ŠVICARSKA 18. V. NZZ: U 'KRAJINU' SE VRATILO 100 TISUĆA HRVATA I 34 TISUĆE SRBA

ŠVICARSKA NEUE ZÜRCHER ZEITUNG 18. V. 1998. Demografska kretanja u Hrvatskoj Nakon što zapadnoeuropske države otkažu gostoprimstvo izbjeglicama, Hrvatska će ponovno zabilježiti veća demografska kretanja, napominje novinar. "Po Daytonskom sporazumu, izbjeglice i prognanici trebali bi se vratiti svojim prvotnim prebivalištima. No, u mnogim je slučajevima povratak oduljen ili spriječen iz političkih i gospodarskih razloga. Nema pouzdanih statističkih podataka o ratom izazvanim demografskim kretanjima stanovništva u Hrvatskoj. No, podaci vlade u Zagrebu i istraživanja međunarodnih organizacija pružaju - unatoč ponekim pogrješkama i proturječjima - približnu sliku stanja. Prije rata u Hrvatskoj je živjelo ukupno 4,8 milijuna stanovnika, uključujući 600 tisuća Srba; danas u Hrvatskoj živi još 200 tisuća Srba. Većina njih napustila je zemlju za vrijeme rata; posebno je spektakularan bio 'egzodus' 150 tisuća osoba iz 'krajine' u kolovozu 1995. Srbi se neprekidno iseljavaju od sklapanja Daytonskog mirovnog sporazuma krajem 1995. - posebno iz Podunavlja (istočna Slavonija), koje je do početka ove godine bilo pod međunarodnom upravom. U toj je regiji početkom 1996. živjelo 130 tisuća Srba, a danas ih živi samo 80 tisuća. U 'krajinu' se dosad, po najnovijim podacima hrvatske Vlade, vratilo 34 tisuća hrvatskih Srba - 14.500 iz Podunavlja i 19.500 iz Jugoslavije. Izbjegli Srbi hrvatski su državljani i imaju na temelju hrvatskog Ustava i Daytonskog sporazuma pravo na naseljavanje na prvotnom prebivalištu, ali Zagreb, po mišljenju OESS-a, sprječava njihov povratak. Pod konac 1992. u Hrvatskoj je po službenim podacima bilo 300 tisuća internih prognanika - pretežno Hrvata iz istočne Slavonije i ostatka 'krajine'; u krajinu ih se u međuvremenu vratilo 100 tisuća, a 75 tisuća to još nije učinilo. Povratak blokira opći nedostatak stambenog prostora, prouzrokovan razaranjima, nepristupačnošću velikog područja zbog mina (ponajprije u Podunavlju) i manjkom radnih mjesta na ratom razorenim područjima, kao što konstatira vladin Ured za prognane i izbjeglice. Krajem 1992. u Hrvatskoj je - ponovno po vladinim podacima - živjelo i 400 tisuća izbjeglica, pretežno Hrvata iz Bosne i Hercegovine, te nekoliko Bošnjaka i tek malobrojni Srbi. U Hrvatskoj još boravi više od 80 tisuća Hrvata iz Bosne i Hercegovine, navode međunarodne organizacije. Većina njih dobila je u međuvremenu dvojno državljanstvo te stoga u pravnom smislu više nema status izbjeglica. Taj status još uvijek ima 35 tisuća ljudi, od kojih su 22 tisuće smještene u 'krajini'. 19 tisuća osoba prijavilo se za povratak u Bosnu. Broj bosanskih Hrvata u Hrvatskoj vjerojatno će se povećati nakon što zapadnoeuropske zemlje otkažu gostoprimstvo izbjeglicama. Po Daytonu ti bi se ljudi, doduše, trebali vratiti u Bosnu, ali mnogi od njih vjerojatno će preferirati naseljavanje u Hrvatskoj; dvojno bosansko-hrvatsko državljanstvo daje im pravo na takvu odluku. Osim toga, tijekom rata u Hrvatsku je iz Jugoslavije preselilo i 30 tisuća Hrvata, većinom u okviru razmjene kuća sa Srbima. Izvori: Hrvatska vlada (Ured za prognane i izbjeglice), Visoko povjerenstvo UN za izbjeglice, Promatračka misija Europskog povjerenstva, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS)", napominje novinar na kraju članka. 190159 MET may 98