ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - U nacionalnom parku Kornati i parku prirode Telašćica očekuje se ove godine 150.000 posjetioca, približno 13 posto više nego prošle godine, rekao je stručni voditelj nacionalnog parka Kornati Ladislav
Mihalčić. U tijeku je izrada provedbenog plana parka prirode Telašćica kojim će biti dopuštena izgradnja autohtonih kornatskih kuća za potrebe turizma; zasad ih je ukupno 65 za stanovanje te petnaestak konoba i restorana.
ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - U nacionalnom parku Kornati i parku
prirode Telašćica očekuje se ove godine 150.000 posjetioca,
približno 13 posto više nego prošle godine, rekao je stručni
voditelj nacionalnog parka Kornati Ladislav Mihalčić. U tijeku je
izrada provedbenog plana parka prirode Telašćica kojim će biti
dopuštena izgradnja autohtonih kornatskih kuća za potrebe turizma;
zasad ih je ukupno 65 za stanovanje te petnaestak konoba i
restorana.#L#
Kornati su proglašeni nacionalnim parkom 1980. godine, a
obuhvaćaju 93 otoka i otočića, dok se šest otočića nalazi unutar
parka prirode Telašćica. Nacionalni park pokriva povšinu od 22,375
hektara od čega je 5,068 hektara površina otoka i otočića.
Kornatsko otočje je, istaknuo je Mihalčić, u potpunom privatnom
vlasništvu. Gotovo 90 posto otočja vlasništvo je žitelja Murtera,
dok je ostatak vlasništvo Zaglavljana s Dugog otoka i stanovnika
Betine. Procjenjuje se da postoji između 600 i 700 vlasnika.
Institut za oceanografiju i ribarstvo RH stalno istražuje taj
ekvatorij, a njihovi podaci pokazuju, kaže Mihalčić, da je nužno
spriječiti nekontrolirani ribolov i dozvoliti samo rekreativni
ribolov, jer procjene pokazuju da je broj riba na tom području u
posljednjih 30 godina prepolovljen, a njihova težina smanjena za
dvije trećine.
Kornatsko je otočje nenastanjeno, a jedine gospodarske grane su
ovčarstvo, maslinarstvo i turizam. Jedan od osnovnih problema je
nedostatak pitke vode, a opskrba je organizirana putem cisterni.
Na samom ulazu u nacionalni park planira se ove godine gradnja
recepcije na kopnu i na moru, te roničkog centra, rekao je
Mihalčić.
Postoji i zamisao o nastaljivanju Jadranskog mora oko Kornata
jadranskom medvjedicom, koja se nedavno pojavila na otoku
Palagruži. Inače, na kopnenom dijelu kornatskog arhipelaga živjela
je, osim ptica, insekata i zmija među kojima, po dosadašnjim
saznanjima, nema otrovnica, jedino kuna bjelica.
Kornati su, uz nautički i ronilački "raj", i "robinzonski turizam"
sve poznatiji i po planinarskim turama. U suradnji s Hrvatskim
planinarskim savezom, postoji devet označenih planinarskih tura u
sklopu ekvatorija. Ideja o penjanju uza stijene je napuštena jer su
ih planinari samo jednim pokusnim penjanjem devastirali više nego
što je to priroda napravila u nekoliko tisuća godina.
(Hina) js vl
251509 MET may 98