FULEREN - NOVI ROĐAK GRAFITA I DIJAMANTA

ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - Iako se čovječanstvo, koliko je poznato, već oko 6.000 godina koristi ugljenom kao gorivom, a tko zna otkada dijamantom kao ukrasom, tek se dvjestotinjak godina pouzdano zna da se radi o "alotropskim modifikacijama ugljika", objašnjava Ljiljana Fruk u ogledu o važnosti ugljika za život na Zemlji, obljavljenom u časopisu Priroda. Upozorava da su nedavno otkriveni i novi rođaci grafita i dijamanta - fulereni. L#L Uspoređujući dva tipa čovjeka, preciznije čovjeka i nad-čovjeka, njemački mislilac Freidrich Nietzsche poslužio se krajem 19. stoljeća usporedbom između ugljena i dijamanta - dva najbliža rođaka. Naime, i ugljen (grafit) i dijamant sastavljeni su od ugljika no dok je prvi relativno neugledan i mek, drugi je pak simbolom ljepote, čvrstoće i dugotrajnosti, te se primjerice i jedan iz serije filmova o Jamesu Bondu zove Dijamanti su vječni. U dugoj povijesti filozofije, nikomu do Nietzschea takva usporedba nije pala na pamet. Zašto? Jednostavno zato, jer je Smitson Tennant tek 1797. otkrio da je dijamant u stvari tvorevina elemantarnog ugljika, kao što je 17 godina ranije Scheele to zaključio i za grafit. I dok grafita ima u pristojnim količinama, s dijamantima nije tako. Procjenjuje se da pravih prirodnih dijamanata ima oko 50 milijuna karata ili jednostavnije rečeno oko deset tona. Tek oko 5 posto služi za izradu nakita, ostalo se koristi uglavnom u industriji. Najzad, 1985. godine Richard Smally, Robert Curl i Harold Kroto otkrili su "novu modifikaciju ugljika" - fulerene. Radi se ugljikovim molekulama koje imaju oblik nogometne lopte sa 60 ugljikovih atoma. (Hina) ld ld 271352 MET may 98