VOA-HOOPER-CRNA GORA-2-6

GLAS AMERIKE - VOA 2. VI. 1998. "Izbor Mila Đukanovića za predsjednika Crne Gore komentira se i u SAD-u. Američko državno tajništvo izrazilo je zadovoljstvo zbog regularno provedenih izbora, ocjenjujući da se radi o pozitivnom koraku u izgradnji demokracije u Jugoslaviji. No, koliki će odista značaj imati izbor gospodina Đukanovića na jugoslavensku političku scenu, pogotovo u svjetlu sve gore situacije na Kosovu?", pitanje je za Jima Hoopera, direktora Balkanskog instituta čije je sjedište u Washingtonu. Prilog Bojana Klime. "Gospodin Hooper smatra da se radi o dobroj vijesti i za Crnu Goru i za Jugoslaviju, ali i za Balkan općenito te za Europu i SAD. Konačno se na Balkanu pojavio nacionalni pokret koji se inspirira demokratskim idejama, rekao je Jim Hooper, koji je do prošle godine bio dužnosnik američkog državnog tajništva odgovoran za politiku prema Balkanu. - Kako će se to odraziti na odnose Hrvatske i Crne Gore, a prvenstveno na pitanje Prevlake? = To je vrlo važno pitanje. Iako je prerano o tome govoriti, treba očekivati da će se odnosi poboljšati nakon što je za crnogorskog predsjednika izabran čovjek koji podupire demokraciju, tržišno gospodarstvo i građanske vrijednosti. U svakom slučaju, s njime će biti lakše pregovarati nego s Momirom Bulatovićem koji je predstavnik autoritarne struje. Uz to, treba zapamtiti da će Mili Đukanoviću dobri odnosi s Hrvatskom biti vrlo važni, jer će se pritisak Beograda na Podgoricu sve više pojačavati. Ako to Hrvatska želi, ja mislim da je ovo idealan trenutak da se riješi nekoliko pitanja koje opterećuju dvije zemlje: preostale kontroverze glede međunarodne nazočnosti na Prevlaci, gospodarska suradnja u dubrovačkom zaleđu, otvaranje graničnog prijelaza Debeli brijeg te otvaranje putničkih linija između Dubrovnika i Boke. Predsjednik Milo Đukanović je već najavio da će se boriti za demokratizaciju SRJ, koristeći se polovicom mjesta u Gornjem domu savezne Skupštine, koje sada pripadaju njegovim pristašama. Jim Hooper predviđa koje bi mjere reformska crnogorska vlada najprije mogla predložiti. = Borit će se protiv novog vala centralizacije kojega planira savezna vlada, također, reformski će zastupnici pokušati izboriti više slobode za neovisne medije te spriječiti širenje vladine kontrole nad sveučilištem. Osim Gornjega doma Skupštine, crnogorski će zastupnici biti aktivni i u Vijeću za obranu, na saveznoj razini. Dugoročnije gledano, tu bi moglo doći do sukoba glede rješavanja kosovskog problema. Naime, predsjednik Đukanović je u nekoliko navrata kritizirao kampanju nasilja na Kosovu koju provode srbijanske snage sigurnosti. Posebno je kritizirao ulogu jugoslavenske vojske te podržao pregovore kao jedini način rješenja kosovske krize. Jim Hooper smatra da stranka Momira Bulatovića, koja je izgubila na izborima, a podržava je jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, neće opstruirati reformsku politiku Mila Đukanovića. Poraz probeogradskih snaga je odveć uvjerljiv, kaže Jim Hooper. Dok u Crnoj Gori ima razloga za optimizam, na Kosovu je u tijeku kampanja etničkog čišćenja koja sve više podsjeća na najgore dane bosanskohercegovačkog rata. Međutim, za razliku od Bosne, izostala je snažna, barem ona verbalna međunarodna reakcija na zločine koji se upravo događaja na Kosovu. O tome Jim Hooper kaže: = Radi se o propuštenoj šansi i to golemih razmjera. Zato je odgovorna administracija predsjednika Clintona. Ona nije uspjela spriječiti eskalaciju sukoba. Zaboravilo se da Milošević poštuje jedino silu. Predsjednik Clinton je kosovskim čelnicima u petak rekao da neće tolerirati novu Bosnu. No, nova se Bosna već događa na Kosovu. Ovakva reakcija Bijele kuće vodi k novom balkanskom ratu koji će ovaj put imati i međunarodne razmjere. Jim Hooper kaže da je američkoj vladi, kao i početkom devedesetih, jedini cilj izbjeći izravan angažman na Balkanu. Paradoks je u tome, kaže ovaj stručnjak za Balkan, što će upravo takva, pasivna politika prema Kosovu, dovesti do situacije kada će se na južni Balkan morati poslati velike američke snage. Jer, očito je da će ovaj sukob, osim Jugoslavije, destabilizirati i Makedoniju i Albaniju, kaže g. Hooper. Najveću pogrešku SAD čine kada isključuju mogućnost neovisnosti Kosova. = Isključujući mogućnost neovisnosti i inzistirajući na pregovorima, SAD čine istu pogrešku kao i 1991. godine. Time se Bijela kuća, ustvari, već svrstala na jednu od strana, uz Slobodana Miloševića. Ne kažem da bi američka vlada trebala izravno poduprijeti neovisnost, ali trebala bi se prestati protiviti toj ideji, jer, na pregovaračkom stolu bi trebale biti sve ideje. Najgore je to što pregovaračkog stola uopće nema, a nema ga zbog toga što Slobodan Milošević ponovno iskorištava pasivnost Zapada i čini ono što ga je volja. Jim Hooper, direktor Balkanskog instituta i bivši dužnosnik državnog tajništva, smatra da bi američka vlada trebala učiniti nešto što do sada nije činila, a to je - jasno se svrstati na stranu Miloševićevih protivnika. U ovom slučaju to je čelništvo kosovskih Albanaca na čelu s Ibrahimom Rugovom". (VOA) 030126 MET jun 98