PRIMOŠTEN, 21. svibnja (Hina) - Vransko jezero na Cresu ima 220 milijuna prostornih metara pitke vode iznimne kvalitete i jedinstveni je izvor opskrbe vodom Cresa i Lošinja. Najveći rizik onečišćenja dolazi od ceste Cres-Lošinj koja
je samo 800 metara daleko od jezera. Godišnje se tom cestom preveze prosječno sedam milijuna prostornih metara naftnih derivata čije bi izlijevanje bilo ekološka katastrofa za jezero, rekao je stručnjak Instituta građevinarstva Hrvatske mr. Bojan Zmajić otvarajući drugi dan Međunarodne konferencije o zaštiti voda u nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim područjima. Konferencija se održava od 20. do 23. svibnja u Primoštenu uz nazočnost 120 stručnjaka iz sedam europskih država.
PRIMOŠTEN, 21. svibnja (Hina) - Vransko jezero na Cresu ima 220
milijuna prostornih metara pitke vode iznimne kvalitete i
jedinstveni je izvor opskrbe vodom Cresa i Lošinja. Najveći rizik
onečišćenja dolazi od ceste Cres-Lošinj koja je samo 800 metara
daleko od jezera. Godišnje se tom cestom preveze prosječno sedam
milijuna prostornih metara naftnih derivata čije bi izlijevanje
bilo ekološka katastrofa za jezero, rekao je stručnjak Instituta
građevinarstva Hrvatske mr. Bojan Zmajić otvarajući drugi dan
Međunarodne konferencije o zaštiti voda u nacionalnim parkovima i
drugim zaštićenim područjima. Konferencija se održava od 20. do 23.
svibnja u Primoštenu uz nazočnost 120 stručnjaka iz sedam europskih
država. #L#
Kako nema mogućnosti prirodnog istjeka onečišćenja iz jezerskog
sustava, jer je prosječno vrijeme izmjene vode u jezeru između 30 i
40 godina, vrlo ga je važno osigurati od bilo kakvih rizika
onečišćenja, poručuju stručnjaci konferencije.
Također, nema mogućnosti ni ispumpavanja onečišćenja jer jezerski
sustav "diše" zajedno sa svojim podzemljem i balansira s morem od
kojeg je udaljeno između tri i pet kilometara, i nalazi se 61,3
metra ispod dubine mora.
Pazinčica, zaštićeni spomenik prirode, najveći je površinski tok u
središnjem dijelu Istre, koji završava u ponoru ispod 120 metara
visokih stijena.
U desetom mjesecu prošle godine u nju je izliveno 100 tona ulja iz
tvornice Pazinka, koja je u neposrednoj blizini.
Krajem toga mjeseca sakupljeno je 421 prostorni metar uljne
supstance iz koje je izdvojeno 123 tona nafte. No, nije utvrđeno
kolika je količina ulja dospjela u podzemlje. Stručnjaci Hrvatskih
voda procijenili su da se moguća onečišćenja podzemnim vodama šire
sve do izvora na zapadnom dijelu Istre.
U sklopu današnjih tematskih predavanja o konkretnim tehničkim
rješenjima u zaštiti i održavanju kvalitete voda, prikazana je i
zaštita Lonjskog polja.
U ožujku ove godine investicijom teškom 1,6 milijuna američkih
dolara, od kojih su 80 posto investirale Hrvatske vode, a 20 posto
kutinska Petrokemija, napokon je riješen problem zaštite Lonjskog
polja.
Naime, otpadne vode kutinske Petrokemije, ovisno o razini vode
Save, naplavljivale su i ugrožavale Lonjsko polje, koje je 1990.
godine proglašeno parkom prirode i zaštićenim područjem, rekao je
stručnjak Hrvatskih voda Nikola Gabrić.
Na temelju monitoringa, koji je obavljen od 1994. do 1997. godine,
utvrđeno je da je količina otpadnih voda 0,73 miligrama po litri,
što je ispod donje granice za drugu klasu rijeka. Koncentracije
dušika bile su povezane s koncentracijama u proizvodnji kutinske
Petrokemije. Izgradnjom novog toka potoka Kutinice otpadne vode
kutinske Petrokemije dospijevaju filtrirane u rijeku Ilovu, pa
dalje prirodnim tokom u Savu.
Konferencija završava s radom sutra poslije podne, a glavne teme će
biti organizacioni i ekonomski aspekti zaštite voda u Jadranskom
moru, nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima.
(Hina) js vl
211253 MET may 98