ZAGREB, 18. svibnja (Hina) - Tekst Konačnog prijedloga Nacionalnog programa djelovanja za djecu u RH nije prihvatljiv, potrebno ga je preraditi, a njegove ciljeve i zadaće učiti realnijima i usko vezanima za probleme djece. To je
ocijenjeno u raspravi o Konačnom prijedlogu Nacionalnog programa, na kojoj su sudjelovali predstavnici raznih udruga, nevladinih organizacija, političkih stranaka i državnih zavoda i ministarstava.
ZAGREB, 18. svibnja (Hina) - Tekst Konačnog prijedloga Nacionalnog
programa djelovanja za djecu u RH nije prihvatljiv, potrebno ga je
preraditi, a njegove ciljeve i zadaće učiti realnijima i usko
vezanima za probleme djece. To je ocijenjeno u raspravi o Konačnom
prijedlogu Nacionalnog programa, na kojoj su sudjelovali
predstavnici raznih udruga, nevladinih organizacija, političkih
stranaka i državnih zavoda i ministarstava. #L#
Konačni prijedlog izradio je Nacionalni odbor za izradu
Nacionalnog programa djelovanja za djecu, čija je predsjednica
Ljerka Mintas-Hodak. U programu djelovanja opsežno su dati ciljevi
i prijedlozi za poboljšanje položaja djece kroz područja
gospodarstva, zdravstva, obrazovanja, prehrane, obitelji i dr.
Kako bi taj tekst uskoro trebao doći i na dnevni red hrvatske Vlade,
Radna skupina za prava djeteta saborskog Odbora za obitelj, mladež
i šport, organizirala je raspravu a radi prikupljanja dodatnih
prijedloga i primjedaba na tekst, rekla je Željka Antunović.
Sudionici rasprave nisu se složili već s dva istaknuta cilja
Nacionalnog programa - omogućavanje darovitoj djeci iskazivanje
sposobnosti i talenta, kao i osiguravanje odgovarajućih uvjeta za
rast i razvoj djece u teškim okolnostima. Ocijenili su kako oni ne
odgovaraju "stvarnom stanju stvari" i da se ne odnose na svu djecu.
Dubravka Hrabar drži kako ti ciljevi "mažu oči", jer, primarna je
borba protiv droge i nasilja nad djecom. Sudionici su stoga
predložili da prvi cilj bude poboljšanje kvalitete zadovoljenja
potreba djece u svim područjima života, a drugi, osiguravanje
uvjeta za rast i razvoj djece u teškim okolnostima, osobito za djecu
koja su bila ugrožena ratom.
Dio koji se odnosi na gospodarstvo nema ništa specifično vezano za
djecu, kako i dio o zdravstvu koji je načelan i preopćenit,
ocijenila je Mira Alinčić, predsjednica Radne skupine za prava
djeteta. "Smanjenje pobačaja" i točka o "parovima u
savjetovalištima za planiranje obitelji" samo su neka pitanja
kojima u ovoj problematici nije mjesto, ocijenili su sudionici
skupa.
U dijelu o obitelji nema članka o pomoći zanemarivanoj djeci i onoj
čiji su roditelji alkoholičari. Tekst koji se odnosi na djecu
siromašnih dijelom prepričava zakone, a dijelom se bavi konceptom
dječjih doplataka, drži Alinčić. Također, ne riješavaju se
problemi siromašne romske djece, koja svakodnevno prosjače i
lutaju ulicama. Ukazano je i na velik broj romske djece koja nisu
cijepljena, na pravo na besplatne logopedske usluge, kvalitetnu
stomatološku zaštitu i druga aktualna pitanja.
(Hina) mb dd
181501 MET may 98