ZASTUPNIČKI DOM: MIROVINSKI ZAKON UPUTITI U TREĆE ČITANJE

ZAGREB, 13. svibnja (Hina) - Prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju uputiti u treće čitanje, a što prije razmotriti zakonodavstvo vezano za drugi i treći stup, odnosno raspraviti cjelokupnu mirovinsku reformu, najčešći su prijedlozi izrečeni tijekom rasprave u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora. Najviše zamjerki predloženom zakonu zastupnici su iznijeli na produljenje starosne granice za odlazak u mirovinu i izjednačavanje dobne granice za muškarce i žene (65 godina), utvrđivanje mirovinske osnovice, te sastav Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. #L# Zbog izjednačavanja starosne granice za žene i muškarce, dr. Ante Tukić (Klub LS-a) predloženi je zakon ocijenio "muškim zakonom", a da se u predloženim odredbama prepoznaje "muški rukopis" smatra i Jadranka Kosor (HDZ). Zauzela se za poboljšanje odredbi u svezi odlaska žena u mirovinu, jer one uz posao u poduzeću u kući rade još najmanje jedno radno vrijeme. Dr. Đuro Njavro (Klub HDZ-a) drži da ženama, ako žele, treba omogućiti da u mirovinu idu i ranije. Više je zastupnika upozorilo na prijedlog da članove Upravnog vijeća budućeg zavoda imenuje Vlada. Nedopustivo je rješenje po kojem bi tijelo koje samo donosi odluke i akte ujedno odgovaralo samo sebi, smatra Mato Arlović (Klub SDP-a). Predloženo rješenje je centralizacija, što je osnovna zamjerka dr. Tukića. On predlaže da broj članova vijeća ovisi o visini doprinosa u mirovinski fond. Zastupnici su suglasni s prijedlogom da se mirovine osim samo s troškovima života usklađuju s rastom plaća, a zamjerili su i na podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu. To onemogućava zapošljavanje mladih, ističe Petar Žitnik (Klub HSS-a), ocjenjujući također da predloženi obračun izračuna mirovinske osnovice nitko ne razumije. Prijedlog da čim prije treba razmotriti zakonodavstvo drugog i trećeg stupa mirovinske reforme (obvezno i dobrovoljno osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje) iznio je i dr. Njavro, dok Hrvoje Kraljević (Klub HSLS-a) smatra da do trećeg čitanja mora biti predložen bar zakon za drugi stup. Cjelovito razmatranje mirovinske reforme, pa tek onda donošenje zakona, zatražio je u ime Kluba IDS-a Damir Kajin. "Na kapitaliziranu štednju morat će se prijeći, ali postupno, jer između kruha i štednje svi će odabrati prvo", kazao je Kajin. On stoga traži da se zastupnicima daju i simulirani brojčani pokazatelji, te predlaže da se s primjenom novih zakona krene početkom 2000. Ivan Gabelica (HČSP) predložio je da se prognanicima sa stažom manjim od 15 godina da pravo na mirovinu, dok je u raspravi istaknuto da je iz zakona potrebno izdvojiti sve one koji nisu vezani za mirovinski sustav. U ime Kluba HSP-a Vlado Jukić je predložio izuzimanje prava "poslušnika iz bivšeg sustava", te pripadnika bivše JNA do rješenja sukcesije bivše države. Prijedlog zakona, koji je prvi dio mirovinske reforme, zastupnici su iskoristili da upozore na teško sadašnje stanje umirovljenika. Ide se u reformu, ali sa lošim stanjem sadašnjih umirovljenika čije je zakidanje potvrdio i Ustavni sud, kazao je Petar Žitnik. Za popravljanje predloženog zakona potrebno je prihvatiti sve amandmane što onda bitno mijenja cijeli koncept, istaknuo je Žitnik. S druge strane, dr. Đuro Njavro (Klub HDZ-a) naglašava da su predloženi zakon i mirovinska reforma prvenstveno usmjereni prema onima koji sada rade, a ne na sadašnje umirovljenike. U raspravi se čulo kako je posljednjih sedam godina broj umirovljenika povećan za 350.000, kako je udjel umirovljenika u ukupnom stanovništvu sa 14,7 posto (1991.) porastao na 20 posto u prošloj godini, te kako je danas prosječna plaća u Hrvatskoj 700 njemačkih maraka, a prosječna mirovina 300 do 350 maraka. (Hina) sšh/bn ds 131420 MET may 98