ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Znanosti će se u narednom razdoblju globalno posvećivati sve veća pozornost. Hrvatska se treba što prije priključiti tim kretanjima i, u tom smislu, ova godina označava početak uspona i veće skrbi o
hrvatskoj znanosti i znanstvenicima. Povećavanjem hrvatskoga nacionalnog dohotka, povećat će se i izdvajanje za znanost, ustvrdio je predsjednik Hrvatskoga državnog sabora akademik Vlatko Pavletić, predajući danas Hrvatske državne nagrade za znanost 28-orici uglednih hrvatskih znanstvenika, kojima su, prvi puta ove godine, nagrađena i tri znanstvena novaka.
ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Znanosti će se u narednom razdoblju
globalno posvećivati sve veća pozornost. Hrvatska se treba što
prije priključiti tim kretanjima i, u tom smislu, ova godina
označava početak uspona i veće skrbi o hrvatskoj znanosti i
znanstvenicima. Povećavanjem hrvatskoga nacionalnog dohotka,
povećat će se i izdvajanje za znanost, ustvrdio je predsjednik
Hrvatskoga državnog sabora akademik Vlatko Pavletić, predajući
danas Hrvatske državne nagrade za znanost 28-orici uglednih
hrvatskih znanstvenika, kojima su, prvi puta ove godine, nagrađena
i tri znanstvena novaka.#L#
Prigodna svečanost priređena je u zagrebačkoj palači "Dverce".
Najveća hrvatska državna priznanja za znanost koja dodjeljuje
Hrvatski državni sabor, na prijedlog Odbora za podjelu državnih
nagrada za znanost, za životno je djelo primilo šest znanstvenika,
Godišnjom državnom nagradom za znanost nagrađeno je 16
znanstvenika, a predane su i tri Godišnje nagrade za popularizaciju
i promidžbu znanosti kao i tri Godišnje nagrade znanstvenim
novacima. Uz brojne znanstvenike i predstavnike hrvatskoga
političkog i kulturnog života, dodjeli nagrada bio je nazočan i
potpredsjednik Vlade i ministar znanosti i tehnologije prof.dr.sc.
Ivica Kostović.
Ulaganje u znanost korist je za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo,
istaknuo je akademik Pavletić, izrazivši nadu da će Vlada imati
razumijevanja za ulaganje u znanost i znanstvenike, te da će se
ostvariti prijedlog da će se, na prijelazu tisućljeća, za znanost
izdvojiti 1,5 posto hrvatskoga brutto domaćeg proizvoda (BDP), a do
2.005 godine 2 posto BDP-a.
Nagradu za životno djelo za cjelokupan znanstvenoistraživački rad
u području prirodnih znanosti primila je dr.sc. Dina Keglević,
umirovljena znanstvena savjetnica Instituta Ruđer Bošković.
Akademik Teodor Wikerhauser, umirovljeni profesor Veterinarskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, laureat je Nagrade za životno
djelo za cjelokupan znanstvenoistraživački rad u području
biomedicinskih znanosti, prof.dr.sc. Branko Kunst, redoviti
profesor Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, nagrađen
je u području tehničkih znanosti. Za područje biotehničkih
znanosti Nagradu za životo djelo primio je prof.dr.sc. Ivo
Miljković, redoviti profesor Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu, akademiku Luji Margetiću, umirovljenom profesoru
Pravnoga fakulteta riječkoga Sveučilišta, predana je Nagrada za
cjelokupni znanstvenoistraživački rad u području društvenih
znanosti, a akademik Milan Moguš, umirovljeni profesor
Filozofskoga fakulteta zagrebačkoga Sveučilišta, Hrvatsku
državnu nagradu za znanost za životno djelo primio je za područje
humanističkih znanosti.
Godišnje nagrade za znanost primili su: prof.dr.sc. Ivan Habdija,
prof.dr.sc. Vjeran Hari, dr.sc. Ante Ljubičić, prof.dr.sc. Pero
Lučin, prof.dr.sc. Željko Metelko, prof.dr.sc. Krešimir Pavelić,
prof.dr.sc. Josip Brnić, doc.dr.sc. Damir Semenski, dr.sc. Muhamed
Sućeska, dr.sc. Georg Drezner, dr.sc. Joso Gračan, prof.dr.sc.
Ivan Rogić, dr.sc. Ante Vujić, prof.dr.sc. Dunja Fališevac, dr.sc.
Jozo Marević i akademik Tomislav Raukar.
Prof.dr.sc. Vladis Vujnović, dr.sc. Duško Štefanović i akademik
Milan Maceljski laureati su Godišnje nagrade za popularizaciju i
promidžbu znanosti, dok su Godišnjom nagradom znanstvenim novacima
nagrađeni dr.sc. Gordan Lauc, mr.sc. Alemka Markotić i Sonja
Košćak, dipl.ing.
Hrvatske državne nagrade za znanost imaju i novčani dio, tako da su
laureati Nagrade za životno djelo primili i 40.000 kuna, dobitnici
godišnjih nagrada za znanost 10.000 kuna, a nagrađenici godišnjim
nagradama za popularizaciju i promidžbu znanosti i godišnjim
nagradama znanstvenim novacima iznos od 7.000 kuna.
U ime laureata za Nagrade je zahvalila dr.sc. Dina Keglević,
istaknuvši da visokorazvijene zemlje visoko "rangiraju" znanost,
ali da znanost ponekad uživa takav ugled i u manje razvijenim
zemljama koje su prepoznale njezinu važnost. Znanstvenici su
ponekad tašti i svadljivi ljudi, ali za njih je važno da nelogično
vole svoj posao, kazala je dr. Keglević. Apelirala je na nadležne
ustanove i pojedince u hrvatskoj državi da skrbe o položaju
znanosti i znanstvenika i da im daju šansu, ali i da budu strogi u
procjeni rezultata rada znanstvenika.
(Hina) ip mć
261707 MET may 98