ZAGREB, 2. lipnja (Hina) - Nacionalno znanstveno vijeće osnovano je danas pod predsjedanjem premijera Zlatka Mateše, koji je i predsjednik Vijeća. Provedba novog Nacionalno znanstveno- istraživačkog programa bit će najvažnija zadaća
Vijeća. Program, koji će u saborsku proceduru biti upućen do kraja godine, neće biti eskperimentalni već cjelovit, šestogodišnji program, izjavio potpredsjednik Vlade i ministar znanosti i tehnologije Ivica Kostović u stanci zasjedanja Vijeća u hrvatskoj Vladi.
ZAGREB, 2. lipnja (Hina) - Nacionalno znanstveno vijeće osnovano je
danas pod predsjedanjem premijera Zlatka Mateše, koji je i
predsjednik Vijeća. Provedba novog Nacionalno znanstveno-
istraživačkog programa bit će najvažnija zadaća Vijeća. Program,
koji će u saborsku proceduru biti upućen do kraja godine, neće biti
eskperimentalni već cjelovit, šestogodišnji program, izjavio
potpredsjednik Vlade i ministar znanosti i tehnologije Ivica
Kostović u stanci zasjedanja Vijeća u hrvatskoj Vladi. #L#
Program će predvidjeti nacionalne prioritete u znanosti i
istraživanjima; podastrijet će načine na koji će biti financiran, a
iznova će definirati javne institute i njihove uloge. Program
određuje i načine financiranja projekata i programa trajnih
istraživačkih djelatnosti te predočava modele izobrazbe
znanstvenika, kazao je Kostović.
On ključnim pitanjem drži primjenu nacionalne strategije razvitka
tehnologije, posebice tehnoloških centara i parkova kao i centara
za transfer tehnologija. Bitno je odrediti kako nacionalnu
strategiju uklopiti u globalnu, u kojoj su - prema sadašnjim
naznakama - presudno važne globalizacija i razvitak tehnologije
znanja, kazao je Kostović.
Ministar znanosti i tehnologije rekao je kako je premijer Mateša
najavio da će izdvajanja za znanost rasti većom stopom od onih za
ostale javne potrebe. Postupnim povećanjem, izdvajanja bi tijekom
šestogodišnjeg programa dosegla zadovoljavajuću razinu, što bi
omogućilo postizanje vjerodostojnih rezultata u znanosti i
tehnologiji. No, to je nemoguće predvidjeti, jer je nepoznato
koliko će pojedini dijelovi gospodarstva izdvajati za znanost i
istraživanja. Zasad je u Hrvatskoj više od 75 posto istraživanja
financirano iz proračuna, a u Sjedinjenim Državama primjerice - 40
posto, rekao je Kostović.
Hrvatski državni sabor, Vlada i Vijeće ocijenili su izuzetno
kvalitetnim projekt za mlade znanstvene novake (svaki četvrti
hrvatski novak mlađi je od 30 godina). Te pozitivne elemente treba
zadržati i u novom Programu, ali je sigurno da sveučilište treba
imati veću ulogu u znanstvenom razvitku. Pokazalo se da je ono zrelo
za manje i vrlo kvalitetne istraživačke projekte. Za velike pomake
u trajnoj istraživačkoj djelatnosti sveučilištu treba niz
poticajnih mjera. Osiguravanje takve uloge i partnerstva
sveučilišta bit će velika zadaća Vijeća, zaključio je Kostović.
(Hina) šm im
021455 MET jun 98