ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - Hrvatska narodna banka (HNB) u svom Izvješću o stanju u bankovnom sustavu najavljuje i nacrt novog zakona o bankama pri čemu posebnu pozornost posvećuje trima skupinama promjena: smanjenju izloženosti
banaka prema skupinama upravljački i vlasnički povezanih osoba, većim ovlastima HNB za poduzimanje specifičnih mjera kojima bi se privremeno smanjila poslovna neovisnost banaka za koje se utvrdi da rizično i neprimjereno posluju, te povećanje cenzusa za osnivanje banaka i dozvoljene bankovne poslove. Izvješće o bankovnom sustavu HNB je Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora dostavila prošli tjedan, a rasprava o njemu očekuje se u nastavku 31. sjednice Doma, početkom lipnja.
ZAGREB, 27. svibnja (Hina) - Hrvatska narodna banka (HNB) u svom
Izvješću o stanju u bankovnom sustavu najavljuje i nacrt novog
zakona o bankama pri čemu posebnu pozornost posvećuje trima
skupinama promjena: smanjenju izloženosti banaka prema skupinama
upravljački i vlasnički povezanih osoba, većim ovlastima HNB za
poduzimanje specifičnih mjera kojima bi se privremeno smanjila
poslovna neovisnost banaka za koje se utvrdi da rizično i
neprimjereno posluju, te povećanje cenzusa za osnivanje banaka i
dozvoljene bankovne poslove. Izvješće o bankovnom sustavu HNB je
Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora dostavila prošli
tjedan, a rasprava o njemu očekuje se u nastavku 31. sjednice Doma,
početkom lipnja. #L#
Nacrt novog zakona preciznije će i potpunije definirati proceduru
kojom će raspolagati središnja hrvatska banka pri rješavanju
problema u pojedinim bankama. Novi je zakon, kako se ističe,
strateški odgovor na probleme i slabosti hrvatskog bankovnog
sustava i prakse iz proteklih godina, a temeljen je na međunarodnim
iskustvima i standardima i usklađen s propisima Europske unije.
Podnaslov: I koncernima ograničiti udjel u bankama
Dajući osnovne naznake nove zakonske regulative, središnja
hrvatska banka najavljuje primjerenu restriktivnost kod ukupne
izloženosti neke banke prema skupinama upravljački i vlasnički
povezanih osoba. Težeći stvarnoj disperziji i bitnom smanjenju
rizika izloženosti prema jednoj ili više povezanih osoba, HNB
najavljuje ograničenje na osnovu danih kredita i drugih
potraživanja, vrijednosnih papira i vlasničkih udjela, te drugih
preuzetih obveza prema jednoj ili više povezanih osoba i to najviše
do visine od 25 posto kapitala banke.
Naime, središnja monetarna ustanova u Izvješću upozorava da se
"smisao zakonskih ograničenja zaobilazi i da ona tako postaju
nesvrsishodna". Važeći je Zakon o bankama i štedionicama (iz 1993.)
po prvi puta uveo neka ograničenja, npr. ograničenja kreditiranja
pojedinačnih dužnika, te ulaganja u vlasničke uloge propisavši da
je za preuzimanje uloga preko deset posto potrebna prethodna
suglasnost HNB-a. No, ta se ograničenja prate po pojedinačnim
nominalno neovisnim osobama, a ne skupinama povezanih osoba.
U praksi to znači mogućnost preuzimanja kontrolnog udjela u
kapitalu banke od strane nekog koncerna ili neke osobe bez
suglasnosti središnje banke. "Danas je sasvim moguće i legalno
takvo nekontrolirano preuzimanje banke, budući da zainteresirana
osoba može preuzeti odgovarajući broj paketa vlasničkih udjela
angažiranjem osoba koje kontrolira, a da pritom niti jedan
pojedinačni paket ne prijeđe 10 posto udjela u kapitalu banke",
ističe HNB.
Takvi su primjeri i Dubrovačka i Istarska banka, kojima HNB
posvećuje i posebna poglavlja u Izvješću. Prema hrvatskoj
središnjoj banci, problemi u Dubrovačkoj banci su se "počeli
očitovati kada je došlo do sukoba oko stjecanja kontrole nad
bankom", a povlačenje depozita u Istarskoj banci "započinje kada su
objavljene informacije o tome da je došlo do promjene vlasničke
strukture Banke, te da su u tu promjenu uključene tvrtke koje su
povezane s Globus grupom". Kako je Globus grupa bila povezana s
Dubrovačkom bankom, HNB krizu u Istarskoj banci promatra kao krizu
povjerenja izazvanu "ehom" krize u Dubrovačkoj.
