BBC-GOSPODARSTVO-2-6

BRITANSKI RADIO - BBC 2. VI. 1998. Hrvatsko gospodarstvo "Gospodarstvenici u Hrvatskoj smatraju kako je njezin vanjski dug dostigao zabrinjavajuće razmjere. Dug se odnosi i na državu i na privatna poduzeća", kaže su u uvodu razgovora što ga je sa suradnikom časopisa 'Banka' Željkom Ivankovićem vodio Žarko Vodinelić. - Koji su uzroci rasta toga vanjskog duga? = Lani je Hrvatska dobila kreditni rejting od međunarodnih institucija. Time je zaduživanje u inozemstvu za hrvatske banke postalo jeftinije nego godinu dana prije. U Hrvatskoj je novac jako skup, ako se zadužujete u kunama, morate plaćati jako visoke kamate, a to je učinjeno zato da bi se stabilizirala inflacija. Jer, ako je kuna jeftina, onda vam cijene jako rastu. U Hrvatskoj je, dakle, novac jako skup, a u inozemstvu je jeftin. Banke uzimaju novac iz inozemstva i onda ga prodaju u Hrvatskoj, poduzećima. U čemu je tu problem? U tome što taj novac koji su one prodavale poduzećima nije išao u investicije u tim poduzećima, nego je išao u premošćavanje tekućih problema, npr. plaća. Pa se dogodilo da je tzv. deficit na tekućem računu platne bilance bio već užasno alarmantan, tako da je i MMF reagirao prije nekoliko mjeseci u Hrvatskoj. Bio je tako visok da je središnja banka morala reagirati i zaustaviti to zaduživanje u inozemstvu nekim mjerama koje su to zaduživanje u inozemstvu poskupile. I inače, da se to pretakalo u potrošnju i u plaće, dokaz je to da je Hrvatska prošle godine samo na uvoz automobila potrošila 470 milijuna dolara, što je stravično velika svota za jednu zemlju poput Hrvatske. - Što bi sad, zapravo, Vlada u Hrvatskoj trebala učiniti da taj trend preokrene? = Narodna banka je već pokušala prije otprilike mjesec i pol dana preokrenuti taj trend na taj način da poskupi zaduživanje u inozemstvu tako što kad stigne kredit iz inozemstva i pretvori se u kune, da bi se mogle isplatiti plaće, da se onda jedan dio tog kredita, kunskog, ostavlja kao depozit radi osiguranja za vraćanje tog deviznog kredita. Međutim, kad je donesena ta mjera, dogodili su se u Hrvatskoj još neki problemi s nedostatkom novca, npr. uveden je PDV koji je isisao iz poduzeća dobar dio novca, neke banke su došle u veliku krizu; ostale su bez novca i Narodna banka je popustila. I vidim da je ukinula tu mjeru za smanjivanje zaduživanja u inozemstvu. Što bi država sada trebala učiniti je veliko pitanje. Pokušali su pa nisu uspjeli. Trebala bi država razvrstati kakve su ročnosti ti krediti i vidjeti tko će to, kad i kako vraćati. I drugi je veliki problem što jedno takvo veliko zaduživanje u inozemstvu kad-tad proizvede pritisak na tečaj, a tečaj je mjera o kojoj u Hrvatskoj sve ovisi. Onog trenutka kad naglo počne plivati tečaj, to je totalno nepovjerenje u sustav, počne rast cijena, tada su uzde ispuštene iz ruku. Što će oni učiniti - pokušali su jednom mjerom i nisu uspjeli - što će sad učiniti, to ne znam. (BBC) 030127 MET jun 98