AU SN-GENOCID U SLOVENIJI-27. V.

AUSTRIJA SALZBURGER NACHRICHTEN 27. V. 1998. Rasprava u genocidu nezgodna za Ljubljanu "Prijava koja je izazvala pozornost, pokrenula je javnost i pravne vlasti u Sloveniji. Jedan slovenski odvjetnik iz Maribora na granici te bečki odvjetnik prijavili su Mitju Ribičiča i Tonca Ferenca zbog genocida. Dvije ugledne slovenske osobe osumnjičene su da su organizirali uništenje dijela njemačke govorne manjine u Sloveniji. Oko 25 do 30 tisuća ljudi svih dobnih skupina navodno su bili žrtve genocida od ljeta 1944. do 1950. Prijava se oslanja na znanstvenu studiju slovenskog povjesničara Dušana Nečaka. Do sličnih je spoznaja došao i austrijski povjesničar Stefan Karner. Okružni sud u glavnom gradu Ljubljani mora odlučiti jesu li činjenice navedene u prijavi dovoljne za podizanje optužnice. Novost je da se s pola stoljeća zakašnjenja obrađuje ratni zločin u jednoj od zemalja sljednica raspale Jugoslavije. Prijava obojice odvjetnika odnosi se dakako na ratni zločin koji je navodno počinjen na tlu Slovenije. Slovenskoj vladi bliski dnevnik 'Delo' u jednom se uvodniku ljutio što je upravo ugledan slovenski povjesničar Dušan Nečak u svojoj knjizi 'Nijemci u Sloveniji' potvrdio optužbe koje se i u Austriji i Italiji već desetljećima glasno povezuju s progonom talijanske manjine iz Istre. Optuženi Mitja Ribičič nije neki nepoznati partijski vojnik. Nekada je bio politički komesar Titove vojske koja je u svibnju 1945. ostavila krvav trag kroz Korušku prije nego što se pred jedinicama britanske vojske morala povući na predratne granice Austrije u Karavankama. Svoju je karijeru počeo u policijskoj službi i prošao gotovo sve funkcije koje su dijelile partija i država, od državnog šefa sigurnosti Slovenije do premijera Jugoslavije. Ribičič koji se ubrajao u najviše razrede slovenskih komunista i nomenklature Jugoslavije, kasnijih se godina udaljio od 'ultraša' i danas živi u Ljubljani kao umirovljenik. Rasprava o uništenju i progonu njemačke govorne manjine iz Slovenije za vladu u Ljubljani dolazi u nezgodno vrijeme budući da nastoji brzo biti primljena u Europsku uniju. U uvjete prijama u Europsku uniju spada i poštivanje ljudskih prava i status manjina koje žive u zemlji. Među njih spada i mala raštrkana njemačka govorna skupina koja je stoljećima živjela u Donjoj Štajerskoj, Donjoj Koruškoj, u Kranjskoj i u Kočevskoj. Po popisu stanovništva iz 1991. bilo ih je svega dvije tisuće ljudi. Čini se da je vlada spremna priznati postojanje te narodnosne skupine. Dakako, ne kao autohtone manjine. Za to je kao 'još prerano', izjavio je slovenski ministar vanjskih poslova Boris Frlec (...)" - piše među ostalim Gustav Chalupa. 280127 MET may 98