DELO-HLADAN ZAPADNJAK-21. V.

SLOVENIJA DELO 21. V. 1998. Hladan zapadnjak "Slovenci u Italiji, zajedno s nekim pokrajinskim upraviteljima i optantskim organizacijama, opet su posredno upozorili gluhu i nijemu Sloveniju na neke goruće probleme koji bi mogli doseći kritičnu masu. Moramo se zapitati do kada će se njezina izvršna vlast ponašati prema susjedi kao slabašan školarac koji ponizno sluša učitelje i ne usudi se postavljati pitanja o sadržaju tumačenja koja mu se čine prijepornima. Kraj prošloga tjedna počastio je s tri rječita događaja pri kojima je slovenska diplomacija morala zapadnoj susjedi izraziti barem zabrinutost zbog ponašanja predstavnika pokrajinskih vlasti na graničnom području koje je u izrazitoj suprotnosti s deklariranim izjavama najviših predstavnika vlade o novim prijateljskim međususjedskim odnosima. Predsjednica tršćanskog pokrajinskog vijeća, optantica iz Kopra Marucci Vascon, na dan upoznavanja rada vijeća spriječila je neke slovenske đake da govore na materinskom jeziku. U dvorani vijeća postoje naprave za simultano prevođenje, a vijeće ima i zaposlene prevoditelje. No Vasconova je svoje protivljenje slovenskoj riječi opravdala pravilnikom koji da u takvim prigodama ne predviđa strane govornike. I da đaci dobro govore talijanski. Sudeći barem po novinskim izvješćima, u pokrajinskoj dvorani se zbog toga nikomu nije digla kosa na glavi, iako svi dobro znaju da pokrajinska uprava osim Trsta povezuje i pet općina u prstenu oko grada u kojima živi slovenska manjina, povijesno gledano, u golemoj većini. Baš zbog naseljavanja istarskih optanata u nova naselja, u općinama Milje i Devin-Nabrežina zadnjih su desetljeća počeli prevladavati Talijani. Gospođa Vascon bi se morala zamisliti nad činjenicom da su predstavnici slovenskih srednjih škola s graničnog područja u rimskoj zastupničkoj zbornici na sličan dan mogli pozdraviti talijanske uglednike na materinskom jeziku, a i o pravima koja njezini sunarodnjaci imaju u Kopru, iako ih je u odnosu s većinskim narodom neusporedivo manje nego Slovenaca u Trstu. Marucci Vascon koja je svojedobno s prijateljima nesmetano razvila talijansku zastavu usred Kopra, svjesno je odlučila da Slovenci u Trstu moraju imati manja prava nego njezini rođaci u Kopru. Upravo zbog brojnih takvih primjera, trojica su pograničnih javnih radnika, očajni zbog odnosa talijanske države i pokrajinskih vlasti prema pravima manjine, usporedno govorili na newyorškom sveučilištu Columbia o položaju Slovenaca, Francuza i Nijemaca u talijanskim graničnim područjima. Cilj rasprave bio je upozoriti svjetsku javnost na podređeni položaj slovenske manjine u usporedbi s francuskom i njemačkom, pa će zato zaključni dokument biti dostavljen i vladi SAD-a i Ujedinjenim narodima. Zanimljivo je da su u raspravi osim talijanskoga veleposlanika sudjelovala i dva talijanska dopisnika koji su je zbog kritičkih tonova odmah prosvjedujući napustili. Slovensku bi izvršnu vlast poslije svega toga ozbiljno morao zabrinuti posjet izaslanstva optantskih organizacija zajedno s predsjednikom tršćanske pokrajinske uprave i tršćanskim županom koordinacijskoj skupini nekih rimskih ministarstava. Slovenija se dakako nema pravo miješati u to kako vlada rješava materijalna i druga pitanja optanata. Za nju su ta pitanja bila riješena mirovnim sporazumom i rimskim sporazumom 1983. Svoje obveze iz rimskog sporazuma još ispunjava. Konačni obračun odnosa s optantima mora obaviti talijanska vlada. I što se dogodilo s njihovim predstavnicima u Rimu? Novi predsjednik optantskog saveza Renzo de Vidovich među zahtjeve rimskoj vladi uvrstio je i promjenu morske granice između Italije i Slovenije. Čovjek koji živi u Trstu očito poznaje slovensko- hrvatske nesporazume oko Piranskoga zaljeva, pa je sa zapadne strane dolio još malo ulja na vatru. Dok u optantskim organizacijama tako zamišljaju uređenje odnosa između susjednih država, još ih se nekako može razumjeti. No sasma je drugo kad svojim zamislima u pratnji pokrajinskih uglednika vlasti prekorače prag rimskih ministarstava. Tršćanski župan Illy koji pokazuje izvanredno zanimanje za svestranu suradnju sa Slovenijom, ne bi smio sudjelovati u susretima i raspravama koje bi mogle raspiriti nove zle prijepore na graničnom području. Slovenija mu naime može prigovoriti barem dvoličnost. Velika demokratska Italija zadnjih je godina prema srednjoeuropskim i istočnoeuropskim državama u tranziciji oblikovala takozvanu istočnu politiku kojom brzim prometnim vezama i pomirbom balkanskih sukoba u utakmici s drugim članicama Europske unije pokušava postići gospodarsku prevlast nad njima. U toj istočnoj politici posebno se pokroviteljski odnosi prema Sloveniji, a osobito je osjetljiva na pitanja talijanske manjine u Istri. Slovenija koja je poslije osamostaljenja već poprilično olabavila odnos prema svojoj manjini, pa pokušava što bolje poslužiti talijanskim očekivanjima i svakoga dana iznova dokazuje da nema vlastitu zapadnu politiku" - drži Lojze Kante. 220030 MET may 98