ZAGREB, 31. svibnja (Hina)- Četrdeset godina prosječna je starosna dob stanovnika hrvatskih otoka. Ta, kako stručnjaci kažu, 'demografska depresija' uzrokom je zamrlosti života i neprekidnog iseljavanja kao i gospodarske stagnacije
otoka. Demografsku obnovu otoka moguće je ostvariti izmjenama postojećih i donošenjem povoljnih zakonskih propisa, poreznim olakšicama, razvojnim kreditima državnih banaka, boljom prometnom povezanošću te unapređenjem zdravstvenoga i školskoga sustava, ocijenio je u razgovoru za Hinu Stjepan Šterc, pomoćnik ministra razvitka i obnove. "Ondje gdje otočani sami neće moći podnijeti razvitak, bit će stvoreni uvjeti za doseljavanje stanovništva drugih zavičajnosti", ističe Šterc.
KAKO ŽIVOT NA OTOCIMA UČINITI ZANIMLJIVIM?
ZAGREB, 31. svibnja (Hina)- Četrdeset godina prosječna je starosna
dob stanovnika hrvatskih otoka. Ta, kako stručnjaci kažu,
'demografska depresija' uzrokom je zamrlosti života i neprekidnog
iseljavanja kao i gospodarske stagnacije otoka. Demografsku obnovu
otoka moguće je ostvariti izmjenama postojećih i donošenjem
povoljnih zakonskih propisa, poreznim olakšicama, razvojnim
kreditima državnih banaka, boljom prometnom povezanošću te
unapređenjem zdravstvenoga i školskoga sustava, ocijenio je u
razgovoru za Hinu Stjepan Šterc, pomoćnik ministra razvitka i
obnove. "Ondje gdje otočani sami neće moći podnijeti razvitak, bit
će stvoreni uvjeti za doseljavanje stanovništva drugih
zavičajnosti", ističe Šterc. #L#
Ovakav depopulacijski trend na našim otocima bilježi se još od
početka ovoga stoljeća, kulminirao je nakon Drugoga svjetskog
rata, a nastavlja se i u sadašnjosti. Nastavi li se taj trend i
narednih 30 godina, sve otočne skupine zabilježit će pad broja
stanovnika (na sjeverno-dalmatinskim otocima čak za 30 posto),
predviđaju stručnjaci Centra za razvitak otoka pri Ministarstvu
razvitka i obnove.
Međunaslov: Depopulacijski krajolik
Spomenuti retrogradni procesi stvorili su depopulacijski krajolik
otočja, potaknuvši demografsko izumiranje već 60-ih godina ovog
stoljeća, što je najprisutnije na otočju uz brdsko-planinska
područja, na koja otpada 5,7 posto današnjega državnoga
teritorija. Na tom području je 1910. živjelo pet posto ukupnoga
hrvatskoga pučanstva, a 1991. taj je broj iznosio gotovo polovinu
manje - 2,7 posto.
"Nacionalni program razvitka otoka" Ministarstva razvitka i obnove
predstavljen 1997. predviđa izjednačavanje uvjeta otočnih i
kopnenih razvojnih ulaganja. To bi potaknulo gospodarski razvoj i
podiglo javni standard kroz ulaganja u prometnu povezanost,
obrazovanje, zdravstvenu zaštitu te sigurnost življenja kao i u
ostalim dijelovima Hrvatske. Za svaki naseljeni otok predviđa se
uvođenje triju povratnih trajektnih linija dnevno, uz bolju
međuotočnu i unutarotočnu prometnu povezanost. Bit će stimulirana
i izgradnja sustava vodoopskrbe, odvodnje i odlaganja otpada do
razine urbaniziranih područja Hrvatske kao i tehnološka
opremljenost zaštite okoliša prema europskim standardima.
Osim ekonomskim razvojem, podizanje razine fertiliteta otočnoga
pučanstva bit će, prema Programu, poticano i promicanjem
zdravstvenoga, školskoga te sustava kulturnih djelatnosti. Pritom
će najveću važnost imati izgradnja aktivnih školskih institucija
na svakome naseljenom otoku kao i izgradnja ambulanti i sustava
organizirane hitne zdravstvene pomoći.
Zbog svojih prednosti - ugodne klime, povoljnog zemljopisnog
položaja, otočnog krajoobraza, čista okoliša te velikih
poljoprivrednih i turističkih potencijala, hrvatsko je otočje
uporabno najzanimljivije u Europi, ističe Šterc.
Provedu li se mjere iz Programa i bude li vođena sustavna briga o
otočnome održivom razvoju, otoci će postati posebnim i privlačnim
mjestom ulaganja i života uopće, zaključio je pomoćnik ministra
razvitka i obnove. Ocijenio je kako zadovoljstvo života na otocima
zavisi upravo o podizanju ukupne kvalitete života na njima.
Međunaslov: Razvoj nije moguć bez ljudi
No, što će se dogoditi ako se depopulacijski trend ipak nastavi i
ako početkom narednoga stoljeća dođe do izumiranja četvrtine
otočnih naselja? Predviđanja Nacionalnoga program obnove otoka
gotovo su idealna s obzirom na postojeće demografsko stanje - udio
je starijih od 60 godina 25,7 posto, a mlađih od 15 godina 17,4 posto
u ukupnom otočnom stanovništvu.
Iz ovoga proizlazi najveći demografski problem, smanjenje udjela
fertilnoga pučanstva te preveliki udio ženskoga stanovništva u
odnosu na muško na svim otocima osim na Lastovu i Rabu. Zato je na
svim dalmatinskim te rjeđe na kvarnerskim otocima prisutan
denatalitetni trend (više umrlih nego rođenih).
Ovakvo demografsko stanje na otocima pokazuje da ekonomski razvoj
otoka uz poticajna ulaganja i nije upitan kad bi na njima bilo ljudi
koji bi ga mogli ostvariti. Otoci ipak najviše trebaju mlade ljude
za koje će oni predstavljati privlačan životni prostor. No, kako
privući mlade tamo gdje nema većih urbanih aglomeracija (niti jedan
grad ne prelazi 10 tisuća stanovnika)i njihovih karakterističnih
socijalnih sadržaja te gdje je stalno naseljeno jedva 50 naselja, a
stalno i povremeno oko stotinjak? Upravo je problem u ključnom
rješenju koje bi potaklo oživljavanje otočne "infrastrukture" te
znatno pojačalo otočnu privlačnost potencijalnim stanovnicima.
Marina Putnik
(Hina) map il
310850 MET may 98