ŽENEVA, 30. svibnja (Hina) - Prema podacima Međunarodne organizacije rada u Ženevi (ILO), danas 250 milijuna djece u zemljama u razvoju u dobi od pet do četrnaest godina radi na najrazličitijim poslovima kako bi prehranilo sebe i
svoje mnogočlane obitelji.
ŽENEVA, 30. svibnja (Hina) - Prema podacima Međunarodne
organizacije rada u Ženevi (ILO), danas 250 milijuna djece u
zemljama u razvoju u dobi od pet do četrnaest godina radi na
najrazličitijim poslovima kako bi prehranilo sebe i svoje
mnogočlane obitelji.#L#
Najviše malih radnika (61 posto) živi u zemljama Azije, zatim 32
posto Afrike i sedam posto Latinske Amerike.
U prosjeku, u odnosu na ukupan broj djece na kontinentu, najviše je
zaposleno afričke djece, čak 41 posto, zatim slijede djeca iz Azije
i to 22 posto i Latinske Amerike 17 posto, 50 posto ispitane djece,
svoj je rad opisalo stresnim, a čak 80 posto je ustvrdilo da nemaju
pravo ni na jedan slobodan dan za odmor u tjednu. Mnogi, pa čak i oni
najmlađi, ispod deset godina starosti, rade i do 12 sati na dan.
Najviše malih ruku radi na poslovima u poljoprivredi (70 posto) dok
ostatak zarađuje u proizvodnji, uglavnom ručnoj (8,3 posto)
restoranima i hotelima 8,3 posto, kao posluga u privatnim
kućanstvima 6,5 posto, i kao pomoć u građevinarstvu čak 1,9 posto,
te rudarstvu 0,9 posto.
Šokantni podaci o teškoj i nehumanoj egzistenciji najmanje 250
milijuna djece, utemeljeni na ispitivanju provedenom u 26 zemalja u
razvoju, objavljeni su uoči početka godišnjeg zasjedanja
Međunarodne organizacije rada, od 2. do 18. lipnja u Ženevi.
Jedno od glavnih tema ovogodišnjeg zasjedanja bit će i izrada
konvencije o ukidanju najtežih oblika dječjeg rada.
Podršku u izradi nove Konvencije koja bi zabranila teške, opasne
poslove, robovski i slični rad, kao i prostituciju, najavilo je 116
vlada država članica te većina predstavnika poslodavaca i
sindikata, kako se ne bi djeca izlagala ranjavanju, bolesti, smrti,
kao i lišavanju normalnog života.
Potpuno ukidanje i zabrana na žalost, nije niti realno ni moguće
zbog gospodarskih i socijalnih specifičnosti zemalja u razvoju,
smatraju u Međunarodnoj organizaciji rada i u više od 1.400
nevladinih organizacija iz 107 zemalja, koje se bore za
ostvarivanje temeljnih prava djeteta u svijetu stoji kako se prvo
treba izboriti za spašavanje najugroženijih i stvoriti međunarodne
mehanizme za kažnjavanje eksploataciju djece... te kao najvažnije
za pravo djece radnika na školovanje.
Iako još nisu provedena konkretna istraživanja, o opsegu pojave,
zamijećeno je da se zbog teškoća s kojim se zbog prelaska na tržišno
gospodarstvo suočavaju zemlje u tranziciji srednje i istočne
Europe, dječji rad se ponovno počinje iskorištavati u tom dijelu
svijeta. Također u zapadnim, razvijenim zemljama, djeca se
eksploatiraju u neprijavljenim radionicama, kao posluga u
kućanstvima i u pornografskoj industriji.
U zapadnoj javnosti sve je teže opravdatipotcjenjivanje radne
snage i dječji rad u nerazvijenim zemljama. Poznati svjetski
porizvođači koji vode brigu o javnom mnijenju i društveno
osviještenim potrošačima, na svoje su proizvode, poput onih "nije
testirano na životinjama" ili "bez konzervansa" počeli isticati i
oznaku "nije izrađeno dječjim radom".
Nedavno je švedski div u proizvodnji namještaja, IKEA
suradnju s dobavljačima iz cijelog svijeta uvjetovao poštivanjem
prava radnika prema međunarodnim standardima te osobito, zabranom
korištenja rada djece ispod 15 godina.
Na udaru javnog mnijenja su i proizvođači tenisica i nogometnih
lopti čija su radna snaga djeca u azijskim zemljama.
Osamdeset posto nogometnih lopti na svjetskom tržištu proizvedeno
je u Pakistanu, tamošnja djeca rukom obrade dvije do tri lopte na
dan. Na svakoj zadare oko 25 američkih centi. Cijena lopte na
zapadnom tržištu je oko 50 američkih dolara.
(Hina) bek dr
301412 MET may 98