US NY TIMES 1. VI. RUSIJA

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 1. VI. 1998. Virus u Rusiji "Za sadašnju gospodarsku krizu u Rusiji okrivljuje se velik proračunski manjak, koji ruska financijska tržišta gura na rub sloma i tjera strane ulagače. No glavni je krivac savez koji je ruska vlada stvorila s moćnim poslovnim interesima. Taj savez napada državnu blagajnu, a Ruse lišava sigurne i demokratske budućnosti", piše Venjamin Sokolov, upravitelj računovodstvene komore ruske federacije. Predmet: ruski je parlament za obnovu čečenskog gospodarstva, nakon što je rat u tom području završio, odobrio 150 milijuna dolara. Potpuni se račun popeo na 3 milijarde dolara. Temeljita revizija računovodstvene komore pronašla je dokumentaciju za samo 2 milijarde dolara, a u Čečeniju je stiglo manje od 150 milijuna dolara. Što se dogodilo s preostalom milijardom? To nitko ne zna. Porezne pristojbe skupljaju se samo da bi bile ukradene. Gubici su na federacijskoj i regionalnoj razini golemi. Ministarstvo financija pogoršava problem jer nema računovodstveni sustav koji bi bilježio prihode i potrošnju. Cijenu plaća ruski narod. Kad je Svjetska banka Rusiji posudila 90 milijuna dolara, prva je trećina bila stavljena na stranu za kompenzaciju žrtava bankovnih prijevara i piramidalnih shema. Nekoliko godina kasnije, revizije su pokazale da nijedna žrtva nije dobila novac. U međuvremenu, privatizacija koju je pokrenuo Boris Jeljcin donijela je malo koristi. Primjerice, kad je provedena privatizacija Norilsk Nickela, golemog rudarskog kompleksa u Sibiru, on je prodan jeftino, a vlada je ostvarila malo prihoda. Osim toga, malo je privatiziranih poduzeća postalo djelotvornije ili profitabilnije. Zemlja u cjelini gladuje za glavni grad. Stoga dok je ruski naftni gigant, Rosneft, prošli tjedan stavljen na prodaju, nije bilo ponuđivača. Ne poštuju se prava običnih dioničara. Postignut je vanjski izgled kapitalizma, no to je samo površan dojam. Sve je to stvorilo dug koji guši gospodarstvo. Četrdeset pet posto državnih prihoda sad se troši za servisiranje toga duga. Malo ostaje za ostalo, a situaciju pogoršava smanjenje proračuna od 30% koji je g. Jeljcin uveo u travnju te dodatno smanjenje za 12% od prošlog tjedna. To znači da ne ostaje novca da se isplate radnici i podupru obrazovanje, javno zdravstvo ili znanstvena istraživanja. Nije čudo da dolazi do nemira. Mjesecima neplaćeni, znanstvenici su blokirali željezničke pruge, a rudari su počeli štrajkati. Ove je godine rusko tržište dionica pretrpjelo najdublji pad u okviru svjetskih tržišta, a pad od prošloga tjedna možda najavljuje mnogo gore stvari. Situaciju još uvijek nije nemoguće promijeniti. Zaslugom vlade, demokracija u Rusiji počinje djelovati. Neovisni revizori mogu istraživati. Sudovi uvažavaju žalbe na nezakonitu privatizaciju koje ulaže računovodstvena komora. To je početak. Ali treba učiniti još puno toga. Prekršitelji moraju biti gonjeni, a oni koji provode zakon moraju imati vladinu potporu u kažnjavanju krivaca. Dioničari, također, trebaju oruđe da počiste kuću. Osim toga, međunarodna zajednica, posebice MMF, koji promiče preobrazbu ruskog gospodarstva, mora pomoći da zemlja izroni iz bezdana, zahtijevajući veću odgovornost za svoje zajmove. Inače zapadni gospodarski recepti i dalje neće imati uspjeha. Djelotvorna reforma mora zaustaviti krađu ruske države." 020055 MET jun 98