Problem važećih zakonskih odredbi i vlasničke transformacije
posebno je očit na primjeru Istarske banke. Naime, ugovor o zamjeni
dionica između republičkih fondova mirovinskog i invalidskog
osiguranja radnika, te individualnih poljoprivrednika sa Croatia
osiguranjem (kraj rujna 1997.) bio je, prema navodima iz Izvješća,
sklopljen pod suspenzivnim uvjetom, odnosno stupanjem na snagu
poslije dobivanja suglasnosti HNB-a (dana 29. siječnja 1998.). No,
prethodna suglasnot HNB, kako se objašnjava, nije bila potrebna za
daljnji prijenos tih dionica između fondova mirovinskog osiguranja
i pet trgovačkih društava - Krotel, Dastra, Consult-ing,
Međunarodna novinaska korporacija i Trazeg, jer ni jedno od tih
društava nije steklo više od 10 posto dionica. Središnja banka
stoga upozorava na raskorak svojeg interesa za takve transakcije i
"pozitivnih pravnih propisa koji HNB-u onemogućavaju intervenciju
na području vlasničkih prava u ovom slučaju".
Podnaslov: Mjere protiv rizičnog i neprimjerenog poslovanja
Uz veće mogućnosti intervencije u takvim slučajevima, u novom se
zakonu o bankama predviđaju i neke posve nove mjere kojima bi
raspolagala središnja banka. HNB-u bi imala ovlaštenje poduzimanja
niz mjera kojima bi privremeno smanjila poslovnu neovisnost banke
za koju se utvrdi da rizično i neprimjereno posluje. Te bi mjere
bile postupne - od pismenih preporuka i upozorenja, zabrane
kreditiranja određenih osoba, izdavanje naloga pojedinim
vlasnicima banke da obvezno prodaju svoje vlasničke uloge, pa do
imenovanja privremenog upravitelja i oduzimanja odobrenja za rad.
HNB će novim zakonom predložiti i podizanje osnovnog pokazatelja
aktivnosti banke i njenog kapitala - koeficijenta adekvatnosti
kapitala sa sadašnjih minimalno 8 na 10 posto. Pogoršanje tog
pokazatelja automatski bi za sobom povlačilo poduzimanje
specifičnih skupina mjera. To bi, kako se ističe, središnjoj banci
omogućilo da reagira "promptnim korektivnim akcijama i prije nego
što neka banka postane tehnički insolventna" (npr. pravovremeno
pokretanje postupaka zatvaranja banke, njenog pripajanja i sl.).
Treća se skupina promjena odnosi na osnivanje banaka i dozvoljene
bankovne poslove, za što se predviđa povećanje cenzusa. Tako bi se
minimalni osnivački kapital za najmanju licencu - dozvolu za
obavljanje poslova prikupljanja štednje građana i davanja kredita
građanima i malim i srednjim poduzetnicima povećao na 20 milijuna
kuna. Te poslove štedionice danas obavljaju uz cenzus od samo 3,6
milijuna kuna. Minimalni kapital za srednju licencu bio bi 40
milijuna, a za punu licencu 60 milijuna, predlaže HNB, napominjući
da oni u konačnici, nakon rasprave u Saboru mogu biti i drugačiji.
Novim bi se zakonom, a vidljivo je to i iz samog njegovog naziva,
praktički ukinule štedionice, a od postojećih bi se tražila
transformacija u banke. Ujedno bi se štedionice potaknulo na
okrupnjavanje i udruživanje, te broj banaka sveo na broj primjeren
hrvatskom gospodarstvu i kapacitetima nadzornih tijela. Već dugo,
naime, središnja banka ocjenjuje da je broj banaka u Hrvatskoj (60
banaka, jedna podružnica inozemne banke i 33 štedionice)
prevelik.
Novi zakon o bankama, prema najavama HNB-a, donio bi i niz
poboljšanja na područjima računovodstva i revizije u bankama,
unutarnje kontrole i unutarnje revizije, nadzora, bankovne tajne
itd. Osim toga, središnja banka najavljuje i druge aktivnosti u
sustavu jačanja nadzora i kontrole, npr. izradu novih nadzornih
izvješća, odluku o opsegu, obliku i sadržaju revizije, inicijativu
za osnivanje državne komisije za razmjenu informacija i
koordinaciju aktivnosti nadzora, te daljnje poslove reforme
platnog prometa.
Nevenka Brčić
(Hina) bn im
271005 MET may 98