučajeva. Prihvaćajući da se pučki pravobranitelj više ne služi tim intervencijama, Klarić je rekao da će Odboru za pravosuđe Zastupničkog doma dostavljati izvješća o žalbama građana na sporost sudova. Navodeći kako je s pozicije pučkog pravobranitelja u svim situacijama pokušavao obrazlagati da je Hrvatska žrtva onoga što se (u agresiji) dogodilo, Klarić je istaknuo da sada moramo graditi demokratsko društvo. "Nemamo ni demokratske, ni slobodarse tradicije i mnogima o vratu visi mlinski kamen prošlog sustava, posebno u sferi birokracije", ustrdio je, pozivajući da se državna birokracija svede na mjeru koja će biti u funkciji građana. Klarić je istaknuo i kako izravno ili neizravno neke negativne pojave utječu na stanje ljudskih prava i raspoloženje građana. Pri tom je naveo pritužbe građana, koje se odražavaju na njihov socijalni, statusni i materijalni položaj. Najavljujući da će se ubuduće baviti i problemima radnika koji mjesecima ne primaju plaću, Klarić je upozorio da se pojavama "kleptokracije" ugrožavaju ljudska i građanska prava. Pučki je pravobranitelj ukazao i na uspostavljenu, visoku razinu suradnje na području zaštite ljudskih prava s međunarodnim organizacijama. Na suradnji je zahvalio i Vladi, MUP-u, ministarstvima obrane, rada i socijalne skrbi, te premijeru . Zaključujući izlaganje, Klarić je pozvao da se ne dozvoli da se bosanski Hrvati i Posavljaci raseljavaju po svijetu. Podršku Izvješću u ime Odbora za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina dao je Miroslav Kiš. No njegovo upozorenje na probleme hrvatskih povratnika u Podunavlje i spominjanje izraza "uljez" za one koji su u njihovim kućama izazvalo je niz replika. Reagirao je i dr. Milorad Pupovac (SDSS) koji je mišljenja da je na tu kvalifikaciju "u ovom slučaju prognanika srpske nacionalnosti", trebao reagirati predsjedavajući. Pritom je kazao da oni nisu u tim kućama svojom voljom i većina iz njih želi izići, s čime se nije složio Anto Đapić (HSP), a primjedbe je na to iznio i Ivan Gabelica (HČSP). Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav predložio je da se Izvješće primi na znanje. Za prijedlog pučkog pravobranitelja o dopuni Zakona o pučkom pravobranitelju Odbor je preporučio, kako je izvijestio Vladimir Šeks, da se konkretno predlože zakoni koje bi trebalo izmijeniti, te da navede koje i kakve se intervencije predlažu u upravnom i sudskom postupku. (Hina) bm gk 031323 MET jun 98