ZAGREB, 18. svibnja (Hina)- Hrvatska podupire povratak izbjeglih Srba a spremna je i u vrlo kratkom roku prihvatiti 80.000 Hrvata izbjeglica iz Njemačke, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu predsjednik Hrvatskoga državnog sabora Vlatko
Pavletić.
ZAGREB, 18. svibnja (Hina)- Hrvatska podupire povratak izbjeglih
Srba a spremna je i u vrlo kratkom roku prihvatiti 80.000 Hrvata
izbjeglica iz Njemačke, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu
predsjednik Hrvatskoga državnog sabora Vlatko Pavletić. #L#
Pavletić je u ponedjeljak u Zagrebu o povratku izbjeglica, posebice
Srba, razgovarao s izaslanstvom njemačkog parlamenta koje se,
predvođeno povjerenikom za Hrvatsku Hartmutom Koschykom (Košik)
nalazi u trodnevnom radnom posjetu Hrvatskoj.
Pavletić je nakon razgovora rekao novinarima kako Hrvatska
podupire povratak izbjeglica i prognanika jer je to "apsolutno" u
skladu s hrvatskom odlukom "da do kraja provede odluke iz
Daytonskog i Washingtonskog sporazuma".
Tijekom razgovora Pavletić je iznio novu ideju rekavši kako je
Hrvatska spremna primiti 80.000 Hrvata, od kojih je većina iz BiH,
izbjeglih u Njemačku.
Njemačka još uvijek skrbi o 240.000 izbjeglica iz BiH od kojih su
prema procjenama 80 tisuća Hrvati.
Hrvatska je prema Pavletićevim riječima već odredila područja na
koja bi se vraćali izbjegli Hrvati iz Njemačke, ali za to treba
materijalnu pomoć kako bi stvorila ekonomske uvjete za njihov
opstanak.
Pavletić je u razgovoru s njemačkim parlamentarcima rekao da je ta
ideja još neslužbena ali da će o njoj Njemačka vjerojatno biti
obaviještena.
"Ta ideja postoji i mislim da ne bi bilo potrebno mnogo vremena da se
(provede) na onom području koje je predviđeno za to ako bismo dobili
od Njemačke i od donatorske konferencije dovoljno sredstava,"
rekao je Pavletić. "To se može ostvariti vrlo brzo još tijekom ove
godine...ali samo onda ako za to postoje materijalni uvjeti."
Pavletić je u razgovoru naglasio kako Hrvatskoj treba pomoći
materijalno i za prihvaćanje izbjeglih Srba.
Koschyk je u izjavi novinarima pozdravio zalaganje Hrvatskog
državnog sabora za provedbu Daytonskog sporazuma, izgradnju
Federacije BiH te Program povratka izbjeglica i prognanika,
uključujući Srbe koji bi se pred Saborom trebao naći još prije
ljeta.
Hrvatsko-njemački odnosi su zahladnjeli u posljednje vrijeme u
pitanju povratka hrvatskih Srba a vrhunac je bio brzojav njemačkog
ministra vanjskih poslova Klausa Kinkela hrvatskom predsjedniku
dr. Franji Tuđmanu u kojem je zatražio da Hrvatska konačno donese
obećani plan povratka Srba i spriječi izgrede protiv Srba u
Drvaru.
Koschyk je rekao da je za međunarodni ugled Hrvatske veoma važno da
ona sama izradi Programa povratka izbjeglih Srba a ne da samo
reagira na pritiske međunarodne zajednice.
Nakon donošenja Programa povratka Srba, rekao je Koschyk, Hrvatska
ima pravo zahtijevati i materijalnu pomoć međunarodne zajednice u
njegovoj provedbi.
Pavletić je rekao Koschnyku da je Hrvatska zainteresirana za
daytonsku BiH ali samo takvu u kojoj su sva tri naroda
konstitutivna. On je zamjerio da neki predstavnici međunarodne
zajednice o Hrvatima u BiH govore kao o manjini.
"Mi to ne možemo prihvatiti", rekao je Pavletić.
Njemačko parlamentarno izaslanstvo sastalo se potom i s Odborom za
vanjsku politiku Sabora.
Predstavnici hrvatskih političkih stranaka podržali su pravo
hrvatskih Srba na povratak u Hrvatsku ali i zamjerili međunarodnoj
zajednici da neuravnoteženo čini pritisak samo na Hrvatsku da primi
nazad svoje Srbe dok se s druge strane protjerani Hrvati uopće ne
vraćaju u BiH ili SR Jugoslaviju.
Oni su također upozorili da Hrvatska neizostavno treba materijalnu
pomoć međunarodne zajednice kako bi omogućila povratak Srba.
Predsjednik Odbora dr. Žarko Domljan je rekao da će se brzina
povratka Srba u Hrvatsku vjerojatno moći mjeriti ne mjesecima nego
godinama jer se za taj proces moraju stvarati materijalne i
gospodarske pretpostavke i prevladavati psihosocijalne traume
agresije na Hrvatsku.
Koschyk je odgovarajući rekao kako Hrvatska mora prvo donijeti
Program i poduzeti prve korake u njegovo provedbi a to će tada
potaknuti međunarodnu zajednicu da materijalno podupre Hrvatske
napore i također pridonijeti njezinu približavanju euro-
atlantskim integracijama.
Zdravko Tomac (SDP) je rekao da međunarodna zajednica prema
Hrvatskoj treba voditi posebnu politiku a ne gurati je na područje
gdje bi trebali dijeliti sudbinu BiH i Srbije.
On je upozorio na proturječni stav međunarodne zajednice koja
upozorava Hrvatsku da drži ruke podalje od BiH a opet stalno
zahtijeva da radikalno utječe na Hrvate u BiH.
Upozorio je da međunarodna zajednica čini pritisak na Hrvatsku da
omogući povratak Srba a da se o povratku Hrvata u BiH niti ne govori,
što ne nailazi na dobar prijam u Hrvatskoj.
Koschyk je rekao kako međunarodna zajednica posebno mnogo očekuje
od Hrvatske jer i Hrvatska očekuje mnogo od međunarodne zajednice -
naime ulazak u euro-atlantske integracije.
Hrvatska mora odlučiti što su njezini prioriteti: pristup Europi
ili povijesno opeterećene rasprave o granicama i nacijama, rekao je
Koschyk upozorivši da odgovorni političari ne trebaju uvijek
popuštati raspoloženju naroda kako bi se postigli dugoročno
važniji ciljevi naroda i države.
"Pomozite nam da bismo vam pomogli", rekao je Koschyk govoreći o
pomoći koju Hrvatska očekuje od Njemačke koju drži svojim
prijateljem.
Stjepan Radić (HSS) je upozorio na neumjesnost zahtjeva OESS-a koji
hoće intervenirati u hrvatske školske programe i reinterpretirati
povijest, što si ne može dopustiti ni jedna suverena država.
Ante Đapić (HSP) je rekao da se njegova stranka zalaže za poštivanje
ustavnih prava svih građana pa tako i Srba na povratak u Hrvatsku
ali i da povratak Srba nije moguć niti brzo niti masovno kao što to
traži međunarodna zajednica zbog gospodarskih problema Hrvatske.
(Hina) sl rb
181633 MET may 98