ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Kulturni identitet, na kraju drugoga tisućljeća i u općem procesu globalizacije, moći će zadržati samo društva otvorena prema svim suvremenim utjecajima. Pri tom je ipak potrebno voditi "lukavi dijalog" s
globalizacijom, kako bi bilo moguće ostvariti autonomnu kulturnu politiku, istaknuo je u svome predavanju Luis Gregorich, pročelnik ureda Vlade autonomnoga grada Buenos Airesa. Predavanje - pod nazivom "Kulturni identitet i globalizacija: strategija tranzicije u Latinskoj Americi i drugim 'rubnim' krajevima svijeta zahvaćenim tim procesom" - održano je večeras u Rektoratu zagrebačkoga Sveučilišta, u sklopu redovite sveučilišne tribine, koja je ugostila Luisa Gregoricha, rođenoga Zagrepčana i povratnika u glavni grad Hrvatske, nakon punih pola stoljeća.
ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Kulturni identitet, na kraju drugoga
tisućljeća i u općem procesu globalizacije, moći će zadržati samo
društva otvorena prema svim suvremenim utjecajima. Pri tom je ipak
potrebno voditi "lukavi dijalog" s globalizacijom, kako bi bilo
moguće ostvariti autonomnu kulturnu politiku, istaknuo je u svome
predavanju Luis Gregorich, pročelnik ureda Vlade autonomnoga grada
Buenos Airesa.
Predavanje - pod nazivom "Kulturni identitet i globalizacija:
strategija tranzicije u Latinskoj Americi i drugim 'rubnim'
krajevima svijeta zahvaćenim tim procesom" - održano je večeras u
Rektoratu zagrebačkoga Sveučilišta, u sklopu redovite sveučilišne
tribine, koja je ugostila Luisa Gregoricha, rođenoga Zagrepčana i
povratnika u glavni grad Hrvatske, nakon punih pola stoljeća. #L#
Gregorich je rođen u Zagrebu 1938., ali je od ranoga djetinjstva
živio u Argentini. U rodni je Zagreb, taj ugledni argentinski
književni kritičar, antologičar, prevoditelj, novinar i esejist,
stigao na poziv zagrebačkoga Gradskoga poglavarstva. Za njegova
boravka u Zagrebu potpisan je i dogovor o suradnji Buenos Airesa i
Zagreba, a Gregorich je u Dubrovniku održao i predavanje o
argentinskoj književnosti studentima iz Zagreba, Ljubljane i Trsta
u sklopu radionice Međunarodnoga središta hrvatskih sveučilišta.
O kulturnom identitetu ne može se govoriti kao o jednom stvorenoj,
zatvorenoj cjelini, već je to proces koji je uvijek u promjeni,
rekao je Gregorich. Govoreći, pak, o tome kako sačavati "jezgru
osobitosti" kulturnog identiteta Gregorich je, za područje
Latinske Amerike, iznio iskustva Argentine i Meksika. Kako je
rekao, ta su dva iskustva tako različita da se može reći da je
Meksiko antiteza Argentini. Jer, dok se Argentina, po njegovu
mišljenju, izgrađivala i gradi na načelima europeizma, pojam
meksikanstva nas uči kako da budemo i osvojeni i osvajači, tj. kako
posebni kulturni identitet graditi na slavljenju nasljeđa
indijanskih predaka i kulture španjolskih osvajača.
Između straha od globalizacije i prednosti toga procesa, Luis
Gregorich opredjeljuje se za optimizam i pozitivno stajalište da će
se kulturni identitet održati kroz otvorenost globalizaciji i
pluralizmu. Sam, pak, tvrdi da je njegov vlastiti osjećaj
dvostrukoga podrijetla prednost i bogatstvo koje, istodobno, dobro
odražava i opće kulturno ozračje s kraja tisućljeća.
(Hina) ip sp
252303 MET may 98