USUSRET HRVATSKOJ STRATEGIJI OČUVANJA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI

ZAGREB, 28. travnja (Hina) - Biološka raznolikost može se definirati kao raznolikost života u tri osnovna područja - unutar vrste, među vrstama i kao raznolikost ekoloških sustava. Važnost je biološke raznolikosti u tomu što je međuovisnost svih živih organizama i njihovo uravnoteženo zajedničko djelovanje i ključ "zdravlja" planeta Zemlje kao cjeline. Te su postavke sadržane u međunarodnoj Konvenciji o biološkoj raznolikosti potpisane u Riju 1992. čiji je supotpisnik i Hrvatska. Time se Hrvatska obvezala izraditi Nacionalnu strategiju i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP). Izradi spomenute strategije posvećen je dvodnevni radni sastanak što je danas počeo u Zagrebu u organizaciji Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša. #L# Vlada RH u travnju je prošle godine donijela Odluku o izradi NSAP-a, a za nositelja izrade strategije određena je Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša. Posao oko izrade NSAP-a koordinira povjerenstvo sastavljeno od 12 članova - predstavnika nadležnih tijela državne uprave, znanstvenih institucija i nevladinih organizacija, a u pripremi projekta, u svojstvu vanjskih suradnika, sudjeluje više od stotinu znanstvenika. Projekt se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom koja je, preko Fonda za globalni okoliš (GEF), sufinancirala projekt u visini od 102.000 američkih dolara. Po riječima Gordane Valčić, zamjenice ravnatelja Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, ovaj je radni sastanak nastavak prošlogodišnjega rada na izradi NSAP-a. U Hrvatskoj je izrada spomenute strategije podijeljena u dva dijela. Prvi se dio odnosi na inventarizaciju biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj, odnosno na pregled postojećeg stanja flore, faune, staništa i krajolika. Izrada same strategije i akcijskoga plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti drugi je dio posla, a podijeljen je u deset radnih skupina. Hrvatska je, istaknuto je, jedna od posljednjih zemalja u Europi koja do sada još nije imala popise zavičajne flore i faune ni klasifikaciju tipova staništa, premda smo svi svjesni i hvalimo se bogatstvom i raznolikošću naše prirode. Tijekom dvodnevnoga rada na sastanku će, uz ostalo, biti podnesena izlaganja po radnim skupinama, razmotrit će se primjedbe na nacrte izvješća radnih skupina te utvrditi konačni prijedlozi popisa strateških i akcijskih smjernica za konačni NSAP. Danas prijepodne izlagali su članovi prvih pet radnih skupina: za floru, faunu, staništa i krajolike, za udomaćene vrste i biotehnologije, kao i za šumske ekosisteme, za oranice i travnjačke ekosisteme te radne skupine za krške i podzemne ekosisteme. Poslijepodne izlagat će članovi ostalih pet radnih skupina: za močvarne i vodene ekosisteme, za obalne i otočne ekosisteme te za morske ekosisteme, a izvješća će podnijeti i radne skupine za zakonodavni i institucionalni okvir te za obrazovanje, znanost i izvješćivanje javnosti. (Hina) ip mi 281446 MET apr 98