ZAGREB, 13. svibnja (Hina) - U Hrvatskoj ima više od 920 tisuća umirovljenika, od kojih 210 tisuća prima invalidske mirovine. Prosječna starost hrvatskih umirovljenika je 58 godina, po čemu je naša umirovljenička populacija među
najmlađima u Europi. Odnos zaposlenih i umirovljenika je 1,5 naprama 1. Svi ti podaci, uključujući i niske mirovine, razlog su zbog kojeg se Vlada odlučila na cjelovitu mirovinsku reformu koja bi se provodila u tri faze. Prva je faza novi zakon o mirovinskom osiguranju, o kojem je danas u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora otvorena rasprava.
ZAGREB, 13. svibnja (Hina) - U Hrvatskoj ima više od 920 tisuća
umirovljenika, od kojih 210 tisuća prima invalidske mirovine.
Prosječna starost hrvatskih umirovljenika je 58 godina, po čemu je
naša umirovljenička populacija među najmlađima u Europi. Odnos
zaposlenih i umirovljenika je 1,5 naprama 1. Svi ti podaci,
uključujući i niske mirovine, razlog su zbog kojeg se Vlada
odlučila na cjelovitu mirovinsku reformu koja bi se provodila u tri
faze. Prva je faza novi zakon o mirovinskom osiguranju, o kojem je
danas u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora otvorena
rasprava. #L#
Kao glavne promjene u odnosu na prvi zakonski tekst, koji je prošao
saborsku proceduru, ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara
naveo je izjednačavanje dobne granice za odlazak u mirovinu. To
znači da bi muškarci i žene u mirovinu odlazili sa 65 godina. No,
sudeći po stajalištima saborskih odbora i Kluba zastupnika HDZ-a,
Vlada bi mogla prihvatiti da žene imaju pravo izbora, odnosno da u
mirovinu odlaze ranije ili, pak, ako žele, mogu raditi do 65
godina.
Ministar Škara također je istaknuo da bi se napustio dosadašnji
način izračunu mirovinske osnovice, odnosno uzimanje deset
najpovoljnijih godina. Novi bi se sustav uvodio postupno, na taj
način da bi se od 1999. na deset najboljih godina svake godine
dodavale tri godine, pa bi se, primjerice, 2001. uzimalo 13 godina,
a od 2009. uzimao bi se čitav radni vijek.
Po novom zakonskom prijedlogu, za odlazak u obiteljsku mirovinu
izjednačili bi se udovci i udovice, pa bi pravo na tu vrst mirovine
imali s navršenih 50 godina života.
Predlaže se da se mirovine usklađuju dva puta godišnje, ovisno o
porastu troškova života. I ta će odredba vjerojatno na doradu, jer
ima prijedloga da se mirovine usklađuju i s porastom plaća ili pak
kombiniranim sustavom.
Navodeći kako u Hrvatskoj ima 210 tisuća umirovljenika s
invalidskim mirovinama, ministar Škara je kazao da se u predloženom
zakonu razrađuje sustav dobivanja invalidskih mirovina, ali i
revizija postojećih. Da bi se zlouporabe svele na najmanju moguću
mjeru, predlaže se kontrolni pregled svake četri godine. Vlada bi
imenovala povjerenstva za reviziju invalidnosti, a Ministarstvo
zdravstva odredilo bi ustanove i stručne ekipe u kojima bi se to
obaljalo.
Za uspješnu provedu mirovinske reforme potrebno je realno
sagledati gospodarsku sliku Hrvatske, naglasio je ministar Škara.
Zzbog niza otvorenih pitanja najavio je i mogućnost da predloženi
zakon prođe još jedno - treće saborsko čitanje.
S potrebom trećeg čitanja suglasila su se i sva radna tijela. Glavne
su im primjedbe vezane za dobnu granicu za odlazak u mirovinu, za
način usklađivanje mirovina. Svi su skloni prijedlozima da žene u
mirovinu odlaze ranije, pogotovo majke sa troje i više djece te da
se rast mirovina, osim s porastom troškova života usklađuje i
temeljem porasta plaća.
Odbor za useljeništvo predlaže da se Hrvatima - povratnicima, ako
Hrvatska, sa zemljama u kojima su živjeli, nema potpisanih
sporazuma kojima se reguliraju mirovine, prizna radni staž koji su
ostvarili u tim zemljama.
S obzirom na velik broj prijavljenih za raspravu, očekuje se da će
ona potrajati čitav dan.
(Hina) sšh/bn sp
131126 MET may 98